Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (na svojoj 21. sjednici) i Odbor za europske poslove (na svojoj 22. sjednici) održali su 30. lipnja 2021. zajedničku sjednicu na kojoj je razmotrena informacija Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o programiranju fondova Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu sigurnosne politike Europske unije.
Uvodno je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, kao predstavnica Ministarstva, istaknula da MUP aktivno sudjeluje u programiranju Višegodišnjeg financijskog okvira za sedmogodišnje razdoblje 2021.-2027. (VFO) zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Posebno se osvrnula na fondove u nadležnosti MUP-a, jer se oni različiti i potpuno odvojeni od strukturnih i kohezijskih fondova odnosno svih ostalih fondova koji ulaze u zajedničko programiranje, i njima upravlja MUP.
U odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje (2014.-2020.) kada su postojala dva fonda, Fond za azil, migracije i integraciju i Fond za unutarnju sigurnost koji se sastojao od dvije komponente; Instrument financijske potpore za vanjske granice i vize i Instrument za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprječavanju i suzbijanju kriminala i upravljanju kriznim situacijama, u započetom VFO-u za razdoblje 2021.- 2027. predviđena su tri fonda; Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanja granicama i vize.
U prethodnom sedmogodišnjem razdoblju MUP je imao na raspolaganju 85 milijuna eura, od toga za granice i vize 35 milijuna, 27 milijuna za azil, migracije i integraciju i 21 milijun za jačanje rodova hrvatske policije.
U 2017. godini sredstva iz tih fondova su bila potpuno neiskorištena i neisprogramirana. MUP je u tom razdoblju koristio 120 milijuna eura raspoloživih sredstava unutar Schengenskog instrumenta koji je dogovoren 2010. godine za početak prilagodbe RH za članstvo u Schengenskom prostoru koja sredstva su trebala biti iskorištena do kraja 2013. godine, no to nije realizirano. Slijedom toga MUP je zatražio produljenje roka za korištenje tih 85 milijuna eura jer je prijetio opoziv sredstava, ali je produljenje zatraženo i za neiskorištena sredstva iz Schengenskog instrumenta uz pojašnjenja Europskoj komisiji na koji način će se iskoristiti ta sredstva.
Uz pojačane napore iskorišteno je svih 85 milijuna eura te je povučeno dodatnih 90 milijuna eura za sve potrebe koje su se otvarala, a posebno za granicu.
Nastavno je naglasila da je iz fondova koji su pripadali Schenegenskom instrumentu tehnički opremljena isključivo granica s Republikom Srbijom te su nabavljeni brodovi za zaštitu rijeka i morske granice, dok kopneni dio granice s Bosnom i Hercegovinom nije bio tehnički opremljen niti su bila predviđena sredstva za pojačani angažman policije.
Kako se tijekom 2017. godine migrantska ruta spustila na Bosnu i Hercegovinu bilo je prijeko potrebno osigurati dodatna sredstva zbog pojačanog angažmana policijskih snaga te je 2018. godine povučeno 6,7 milijuna eura, 2019. godine 12,7 milijuna eura te je prošli tjedan potpisan novi sporazum kojim će se povući 15,9 milijuna eura kojim će se financirati kompletan angažman policije na granici što obuhvaća njihov smještaj, obroke i prekovremene sate. Nadalje, dodatno je povučeno preko 20 milijuna eura samo za tehničku opremu za nadzor granice kao i za uspostavljanje nacionalnih koordinacijskih centara uz granicu gdje je instalirana sva potrebna tehnička oprema (video sustavi) koji olakšavaju rad policijskih službenika, te omogućava da policijski službenik iz Korenice može pratiti što se događa na granici prema Srbiji, a policijski službenici na terenu kao i oni koji su dislocirani imaju mogućnost međusobno kontaktirati i ostvarivati suradnju.
U odnosu na VFO 2021.- 2027. iz nadležnosti MUP-a, državna tajnica je naglasila da su tijekom pregovora, već u prvoj polovici 2020. godine, vodili brigu o nacionalnim interesima svjesni da su dodijeljena sredstva iz prethodnog razdoblja bila premala s obzirom na zadaće koje je RH imala, te da je za ovo razdoblje potrebno dobiti više sredstava. S obzirom na sadašnja tri fonda, MUP bi iz inicijalne alokacije trebao povući 270 milijuna eura što predstavlja gotovo četverostruko veća sredstava. Ako se ta sredstva iskoriste do 2024. godine, za drugu polovicu VFO-a mogu se tražiti dodatna sredstva.
MUP je bio angažiran i na korištenju sredstava koja su bila na raspolaganju u Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., te je u protekle tri godine iskorišteno 250 milijuna eura za poslove civilne zaštite i razminiranja.
Trenutno su pregovori za povlačenje sredstava „zelena“ Hrvatska gdje su pripremljeni projekti za područje civilne zaštite u iznosu od 618 milijuna eura, a za kompletno razminiranje minski sumnjivih područja iznos od 200 milijuna eura.
Nadalje, posebno je naglasila da je RH ušla u programsko vijeće za OBZOR, i to za istraživačke projekte koji se ne bi odnosili samo za nadzor granice već i za kibernetičke prijetnje. To je najizdašniji program za istraživačke projekte, mogućnosti su iznimne i treba ih iskoristiti. MUP nije ni znao da postoji zasebna komponenta za koju se može aplicirati, no promptnim reagiranjem prijavljeno je 14 projekata, a „ušlo" se u četiri projekta.
Prisutni članovi su pozdravili i u cijelosti podržali aktivnosti MUP-a, kako one koje su poduzete za iskorištavanje neiskorištenih sredstava iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira, tako i one aktivnosti koje su poduzete kako bi se u novom VFO-u povukla veća sredstva s obzirom na zadaće koje stoje pred MUP-om. Naglasili su da su rezultati impresivni te da ni na koji način povlačenjem tih sredstava nije okrnjen hrvatski suverenitet.
Vezano za pitanje koji rodovi policije štite hrvatsku granicu, te u kojem omjeru, državna tajnica je istaknula da nije točna informacija da temeljna policija štiti hrvatsku granicu već to čini granična policija koja ima 6.500 policijskih službenika i štiti vanjsku granicu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Slovenijom, dok specijalna i interventna policija ide u ispomoć od konca 2017. godine do danas u tri policijske uprave koje su najizloženije; PU sisačko-moslavačka, PU karlovačka i PU ličko-senjska. O broju pripadnika tih jedinica koji sudjeluju u aktivnostima ne može govoriti jer je to taktičko i operativno pitanje koje nije u njezinoj domeni.
Nastavno je istaknula da Hrvatska vodi pregovore kako bi se zatvorili kampovi i prihvatni centri za migrante u BiH koji se nalaze vrlo blizu hrvatske granice (na području Unsko-sanskog kantona), te je predviđeno zatvaranje kampa SEDRA, a kamp MURAL bi se trebao uskoro zatvoriti. I nadalje se vode razgovori s međunarodnim organizacijama oko zatvaranja kampa LIPA jer postojanje takvih kampova nije u ničijem interesu, te bi BiH trebalo iste zatvoriti i kampove takvog tipa otvarati na ulasku u BiH. Kada se RH pripremala za članstvu u EU bila je dužna takve objekte otvarati na ulaznim točkama u RH odnosno takvi objekti se nalaze u Tovarniku i Trilju tj. na mjestima gdje migranti ulaze u našu zemlju, a ne na granici sa Slovenijom odnosno na izlasku iz RH te bi se ista pravila trebala primjenjivati i na BiH.
Iz omotnica od 270 milijuna eura najveći iznos od 187 milijuna eura predviđen je za granice no, Hrvatska će i dalje povlačiti sredstva hitne pomoći koji će pokrivati svakodnevne troškove.
U odnosu na potrebna ulaganja u ljude i tehniku za područje kibernetičkog kriminala, te kako zaštititi osobe koje su bili žrtve krađe identiteta, a što je kao primjer naveo član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, državna tajnica je istaknula da će RH unutar Fonda za unutarnju sigurnost raspolagati s 35 milijuna eura i višekratne mogućnosti kroz program sudjelovanja u OBZOR-u, a zaključen je i ugovor sa Sveučilištem u Rijeci te se kreće s projektima kako bi policija dobila sve potrebne alate koji im mogu pomoći u radu. Posebno je napomenula važnost projekata za zaštitu javnog prostora koji je u RH nedovoljno zaštićen.
Očekuje se da će za dvije godine biti kompletirati prvi istraživački projekti kojima bi se poboljšali alati za kibernetičku sigurnost no, MUP u tome nije sam jer su osnovni nositelji borbe protiv kibernetičkog kriminala u RH Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), s kojima MUP usko surađuje. U Ravnateljstvu policije je prije dvije godine, unutar Kriminalističke policije, ustrojena Službe za kibernetički kriminal, kao posebna jedinica.
U odnosu na pitanje je li RH morala platiti bilo kakve „penale“ za sredstva koja nisu bila iskorištena u zadanom roku te do kada će završiti razminiranje minski sumnjivih površina u RH, kao i na pitanje kakva je „kadrovska ekipiranost“ za povlačenje sredstava iz EU fondova, državna tajnica je istaknula da nije plaćeno ništa po osnovi penala, već su se sredstva uspjela u cijelosti povući u naknadnom roku, a uz to su povučena i dodatna sredstva. Za potrebe razminiranja je aplicirano za 200 milijuna eura, te se ulazi u pregovore da se oslobode sredstva za tu namjenu. U prethodnom višegodišnjem financijskom okviru se nisu povlačila sredstva za razminiranje jer se tek relativno kasno utvrdilo da se za tu namjenu mogu dobiti sredstva od EU. Prema Otawskoj konvenciji RH je trebala cjelokupno minski sumnjivo područje razminirati do 2019. godine no, s obzirom da je bilo vidljivo da se isto neće moći izvršiti u zadanom roku, tijekom 2018. godine zatraženo je produljenje roka koje je i odobreno od strane depozitara, te je okončanje razminiranja predviđeno za 2026. godinu. Do sada su već utrošena enormna sredstva, i to najvećim dijelom iz državnog proračuna, te bi za uspješan završetak te zadaće bilo potrebno povući navedena sredstva. Hrvatska ne može u potpunosti nadzirati svoju vanjsku granicu sve dok se razminiranje ne okonča na cjelokupnom teritoriju, a posebice u tri najugroženije policijske uprave (PU sisačko-moslavačkoj, PU karlovačkoj i PU ličko-senjskoj) koje se nalaze uz granicu.
Po pitanju „kapacitiranosti MUP-a“ za povlačenja sredstava iz fondova EU, državna tajnica je naglasila da je dolaskom u MUP u 2017. godini na tim poslovima zatekla dva djelatnika. S obzirom na novu koncepciju timskog rada koju je uvela, u koju se zatečeni djelatnici kroz dano vrijeme nisu uklopili, isti su premješteni na druga radna mjesta, a „tim“ koji se trenutno bavi tim poslovima sastoji se od 15 ljudi. Oni su ponijeli cjelokupni teret povlačenja svih sredstava, te ispunjavanja svih drugih zadaća koji se vežu uz te poslove i njihovo radno vrijeme je od 0-24, a pa po potrebi vikendom i neradnim danima, na čemu im je iznimno zahvalna.
Uzimajući u obzir sredstva koja se žele povući u novom VFO-u taj broj ljudi neće više biti dostatan te se ide u izmjenu uredbe kojom se uređuje sistematizacija radnih mjesta u MUP-u kako bi se povećao broj djelatnika za tu namjenu.
U raspravi je istaknuta bojazan za život i imovinu građana sa područja Karlovačke županije i Gorskog Kotara, s obzirom na ponašanje ilegalnih migranata koji u prolasku kroz RH koriste i devastiraju imovinu na tom području (vikendice/kuće i zatečena vozila) o čemu su ih stanovnici s tih područja izvijestili. Slijedom toga postavljeno je i pitanje može li Hrvatska, kao što je to učinila Slovenija, razmotriti slanje vojske na granicu, i time bolje zaštititi građane i njihovu imovinu, te obeštetiti privatne vlasnike za štetu počinjenu od strane migranata.
Državna tajnica je istaknula da se migrantsko pitanje ne može razmatrati samo kroz humanitarni aspekt što je tendencija medija, već je bitno, kao što je rečeno u raspravi, ukazati i na sigurnosni aspekt. RH je dužna voditi brigu o sigurnosnoj strani, što čini kontinuirano i svakodnevno i zbog čega je i izložena kritikama.
Naglasila je da je vidljiv trend smanjenja kretanja na ukupnoj migrantskoj ruti od Bliskog istoka pa do naših područja gdje se ta ruta račva u više pravaca, ali unatoč tom pozitivnom trendu RH bilježi gotovo isti broj pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice, što je posljedica jednog „bazena“ migranata koji se već duže vrijeme nalaze u BiH, te oni kontinuirano i višekratno pokušavaju nezakonito ući i proći kroz RH na putu do zemalja zapadne Europe. Dok se ne riješi pitanje kampova u blizini hrvatske granice bit će takva situacija.
Državna tajnica se osvrnula i na suradnju policije s građanima na tom području te istaknula izvrsnu suradnju s obzirom da policija na svaki poziv promptno reagira.
Po pitanju slanja vojske na hrvatsku granicu što je Slovenija razmatrala u svome parlamentu, državna tajnica je istaknula da Slovenija isto razmatra s obzirom da joj nedostaje graničnih policajaca, što nije slučaj sa Hrvatskom. MUP je sustav s preko 23.000 djelatnika, te nije istinita izrečena tvrdnja da se u Kladuši nalazi više migranata nego što hrvatska ima graničnih policajaca i pripadnika MORH-a.
Nadalje, državna tajnica se nije složila s konstatacijom da je slovenska granica bolje čuvana od hrvatske granice, te je isto potkrijepila podacima da je Slovenija članica Schengenskog prostora i podložna je mehanizmima evaluacije, te je u području nadzora vanjske granice dobila 37 preporuka od strane eksperata, dok Hrvatska ima nula preporuka.
Zaključno je konstatirala da je trenutno RH sposobnija od bilo koje druge države članice EU u pogledu zaštite granice.
Po pitanju naknade štete, državna tajnica je pojasnila da je zadaća MUP-a utvrditi tko je počinitelj takvih kaznenih djela, a sama naknade štete koja iz toga proizlazi nije zadaća MUP-a niti MUP može isto rješavati. Građani bi trebali osigurati svoje nekretnine jer se radi o privatnoj imovini te se na taj način osigurati od možebitnih šteta.
Vezano za korištenje sredstava iz novog VFO-a, a s time u vezi i korištenja kibernetičke tehnologije kao i nekih drugih tehnoloških rješenja u nadzoru državne granice, državna tajnica je naglasila da se od kapitalnih projekata koji se namjeravaju financirati u sljedećem VFO-u, a unutar Fonda za unutarnju sigurnost, i dalje ide s jačanjem kapacitete policije te su do sada već financirane kriminalistička, specijalna i interventna policija. Napravljena je nova streljana u Lučkom, a nabavljena je i potrebna oprema za policijske službenika. Cilj je izgraditi još streljana i nabaviti različite uređaje za identifikaciju svjedoka, žrtava kaznenih djela i zviždača, osnažiti njihovu zaštitu i potporu, kao i izgraditi dodatne objekte i nabaviti nova vozila.
Nadalje, s obzirom da su neki od prioriteta Strategije unutarnje sigurnosti EU predstavljene u srpnju 2020. godine (borba protiv svih oblika organiziranog kriminaliteta, zaštita djece od seksualnog nasilja na Internetu, uklanjanje eksplozivnih sredstava, zaštita javnog prostora i dr.) i hrvatski prioriteti, kao jedan od ciljeva postavljena je i zaštita javnog prostora, koji se namjerava opremiti kamerama i uvezati s policijskim sustavom. Osvrnula se na potpunu digitalizaciju procesa naplate kazni za prekršaje počinjene u prometu, bez mogućnosti da policijski službenik kaznu naplati u gotovini, odnosno automatsko kuvertiranje i slanje kazni prekršitelju, što će olakšati i ubrzati cijeli proces.
„Projekt Valbandon“ bi se odnosio na potpunu obnovu zapuštenog policijskog kapaciteta u Valbandonu. Trenutno se pregovara s FRONTEX-om o zajedničkoj obnovi Valbandona s mogućnošću da postane središnje mjesto za provođenja obuke predstavnika policija država jugoistočne Europe i to zbog jezične i geografske bliskosti, ali i poznavanja njihovih sustava. Time bi RH bila lider u tom području unutar EU.
U odnosu na financiranje granične policije temeljem sredstava iz fondova, državna tajnica je naglasila da se nastavljaju sva potrebna ulaganja u sustav nadzora vanjske granice sa Srbijom i BiH. Hrvatska trenutno raspolaže s 20-ak stacionarnih sustava za nadzor državne granice, a cilj je povećati njihov broj na ukupno 70 s dometom svakog od njih od 25 km. Raspolaže se i s 15-ak mobilnih sustava koji su se pokazali dosta kompleksni za korištenje i iziskuju izniman angažman policijskih službenika te se razmatra daljnje ulaganje u iste. S obzirom na navedeno, a u kontekstu implementacije kibernetičkih rješenja, osvrnula se i na trenutnu situaciju gdje postavljene kamere snime svako kretanje neovisno o tome je li to kretanje izazvao, čovjek, životinja ili vjetar. Policijski službenik koji dobije snimku, svaku mora otvoriti, jer ne može znati što je prouzročilo kretanje. Cilj je kroz angažman hrvatske znanstvene zajednice omogućiti da do policijskog službenika dođu snimke koje ukazuju na ljudsko kretanje, a time bi se uštedjelo na vremenu i došlo do veće efikasnosti u radu. Hrvatska ima izvrsne znanstvenike te njihov rad i rezultate treba iskoristiti kako bi se olakšao operativan rad, ne samo policije, već i drugih sustava.
Državna tajnica je naglasila da se svi konkretni prijedlozi ustrojstvenih jedinica policije razmatraju kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s Paktom o azilu i migracijama i Strategijom unutarnje sigurnosti EU s obzirom na obveze koje u narednom razdoblju stoje pred RH kao državom koja se nalazi na vanjskoj granici EU i Schengenskog prostora. Posebno je istaknula obvezu provjere svih osoba koje ulaze u RH, neovisno jesu li legalno ušle preko graničnog prijelaza ili preko zelene granice, što podrazumijeva uzimanje biometrijskih podataka, smještanje u određene prostore dok se ne provede provjera biometrijskih podataka, ali i provjera jesu li te osobe već podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u nekoj drugoj državi. Slijedom toga osvrnula se na situaciju da velik broj migranata podnosi zahtjev za azil u Grčkoj ili susjednoj BiH, i onda napusti te zemlje. Kada budu vraćeni sa slovenske granice, Hrvatska ih u skraćenom postupku readmisije vraća u državu gdje su podnijeli zahtjev za azil te takvo postupanje nije push back već legalno postupanje hrvatske policije prema migrantima.
Nastavno je državna tajnica istaknula da je MUP svoje nacionalne programe kojima su definirani ciljevi po pojedinim fondovima dostavio EK već u ožujku 2021. godine te bi nakon provjere od strane EK trebali biti prvi koji bi povukli sredstva iz predviđenih fondova na razini RH.
Vezano za moguće povećanje broja graničnih prijelaza s BiH koji bi bili lokalnog karaktera te hoće li sredstva iz fondova EU eventualno ići za tu namjenu, kao i može li povećanje broja graničnih prijelaza imati utjecaj na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, državna tajnica je istaknula da MUP neće ići na povećanje broja graničnih prijelaza s BiH jer je izgradnja i opremanje tih sustava u nadležnosti Ministarstva financija te MUP ne može sredstva fondova koristiti za tu namjenu.
U odnosu na pitanje mogućih kapitalnih projekata, između ostalog i izgradnje prihvatilišta za azilante, s obzirom na nedostatne kapacitete, ali i nevoljkost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da se isti izgrade na njihovom području, kao i integraciji migranata u hrvatsko društvo, državna tajnica je istaknula da je to teško pitanje jer postoji velik otpor općina i gradova za gradnju prihvatilišta na njihovom području. Osvrnula se na pozitivan primjer grada Lipika i njihovog Centra za pružanje usluga u zajednici Lipik koji su bili partneri u pripremi za prihvat 12 maloljetnica iz Grčke koje su trenutno „zapele“ u Nizozemskoj, ali u tom Centru je o smješten i maloljetni dječak iz Afganistana s još dva prijatelja (koji su naknadno nastavila put u London), koji je ostao u Hrvatskoj, izvrsno savladao hrvatski jezik, bavi se sportom i želi ostati ovdje i tu graditi svoj daljnji život.
Sirijske obitelji koje su smještene u Zadru su također dobro integrirane. Tamo je problem riješiti stambeno pitanje nakon što isteknu prve dvije godine kada to pitanje rješava država, posebice jer se radi o turističkoj sredini, ali i nevoljkosti građana da iznajme stan migrantima. Rješenje je pronađeno angažmanom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je Gradu Zadru dodijelilo dva stana iz državnog vlasništva za stanovanje uz plaćanje najma. Ima još obitelji kojima ubrzo istječu te prve dvije godine i treba im riješiti smještaj kao i mogućnost integracije no, kako je naglasila državna tajnica, to je multiresorni problem, te ga MUP ne može sam rješavati, a s druge strane mnogim migrantima Hrvatska nije zanimljiva i žele u druge države EU.
Slijedom toga, osvrnula se i na problem migranata koji zatraže azil u Hrvatskoj, budu smješteni u prihvatilište, a tijekom postupka pobjegnu u druge države članice EU, te je naglasila da ih Hrvatska tijekom postupka temeljem podnesenog zahtjeva ni u kom slučaju ne smije držati u pritvoru niti im ograničiti kretanje. Većina njih ima cilj doći do prijatelja i rodbine koji se nalaze u nekoj drugoj državi EU, s obzirom da je u Hrvatskoj „borba sa sustavom“ vrlo zahtjevna, vrlo teško je naći posao iako, kada se probije „inicijalni“ otpor i s naše i njihove strane, rezultati su dobri, te bi bilo dobro kada bi javnost bila upoznata s tim pozitivnim primjerima integracije.
Zaključno su se predsjednici oba odbora zahvalili državnoj tajnici Tereziji Gras na svim informacijama koje je podijelila s članovima oba odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas