Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 47. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. veljače 2023., raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu), koje je Povjerenstva za rad po pritužbama (dalje u tekstu: Povjerenstvo) aktom od 28. rujna 2022. dostavilo predsjedniku Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 4. studenoga 2022., KLASA:022-03/22-12/88, URBROJ:0301-21/32-22-6.
Sukladno nadležnosti iz članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je Izvješće za 2021. godinu razmotrio kao matično radno tijelo.
Uvodno je predsjednik Povjerenstva izv. prof. dr. sc. Teo Giljević upoznao članove Odbora s brojčanim pokazateljima za izvještajnu godinu. Naglasio je da je Povjerenstvo tijekom 2021. godine riješilo 222 predmeta, a većina istih je iz godina tijekom kojih Povjerenstvo nije funkcioniralo. Samo 25 predmeta, koji su riješeni, zaprimljeno je tijekom 2021. godine.
Povjerenstvo je utvrdilo da su u 23 predmeta (10,4%) navodi podnositelja pritužbe utemeljeni, u 26 predmeta (11,7%) su navodi podnositelja djelomično utemeljeni, u 9 predmeta (4,05%) navodi su nepotvrđeni dok su u 143 predmeta (64,4%) navodi podnositelja pritužbe neutemeljeni.
U 9 predmeta Povjerenstvo je utvrdilo da se ne radi o pritužbama već o upravnom postupku koji podnositelj vodi s Ministarstvom unutarnjih poslova, za što Povjerenstvo nije nadležno, dok je u 12 predmeta Povjerenstvo obustavilo postupak zbog smrti podnositelja pritužbe.
Kod utemeljenih pritužbi Povjerenstvo je utvrdilo propuste u svezi s kriminalističkim istraživanjem koji se u pretežitom odnose na utvrđivanje činjenica provedenom ili neprovedenom dokaznom radnjom očevida i neutvrđivanjem činjenica obavljanjem razgovora s neposrednim svjedocima očevicima. Kod djelomično utemeljenih pritužbi Povjerenstvo je utvrdilo propuste u kriminalističkom istraživanju, ali i u sprječavanju kriminaliteta i pružanju intervencije.
Predsjednik Povjerenstva je nastavno istaknuo da je i dalje manji broj predmeta za koje je nadležno Povjerenstvo, uzimajući u obzir 2014. godinu (u 2014. godini Povjerenstvo je zaprimilo 262 pritužbe) te je potrebno nastaviti informiranje građana o postojanju neovisnog tijela izvan sustava MUP-a koje razmatra predmete podnositelja pritužbe i obavlja građanski nadzor nad radom policije.
Predsjednik Povjerenstva se u svome zaključnom dijelu izlaganja osvrnuo na točku 3. Izvješća za 2021. godinu odnosno na ocjenu stanja i prijedloge za unaprjeđenje rada Povjerenstva.
Istaknuo je da je potrebno omogućiti Povjerenstvu povratnu informaciju o tome što je MUP učinio u predmetima u kojima je Povjerenstvo donijelo odluku da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena, te naveo da je takvo rješenje predviđeno člankom 157. stavkom 3. Zakona o socijalnoj skrbi što predstavlja kvalitetno rješenje. Na taj način bi Povjerenstvo imalo informaciju o tome što je MUP nastavno učinio u predmetima u kojima je donesena odluka da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena.
Nadalje, Povjerenstvo predlaže da se revidira postupanje MUP-a po nepotpunim pritužbama, jer od 2 000 pritužbi koliko ih godišnje dođe u MUP, nešto malo više od 1% završi na Povjerenstvu. Vezano za isto predsjednik Povjerenstva se pozvao i na presudu Upravnog suda u Zagrebu kojom je naloženo MUP-u da predmet dostavi na rješavanje Povjerenstvu.
Povjerenstvo predlaže, kao nužno, da se nastavi promoviranje rada Povjerenstva kao građanskog nadzora nad radom policije, kako od strane Povjerenstva tako i od samih tijela javne vlasti, odnosno MUP-a i Hrvatskoga sabora.
Nastavno je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao predstavnica Vlade Republike Hrvatske, istaknula da se u kontinuiranom dijalogu sagledavaju mogućnosti kako unaprijediti rad Povjerenstva i rad sustava MUP-a.
Slijedom toga tijekom veljače 2021. godine održan je konstruktivan sastanak predstavnika MUP-a i Povjerenstva na kojem je Povjerenstvu prezentirana mogućnost objave podataka o njihovom radu s ciljem da se javnosti približi njihov rad na način koji bi građanima omogućio upoznavanje s nadležnostima i ovlastima. Povjerenstvo je isto prihvatilo i najavilo kako će Ministarstvu dostaviti sadržaj za objavu na mrežnim stranicama, što je Povjerenstvo propustilo spomenuti u svome izvješću.
Vezano za primjedbu Povjerenstva da bi bilo potrebno osigurati proračunska sredstva za njihov rad, predstavnica Vlade RH je istaknula da su proračunska sredstva bila osigurana u iznosu od milijun kuna za 2021. godinu, a za naknade članovima Povjerenstva utrošeno je 960.466,00 kn. Isti iznos je bio osiguran i u 2022. godini te u projekcijama za razdoblje od 2023. do 2025. godine i tu ne postoji nikakav problem.
U pogledu jačanja administrativnih i tehničkih kapaciteta, državna tajnica je istaknula da je radna prostorija koja je dodijeljena Povjerenstvu (bez vremenskog ograničenja) jednake veličine kao i ostale radne prostorije u objektu Ministarstva, a konferencijska dvorana za održavanje sjednica i dalje je na raspolaganju, kao i osoba koja je dodijeljena Povjerenstvu za obavljanje administrativnih poslova.
Vezano za preporuku koja ide u smjeru da je potrebno omogućiti povratnu informaciju Povjerenstvu o tome što je MUP učinio u predmetima u kojima je Povjerenstvo donijelo odluku da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena državna tajnica je istaknula da će se iskazana preporuka uzeti u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona o policiji.
Po pitanju nužnosti kontinuiranog osposobljavanja i usavršavanja policijskih službenika u primjeni policijskih ovlasti kao i onih koji sudjeluju u postupku provjere i odgovora na pritužbe istaknuto je da se provodi kontinuirana edukacija vezano za odgovore građana, na temelju primjera dobre i loše prakse. Edukaciju provodi Policijska akademija, kao i policijski službenici za zakonitost postupanja iz regionalnih Odjela za unutarnju kontrolu i nadzor. Odgovori koji nisu činjenično potkrijepljeni su iznimka i ne predstavljaju dobru praksu, a kontinuirano se radi na podizanju kvalitete odgovora.
Vezano za navod da odgovori MUP-a ne sadrže uputu o pravnom lijeku, državna tajnica je istaknula da postupak provjere pritužbe nije upravni postupak u kojem se donose akti propisanog sadržaja, ali neovisno o tome, ako je sadržaj manjkav, podnositelja se traži da dopuni sadržaj, neovisno je li pritužba upućena poštom ili elektroničkim putem.
Vezano za izraženi prijedlog Povjerenstva da im se omogući rad na daljinu po novim predstavkama na način da im se omogući pristup informacijskom sustavu MUP-a, državna tajnica je istaknula da evidencija pritužbi koja se vodi u tom sustavu sadrži samo osnovne podatke o podnositelju, policijskom službeniku na kojeg se pritužba odnosi, kratki sadržaj pritužbe te poduzete radnje u postupku. Na temelju tih podataka, a bez uvida u spis predmeta, provjeru nije moguće obaviti pa ostaje nejasno kako bi se takvim uvidom olakšao rad Povjerenstva na predmetima. Nadalje, državna tajnica je istaknula i Smjernice Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost za postupanje s neklasificiranim podacima u kojima se navodi da se neklasificirani podaci odnosno službeni podaci ne ostavljaju bez nadzora već se pohranjuju u prostorima u kojima se na odgovarajući način kontrolira pristup osoba, a u ovom slučaju, kada bi se podaci prenosili na privatno računalo člana Povjerenstva, nema garancije da ne bi bili dostupni neovlaštenim osobama.
U raspravi je podržan rad Povjerenstva odnosno broj riješenih predstavki tijekom izvještajne godine, no i ove je godine, kao i prethodne, iskazano nezadovoljstvo formom i sadržajem izvješća, odnosno istaknuto je da takvo izvješće nije primjereno za podnošenje Hrvatskome saboru.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na sadržajni dio izražen u tabelarnim prikazima te istaknuli da sadržaj nije konzistentan odnosno dosljedan te sadrži pogreške, a za cjelokupno Izvješće za 2021. godinu se navodi da je manjkavo u bitnome, a bezrazložno ponavljajuće u pojedinim aspektima.
Istaknuta je i vidljivost parcijalnog citiranja i primjera za koje Povjerenstvo smatra da mu ide u korist, a izostavlja se ono što ruši već unaprijed postavljenu tezu.
Dana je preporuka da se Povjerenstvo upozna s izvješćem pučke pravobraniteljice te da prenese dobre prakse u buduća izvješća Povjerenstva.
Tijekom rasprave je konstatirano da samo mali broj predstavki završi u radu Povjerenstva odnosno da vrlo mali postotak građana zna za njegovo postojanje, te je postavljeno pitanje što se može učiniti da bi se isto unaprijedilo, uzimajući u obzir važnost Povjerenstva.
Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da isto predstavlja problem i da građani ne znaju da se mogu žaliti na sustav izvan MUP-a. Slijedom toga u narednim danima održat će se zajednička konferencija s Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina radi upoznavanja šire javnosti s radom Povjerenstva.
Potpredsjednik Povjerenstva Marijan Šuperina je istaknuo da svega 1% od zaprimljenih predstavki u MUP-u (tijekom 2021. g. MUP je zaprimio 1919 predstavki) završi u radu Povjerenstva s obzirom da MUP velik broj predstavki odbija iz razloga nepotpunosti što smatra vrlo nejasnim razlogom za koji Povjerenstvo smatra da predstavlja problem. Smatra da je MUP svaku predstavku dužan razmotriti sukladnu Zakonu o općem upravnom postupku i Zakonu o policiji te mijenjati postojeću praksu koja se tiče odbijanja predstavki zbog nepotpunosti i ugraditi u odgovor podnositelju predstavke uputu o pravnom lijeku.
U raspravi je izraženo i nezadovoljstvo datumom dostavljanja Izvješća za 2021. godinu u Hrvatski sabor (28. rujna 2022.), uzimajući u obzir da Odbor razmatra niz godišnjih izvješća o radu državnih tijela, kao i građanskog tijela za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, a njihova izvješća Hrvatski sabor dobiva najkasnije u prva tri mjeseca tekuće godine za prethodnu godinu. Raspravljati početkom 2023. godine o izvješću za 2021. godinu ne čini se prihvatljivom praksom.
Predsjednik Povjerenstva se složio s iznesenim i isto obrazložio rješavanjem velikog broja zaostalih predmeta s čime su se primarno bavili.
Nadalje, po pitanju sadržaja Izvješća za 2021. godinu upozoreno je da se kontinuirano spominju podaci za 2022. godinu, i to jednom podaci do 14. srpnja 2022., drugi put do 30. srpnja 2022., a radi se o izvješću i podacima za 2021. godinu. Sugerirano je da se izvješće za sljedeću godinu brojčanim pokazateljima prilagodi godini za koju se podnosi kako se ne bi stvarala dodatna zbrka.
Predsjednik je naglasio da su ti podaci stavljeni u Izvješće za 2021. godinu iz razloga što prođe određeno vrijeme do podnošenja godišnjeg izvješća, te navođenjem takvih podataka građani dobivaju izvjesnost u postupanje, odnosno sigurnost da će se i njihov predmet riješiti. Napomenuo je da su do sada riješeni zaostaci iz 2013. godine, a ostalo je još nešto malo manje od 200 predmeta iz 2014. i 2015. godine. Paralelno sa zaostacima rješavaju se i novi predmeti.
Naglasio je da im građani često pišu i žale se na dugačko vrijeme koje je proteklo od podnošenja do rješavanja, a to u određenim slučajevima bude i 10 godina. Dok se ne riješe svi zaostaci građani bi trebali imati informaciju o tome što radi Povjerenstvo.
Vezano za sastanak održan u veljači 2021. godine izražen je interes za realizaciju dogovorenog, odnosno je li Povjerenstvo dostavilo MUP-u sadržaj za koji smatra da treba biti objavljen na mrežnim stranicama MUP-a i je li MUP isto i objavio na svojim stranicama, jer iz Izvješća za 2021. godinu isto nije jasno.
Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je sve dostavljeno MUP-u i MUP je transparentno objavio na svojim mrežnim stranicama na koji način se građani mogu pritužiti na rad policije. Iz objavljenih podataka je potpuno razvidno da Povjerenstvo postupa u trećem stupnju, nakon postupanja nadležne policijske uprave, a nastavno i Službe za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra. U slučajevima kada se građani jave izravno Povjerenstvo, Povjerenstvo ih upućuje MUP-u na nadležno postupanje.
Vezano za uvodni dio iz Izvješća o radu Povjerenstva za 2021. godinu, gdje se navodi da postoji Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite te da se ovlasti i djelovanje Nezavisnog mehanizma preklapaju u postupanju po pritužbama na nezakonito postupanje policijskih službenika prema neregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite“ s ovlastima Povjerenstva, postavljeno je pitanje u koliko je slučajeva Povjerenstvo postupalo po pritužbama migranata. Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da nije bilo postupanja po pritužbama migranata.
Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje
IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2021. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić