11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 17. veljače 2026. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. veljače 2026. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je državna tajnica obrazložila da se države članice, nastavno na Direktivu o staništima i Direktivu o pticama, obvezuju temeljem Uredbe (EU) 2024/1991 uspostaviti mjere obnove kako bi osigurale oporavak zaštićenih staništa i vrsta, uključujući divlje ptice, na svim područjima u Europskoj uniji, pa i na područjima izvan ekološke mreže Natura 2000. Uredba (EU) 2024/1991 kombinira opći cilj obnove za dugoročnu obnovu prirode u kopnenim i morskim područjima Europske unije s obvezujućim ciljevima obnove za specifična staništa i vrste. Ove mjere trebale bi obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. godine, a na kraju sve ekosustave koji trebaju obnovu do 2050. godine. Ovim Prijedlogom zakona utvrđuju se nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) 2024/1991, uključujući izradu i donošenje nacionalnog plana obnove prirode, praćenje stanja i utvrđivanje zadovoljavajućih razina pojedinih pokazatelja te za izvješćivanje o provedbi. Za nadležna tijela za provedbu Uredbe utvrđuju se tijela državne uprave nadležna za poslove prirode, za poslove upravljanja vodama, za poslove poljoprivrede, za poslove šumarstva, za poslove ribarstva te za poslove prostornoga uređenja. Konkretne mjere za provedbu biti će definirane Nacionalnim planom obnove prirode koji obuhvaća razdoblje do 2050. godine i uključuje prijelazne rokove za 2030. i 2040. godinu.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto kako će nastavno na dinamiku izrade i donošenja Nacionalnog plana obnove prirode (koja uključuje podnošenje nacrta Europskoj komisiji na ocjenu do 1. rujna 2026. godine te razmatranje tih primjedbi) praktički ostati na raspolaganju dvije godine za obnovu 20% narušenih kopnenih i morskih područja. Naglašeno je da se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u studenom 2024. godine na pitanje o mjerama koje se provodi s ciljem provedbe Uredbe o obnovi prirode očitovalo Odboru da planira izraditi Zakon o provedbi uredbe kojim će se utvrditi nadležna tijela i njihove zadaće te da planira uputiti ovaj Zakon u proceduru Vlade Republike Hrvatske u II. kvartalu 2025. godine. Budući da se u odnosu na najavljeno kasni s njegovim upućivanjem u proceduru, postavljeno je pitanje koje su mjere u međuvremenu poduzimane od strane Ministarstva s ciljem obnove prirode. 

Nastavno na anketu kojom je Ministarstvo pozvalo sve građane i zainteresiranu javnost da se uključe i ispunjavanjem ankete doprinesu izradi Nacionalnog plana obnove prirode, a koja će biti aktivna do 28. veljače 2026. godine, zatražena je dodatna informacija o datumu objave ankete te broju do sada uključenih građana i zainteresirane javnosti. 

Uočeno je da su u provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o nacrtu predloženog zakona predstavnici zainteresirane javnosti u više navrata iznosili prijedlog da se u nadležna tijela uključi i tijelo državne uprave nadležno za poslove koji se odnose na zaštitu mora i pomorskog dobra. Problematizirano je kako će se osigurati obnova narušenog morskog područja bez Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje ima ključnu ulogu u zaštiti ciljnih morskih staništa (primjerice zaštite staništa posidonije).

Dodatna obrazloženja zatražena su vezano uz predloženim Zakonom definirana planirana sredstva za provođenje Zakona, posebice veliku razliku u planiranim sredstvima za Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u odnosu na navedena planirana sredstva za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Predstavnici predlagatelja detaljno su obrazložili koje aktivnosti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije paralelno provodi s ciljem obnove prirode. Ovdje je posebice istaknuto da se trenutno ugovara 37 različitih projekata koji su prijavljeni na javni poziv Natura 2000 vrijedan 75 milijuna eura, a koji je bio otvoren od početka do kraja 2024. godine. Također je pojašnjeno da se u obrazloženju Prijedloga zakona navedeni osigurani iznos od 17.000,00 eura za provođenje zakona u razdjelu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odnosi na provedbu tehničkih poslova te će se Nacionalnim planom obnove prirode planirati značajna financijska sredstva za provedbu. Vezano uz navedenu anketu istaknuto je da je navedena otvorena u studenom 2025. godine te je zaprimljeno 168 prijava.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. siječnja 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2026. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je državna tajnica istaknula da je inicijativa za zaštitu Zagorskih gora i Bednjanskog kraja pokrenuta 2009. godine te je tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode potpisao sporazum s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom. 2013. godine izrađena je stručna podloga u kategoriji regionalnog parka. Potom su 2021. godine, sedam zastupnika Hrvatskoga sabora, župan i dva gradonačelnika, pokrenuli novu inicijativu za zaštitu Ivanščice, Strahinjščice, Ravne gore i Maceljske gore u kategoriji parka prirode. 2022. godine obje županije zatražile su reviziju stručne podloge te je u tu svrhu Zavod za zaštitu okoliša i prirode nadležnog Ministarstva pristupio konzultacijama s jedinicama lokalne samouprave i županijama te županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Temeljem prikupljenih novih podataka pristupilo se njihovoj obradi za potrebe valorizacije područja podloženog za zaštitu te je 2024. godine Zavod za zaštitu okoliša i prirode izradio stručnu podlogu za zaštitu ovog područja u kategoriji parka prirode i predložio granicu parka prirode.
Uvodno je ujedno obrazloženo da se predloženim Zakonom proglašava parkom prirode područje koje se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na prostoru Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, dok se na sjeverozapadnom dijelu park prirode poklapa s državnom granicom između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Područje koje je predloženo za zaštitu u kategoriji parka prirode predstavlja manji dio šireg područja Hrvatskog zagorja, a obuhvaća Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Površina parka prirode iznosi 30.187,38 hektara i dijele ga gotovo podjednako dvije spomenute županije. Područje koje je predloženo za zaštitu djelomično će obuhvaćati i dva grada i šest općina Krapinsko-zagorske županije te tri grada i tri općine Varaždinske županije. Na području predloženom za zaštitu nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 različitih ciljnih stanišnih tipova i vrsta te tri zaštićena područja (dva spomenika prirode i park šuma). Zaštita područja Zagorskih gora u kategoriji parka prirode od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su šumska staništa, mozaici travnjačkih staništa, vodena staništa rijeke Bednje, močvarna staništa, špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora. Park prirode je kategorija zaštite koja omogućava nastavak obavljanja gospodarskog korištenja prirodnih dobara ako te djelatnosti ne ugrožavaju prirodne obilježja zaštićenog područja. Park prirode pridonijet će svakako očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi na ovom području, a uključivanjem u mrežu zaštićenih područja parkova u Republici Hrvatskoj doprinijet će se prepoznatljivosti i privlačnosti ovog prostora. Zaključno je državna tajnica istaknula da je kako bi se učinkovitije upravljalo ovim zaštićenim područjem predloženim Zakonom predviđeno osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode „Zagorske gore“ te osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. u iznosu od 600.000,00 eura i projekcijama za 2027. i 2028. godinu po 900.000,00 eura godišnje.  
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE „ZAGORSKE GORE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   
                            

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 14. (tematskoj) sjednici održanoj 18. lipnja 2025. godine proveo je raspravu na temu: „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 21. sjednici održanoj 5. prosinca 2025. godine sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Odbor naglašava važnost pravovremene i cjelovite provedbe mjera iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. radi ostvarenja zadanih ciljeva za ponovnu uporabu komunalnog otpada i materijalnu oporabu reciklata te planirano smanjenje odlaganja komunalnog otpada na odlagališta. Vezano za ciljeve prema kojima treba smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10% do 2035. godine i povećati recikliranje komunalnog otpada na 60% do 2030. godine, podaci pokazuju da je RH u 2024. godini ostvarila 51% odlaganja otpada i 37% recikliranja komunalnog otpada. U 2024. godini odloženo je 1% manje otpada u odnosu na 2023. godinu, a u razdoblju od 2010. do 2024. godine godišnja količina odloženog otpada smanjena je s 94% na 51% odnosno za 43%. U 2024. godini je 1% otpada bilo više reciklirano nego 2023. godine, a u razdoblju od 2010. do 2024. godine količine recikliranog otpada su povećane sa 4% na 37% odnosno za 33%. Odbor imajući u vidu ostvarenu razinu te godišnju dinamiku ostvarenja zadanih ciljeva ističe da dosezanje zadane razine  predstavlja značajan izazov u sljedećim godinama. Odbor stoga poziva sve subjekte u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom na nacionalnoj i lokalnoj razini na jačanje aktivnosti i financijskih ulaganja radi dosezanja ciljeva odlaganja i recikliranja u roku.

2. Odbor naglašava da je za postizanje zadanih ciljeva pripreme za ponovnu uporabu komunalnog otpada i materijalnu oporabu reciklata nužno povećati postojeće kapacitete za oporabu odvojeno prikupljenog otpada te poticati izgradnju ili modernizaciju postrojenja za dosizanje potrebnih kapaciteta za obradu i oporabu, uključujući otpad i materijale za koje trenutno ne postoje nikakva postrojenja za obradu i recikliranje. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da povećaju sredstva za sufinanciranje ove infrastrukture te da, s ciljem upotpunjavanja kapaciteta i snižavanja cijene oporabe, razmotre mogućnosti i opravdanost uspostave javnih postrojenja za obradu i oporabu. U kontekstu „naknade za plastiku“ koju je uvela EU za države članice s ciljem smanjenja nerecikliranog plastičnog otpada uz istovremeno financiranje proračuna EU-a, Odbor posebice ističe potrebu značajnijeg sufinanciranja izgradnje postrojenja za recikliranje plastičnog ambalažnog otpada u Republici Hrvatskoj.

Pozdravljajući do sada realizirane projekte iz Operativnog programa konkurentnost i  kohezija 2014.-2020. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Odbor poziva na daljnje jačanje angažmana na uspostavi dostatnog broja reciklažnih dvorišta, postrojenja za sortiranje i recikliranje otpada i obradu odvojeno sakupljenog biootpada. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijeste Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u provedbi Mjere 1. Unapređenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine. 

3. Imajući u vidu da se komunalne tvrtke, tvrtke sakupljači i prerađivači otpada suočavaju s posljedicama nepravilno razvrstanog i odloženog otpada u spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, Odbor ističe da je uz unapređenje sustava za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada, od iznimne važnosti u postupku recikliranja najprije odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti. Građani su jedan od ključnih dionika lanca gospodarenja otpadom koji pravilnim odlaganjem u spremnike za odvojeno prikupljanje značajno pridonose ostvarenju zadanih ciljeva. Odbor naglašava kako bi u ovom dijelu nadzor komunalnih redara trebao biti učinkovitiji u smislu upozoravanja te sankcioniranja nepravilnog postupanja s otpadom. Ujedno Odbor ističe važnost jačanja svijesti, informiranja, edukacije o gospodarenju otpadom i proizvoda provođenjem informacijsko-obrazovnih aktivnosti u gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te na lokalnoj razini. Odbor posebice  prepoznaje potrebu stalne edukacije posebice mlađih uzrasta u školama, izrade edukacijsko informativnih materijala i organizacije edukativnih aktivnosti u suradnji sa svim dionicima lanca gospodarenja komunalnim otpadom i civilnim udrugama građana. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijesti Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u postizanju Mjere 2. Jačanje svijesti, informiranja, edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine.  

4. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijeste Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u provedbi Mjere 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine.

5. Polazeći od dosadašnjih iskustava u uspostavi i funkcioniranju centara za gospodarenje otpadom Odbor naglašava kako je za učinkovitost modela centara za gospodarenje otpadom nužno prethodno stvoriti preduvjete za odvojeno prikupljanje, sortiranje i kompostiranje otpada i jačati lokalnu decentraliziranu infrastrukturu po uzoru na gradove u Republici Hrvatskoj koji su je uspješno uspostavili. Imajući u vidu da je organizacija cijelog sustava prikupljanja, sortiranja i kompostiranja otpada u jedinicama lokalne samouprave sve više financijski zahtjevna, Odbor ističe važnost povećanja financijskih sredstava za sufinanciranje ove namjene te definiranja uvjeta javnih poziva koji će biti poticajni lokalnoj razini za izgradnju navedene infrastrukture. 

6. Mogućnosti zbrinjavanja gorive frakcije iz komunalnog otpada, izdvojene u procesu mehaničko-biološke obrade u sklopu centara gospodarenja otpadom su vrlo ograničene, a cijena zbrinjavanja takvog otpada je visoka i u porastu. S obzirom na planirano otvaranje većeg broja novih centara za gospodarenje otpadom i nove velike količine proizvedenog goriva iz otpada, prema Planu gospodarenja otpadom u razmatranom razdoblju 2023. do 2028. godine, nakon uspostave i početka rada svih centara za gospodarenje otpadom očekuje se da će prosječno nastajati oko 400.000 tona/godina goriva iz otpada (gorivo iz otpada niske do srednje kvalitete) prema scenariju 1 odnosno oko 145.000 tona/godina (gorivo iz otpada visoke kvalitete) prema scenariju 2, te je potrebno planirati sustav koji će biti u mogućnosti oporabiti navedene količine. Imajući u vidu poteškoće s kojima se suočavaju centri za gospodarenje otpadom u dijelu zbrinjavanja goriva iz otpada te činjenicu da je od travnja 2024. godine prestalo sufinanciranje zbrinjavanja goriva iz otpada, Odbor naglašava potrebu iznalaženja trajnog rješenja i provedbe Odluke o osiguranju sredstava za pokriće dijela troškova zbrinjavanja goriva iz otpada trgovačkim društvima koja upravljaju izgrađenim centrima za gospodarenje otpadom koju je Vlada RH donijela 20. studenoga 2025. godine. Odbor ujedno prepoznaje važnost koordiniranog djelovanja lokalne razine, nadležnih državnih tijela i državnih tvrtki koje imaju mogućnost zbrinjavanja goriva iz otpada kako bi se osigurao plasman proizvedenog goriva iz otpada. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijesti Odbor o provedbi navedene Odluke Vlade RH i načinima rješavanja zbrinjavanja goriva iz otpada iz postojećih te centara za gospodarenje otpadom čiji je postupak realizacije u tijeku.

7. Odbor ističe da je pri izgradnji centara za gospodarenje otpadom nužno koristiti tehnologije koje će imati najmanje štetnih utjecaja na okoliš i ljude. Odbor ujedno potrebnim drži provođenje biološkog monitoringa populacije koja živi u neposrednoj blizini postojećih centara za gospodarenje otpadom, provođenje analize tla na teške metale, dugoročno praćenje kemijskih pokazatelja u tlu, poljoprivrednim kulturama te jasno i kontinuirano informiranje javnosti o rezultatima analize tla i poljoprivrednih kultura, kvalitete zraka i vode budući da postoji velika zabrinutost lokalne javnosti zbog učestalog dodijavanja neugodnim mirisima i povišenih koncentracija lebdećih čestica. 

8. Nastavno na slučajeve požara u postrojenjima za oporabu i recikliranje odvojeno prikupljenog otpada te provedene inspekcijske nadzore u Republici Hrvatskoj, Odbor ističe potrebu daljnjeg jačanja sustava upravljanja i kontrole gospodarenja otpadom radi sprečavanja pojave požara te provedbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN br. 138/24) kojim se propisuju stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara. Odbor poziva Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Državni inspektorat RH da izvijeste do 31. ožujka 2026. o mjerama pojačanog inspekcijskog nadzora lokacija gospodarenja otpadom na kojima se skladišti otpad. Odbor također naglašava potrebu jače suradnje i uputa tvrtkama koje se bave gospodarenjem otpadom u dijelu izrade elaborata za gospodarenje otpadom vezano uz protupožarne mjere. Odbor ujedno poziva nadležna tijela da razmotre mogućnost izmjene zakonodavne regulative na način povećanja iznosa novčanih kazni za nezakonito ponašanje oporabitelja kako bi sankcioniranje bilo učinkovito i odvraćajuće.  

9. Budući da se vezano uz požare u reciklažnim dvorištima i tvrtkama koje se bave gospodarenjem otpadom otvara i pitanje teškog razdvajanja opasnih tvari, posebice litij-ionskih baterija, Odbor ističe važnost odgovornog ponašanja i edukacije građana koji otpad razvrstavaju, oporabitelja koji trebaju uvijek birati sigurnije tehnologije i manje skladištiti zapaljivi otpad te dosljedno poštovati propise. 

10. Odbor naglašava da se privatni sektor u dijelu skupljanja i prerade otpada susreće s puno izazova u dijelu primjene nove ili izmijenjene postojeće zakonodavne regulative budući da iziskuju različite promjene u cijelim sustavima prerade otpada te značajne financijske izdatke. U cilju učinkovite provedbe propisa ključnom se ocjenjuje jasna i komunikacija i kontinuirana suradnja privatnog sektora, oporabitelja i javnih tijela. 

11. Odbor naglašava da je lokalna razina dužna na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada. Budući da se u raspravi na tematskoj sjednici otvorilo pitanje priuštive cijene ove javne usluge u odnosu na prosječni dohodak kućanstva i pitanje punog pokrića troškova za ovu uslugu od javnog značaja, Odbor poziva sve subjekte u ovom lancu (nadležno Ministarstvo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinice lokalne samouprave, pružatelje ove javne usluge, udruge potrošača, udruge civilnog društva te ostale relevantne subjekte) da ojačaju komunikaciju u pravcu zajedničkog iznalaženja načina osiguranja priuštive, kvalitetne i ekonomski učinkovite javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Odbor ujedno poziva Državni inspektorat RH da izvijesti Odbor do 31. ožujka 2026. godine o provedbi mjera za nadzor obračuna i naplate javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. 

12. Odbor poziva Državni inspektorat RH da do 31. ožujka 2026. godine  izvijesti Odbor o provedbi mjera za nadzor nad odlagalištima otpada te mjera na jačanju nadzora nepropisnog odlaganja komunalnog otpada (provedenim inspekcijskim nadzorima).

13. Odbor ističe važnost jačanja odgovornog odnosa prema prirodnim resursima i aktivnog uključivanja građana, organizacija civilnog društva te drugih subjekata na lokalnoj razini u praćenje i prijavljivanje nepropisnog odlaganja komunalnog otpada. U cilju jačanja odgovornog odnosa prema okolišu na lokalnoj razini, Odbor ističe važnost pravovremenog i po zahtjevu povratnog informiranja prijavitelja o provedenom inspekcijskom nadzoru i utvrđenim nezakonitostima te naređenim mjerama radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti.   

14. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da za lokacije u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu na kojima je nezakonito odložen i zakopan otpad, uključujući i opasni otpad, izvijesti Odbor o poduzetim aktivnostima i planu sanacije navedenih ilegalnih odlagališta te aktivnostima na praćenju kvalitete zraka, vode i tla  na ovim lokacijama. 

15. Odbor naglašava važnost aktivnog uključivanja zainteresirane javnosti, posebice organizacija civilnog društva, u izradu strateških i planskih dokumenata gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, kao i praćenje njihove provedbe sudjelovanjem u radu u prosincu 2023. godine osnovanog Povjerenstva za praćenje provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da izvijesti Odbor o radu i aktivnostima Povjerenstva od njegova osnivanja kao i planiranim aktivnostima. 

16. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni inspektorat RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH da sukladno svojoj nadležnosti do 31. ožujka 2026. godine izvijeste Odbor o provedbi ovih Zaključaka.   

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221.

Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija istaknula da su u 2026. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 35,7 milijardi eura, što je 2,7 milijardi eura više u odnosu na 2025. godinu. U 2026. ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što je 3,0 milijarde eura više u odnosu na 2025. godinu.  Ciljani deficit opće države za 2026. godinu iznosi 2,9% bruto društvenog proizvoda, a udjel javnog duga u bruto društvenom proizvodu 56% te se nastavlja sa trendom  smanjivanja udjela javnog duga u bruto društvenom proizvodu. Istaknuto je da zbroj ulaganja vezanih uz energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, po najvećim kategorijama i stavkama, pokazuje da se u 2026. godini za ova tri područja izdvaja samo na godišnjoj razini preko 1,6 milijardi eura. Od navedenih 1,6 milijardi eura gotovo 27% odlazi  na daljnje jačanje i izgradnju energetske infrastrukture (izgradnja plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj, modernizacija i nadogradnja elektromagnetskog sustava, ugradnja baterijskih sustava u energetsku mrežu, ugradnja solara i dizalica topline za građane, institucije i izgradnja punionica za električni cestovni promet). 33% od navedenih 1,6 milijardi eura odlazi na razvoj javne vodne infrastrukture i vodoopskrbne infrastrukture. Nadalje, 12% od ovih 1,6 milijardi odlazi na održivo gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša (planirana izgradnja centara za gospodarenje otpadom do 2030.), a 28% od ovih 1,6 milijardi eura izdvaja se za energetsku obnovu zgrada, višestambenih zgrada te zgrada javnog sektora.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su ukupni prihodi i primici ministarstva u 2026. godini planirani u iznosu 721 milijuna eura, u 2027. godini 586,8 milijuna eura te u 2028. godini 611,1 milijuna eura. Prihodi planirani u 2026. godini veći su za 14,3% u odnosu na prethodnu 2025. godinu. Povećanje se uglavnom odnosi na povećanje prihoda za financiranje projekata iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, u najvećem dijelu za financiranje projekata iz područja vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom. Sukladno tome, povećavaju se i prihodi za nacionalno učešće iz državnog proračuna u financiranju EU projekata za 8,7 milijuna eura. Prihodi iz Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje reformi i ulaganja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti smanjuju se za 146,3 milijuna eura u odnosu na 2025. godinu. Ukupni rashodi i izdaci ministarstva u 2026. godini planirani su u iznosu od 721 milijuna eura u 2027. u iznosu 586,8  milijuna eura te u 2028. godini 611,1 milijuna eura. U sve tri godine rashodi poslovanja čine više od 99,4% ukupnih rashoda. Ministarstvo u sljedećem trogodišnjem razdoblju nije planiralo izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova. Najznačajni dio u ukupno planiranim rashodima u sve tri godine čine pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna, koje se gotovo u cijelosti odnose na tekuće i kapitalne pomoći subjektima općeg proračuna, dakle proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, gradovima, općinama, županijama te ostali rashodi od kojih se najznačajniji dio odnosi na kapitalne pomoći iz EU sredstava za trgovačka društva u javnom i izvan javnog sektora. U 2026. pomoći subjektima općeg proračuna iznose 517,5 milijuna odnosno 71,8 ukupnih rashoda, u 2027. godini iznose 51,6 posto, a u 2028. iznose 34 posto ukupnih rashoda. Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u 2026. godini iznose 150,7 milijuna eura odnosno 20,9 posto ukupnih rashoda, u 2027. iznose 239,2 milijuna eura što je 40,8 posto ukupnih rashoda,  u 2028. iznose 361,1 milijuna eura odnosno 59,1 posto ukupnih rashoda. I pomoći subjektima općeg proračuna i pomoći trgovačkim društvima odnose se najvećim dijelom na sredstva EU fondova i programa te sredstva državnog proračuna za sufinanciranje projekata iz područja vodnog gospodarstva, unapređenja gospodarenja otpadom i druge projekte iz djelokruga Ministarstva. Najvećim dijelom korisnika projekata iz područja vodnog gospodarstva Ministarstvo isplaćuje bespovratne sredstva putem Hrvatskih voda, pa su to značajni iznosi pomoći planirani na računima pomoći izvanproračunskim korisnicima.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond u 2026. godini planira prihode u ukupnom iznosu od 697.513.252 eura, u 2027. u iznosu od 763.565.972 eura, a u 2028. godini u iznosu od 764.929.410 eura. Fond u 2026. godini planira rashode u ukupnom iznosu od 645.874.780 eura, u 2027. godini u iznosu od 575.075.984 eura, a u 2028. godini u iznosu od 544.689.826 eura. Vezano uz najznačajnije rashodovne aktivnosti istaknuto je da je u dijelu programa i projekata energetske učinkovitosti naglasak na obnovi obiteljskih kuća, oštećenih i neoštećenih u potresu, obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva te energetska obnova višestambenih zgrada sukladno nacionalnim planovima te realizacija projekata osiguravanjem nacionalne komponente za provedbu Socijalnog plana za klimatsku politiku. Naglasak je na komponente energetskog siromaštva te aktivnosti vezane uz ulaganje iz Modernizacijskog fonda koje se provode zajedno s resornim ministarstvom. Također će se nastaviti s realizacijom financijskih aktivnosti za obnovljive izvore energije za građane (fotonaponske elektrane za koje je ove godine osigurano 30 milijuna eura i za koje je iskazan veliki interes).  U dijelu programa i projekata zaštite okoliša istaknuto je ubrzanje i nastavak izgradnje centara za gospodarenje otpadom gdje je Fond osigurao nacionalni udjel za četiri centra Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica te za Šagulje i Orlovnjak koji su prijavljeni i odobreni iz NPOO. Nastavlja se sa sanacijom tzv. crnih točaka te su uvrštene dodatne mjere za sanaciju 6 lokacija (Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin) onečišćenih otpadom. Nastavljaju se daljnje aktivnosti vezano uz unaprjeđenje sustava gospodarenja s posebnim kategorijama otpadom. 
Generalni direktor Hrvatskih voda istaknuo je da je planirana prihodovna strana na razini 888 milijuna eura te rashodovna na razini 938 milijuna eura. Deficit od 50 milijuna eura, koji će se financirati kreditom, rezultat je velikih ulaganja u vodno-komunalne projekte. Primjerice u idućoj godini ulaganja u vodno-komunalni sektor na razini su od 540 milijuna eura, dodatno se 110 milijuna eura ulaže u razvoj sustava obrane od poplava te se započinje sa zaštitom od zaslanjivanja Doline Neretve s predviđenih 10 milijuna eura. Navedeno pokazuje da od ukupnog plana od 938 milijuna eura 70% čine investicije.

U raspravi na Odboru zatražene su dodatne informacije vezano uz nastavak aktivnosti na obrani od poplava Karlovca i Ogulina, posebice u dijelu prokopa Korana Kupa. Generalni direktor Hrvatskih voda obrazložio je da će se uskoro započeti s radovima na području Brodaraca gdje su ishođene sve potrebne dozvole te da slijedi ulaganje iz novog operativnog programa Konkurentnost i kohezija za izgradnju prokopa Korana Kupa, ustava Šišljavić, nasipa za zaštitu zaobalnog dijela vezano uz prirodnu retenciju, a koja će omogućiti dodatnu pohranu 120 milijuna kubnih metara vode i na taj način sniženje razine vodostaje u samom gradu. Istaknuo je da je jedan natječaj već praktično evoluiran, dva u tijeku te se očekuje uskoro još veći zamah aktivnosti na području samog grada Karlovca. U tijeku su radovi na etapi na lijevoj obali rijeke Kupe te je retencija u Ogulinu u prilično visokom stupnju dovršetka i nekom funkcionalnom stanju gdje može zaprimiti veću količinu vode. 
Nastavno na neutrošena sredstva iz emisijskih jedinica postavljeno je pitanje raspoloživih emisijskih jedinica za eventualnu prodaju te je predstavnik Ministarstva detaljnije obrazložio da kroz sustav trgovanja ETS1 Republika Hrvatska osigurava određene prihode kojima se financiraju projekti. Trenutačno je uprihođeno 860 milijuna eura, a oko 618 milijuna je isfinanciranih aktivnosti. Sva druga sredstva su u planovima financiranja kroz programe koje donosi Ministarstvo. Osim ETS1 sustava na raspolaganju je milijardu eura iz Modernizacijskog fonda. Trenutačno je realizirano 430 milijuna eura odobrenih sredstava od strane EIB-a te su detaljnije obrazložena planirana ulaganja u 2026. godini.

U raspravi su zatražene detaljnije informacije vezano uz realizaciju projekta izgradnje centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Ujedno su pohvaljene Hrvatske vode da su limitirale cijene radova na budućim aglomeracijama i tako olakšale financiranje resornog ministarstva, Ministarstva financija i jedinica lokalne samouprave.
Tijekom raprave dodatna obrazloženja zatražena su vezano uz: projekcije proračuna Ministarstva za 2027. i 2028. manjeg apsolutnog iznosa od plana za 2025.; značajnog povećanja planiranih sredstava za Vijeće za vodne usluge (indeks 252,60); predviđenih sredstava za provedbu Uredbe o obnovi prirode; rasta od 43% u odnosu na 2025. na administraciju i zapošljavanje Ministarstva zbog zapošljavanja novih 88 zaposlenika; visine planiranih sredstava za postupke procjene utjecaja na okoliš koje ne prate planiran rast broja postupaka. Nastavno na planiranih svega 400 eura za službena putovanja u sklopu stavke nadzora nad izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom istaknuta je potreba da se isti iznos poveća s ciljem obavljanja očevida u postupku izdavanja dozvola i time sprečavanja zloupotreba koje se događaju u praksi. Vezano uz Socijalni plan za klimatsku politiku istaknuto je da je rok za njegovu izradu bio 30. lipnja 2025. godine te da je Europska komisija poslala u ožujku upozorenje da plan treba biti gotov do lipnja 2025. godine. Budući da je plan na e-savjetovanju od 21. studenoga u trajanju od mjesec dana, s donošenjem plana kasni se šest mjeseci. Nastavno na stavku K784060 provedba socijalnog fonda za klimatsku politiku za koju se planira 1.263.500 eura u 2026. (projekcija 2027. iznosi 1.937.500 eura; projekcija 2028. iznosi 1.837.500 eura) postavljeno je pitanje u sklopu koje stavke Ministarstva i Fonda su planirane konkretne aktivnosti pomoći i u kojim iznosima budući da sredstva na raspolaganju od 2026. do 2032. iznose 1,68 milijardi eura.

Postavljeno je pitanje planiranih sredstava za parkove prirode Dinara i Zagorske gore obzirom da se u tekstu obrazloženja navodi samo 12 parkova prirode dok se ne navodi park prirode Zagorske gore. Dodatna obrazloženja zatražena su vezano uz planiranih 12 milijuna eura za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ budući da u tekstualnom dijelu obrazloženja za isti nisu navedeni pokazatelji i ciljevi. Posebice je postavljeno pitanje aktivnosti instituta na uzorkovanju površinskih i priobalnih voda budući da primjerice u Istarskoj županiji to uzorkovanje provodi Zavod za javno zdravstvo.
Vezano uz doprinos RH proračunu EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada  čiji je plan za 2025. iznosio 35 milijuna eura, a za 2026. godinu 33 milijuna eura (projekcija za 2027. iznosi 32 mil eura, za 2028. iznosi 33 milijuna eura)  zatražene su informacije o utjecaju provedenog sufinanciranja izgradnje postrojenja za obradu plastičnog otpada od strane Fonda u 2025. na smanjenje ukupne količine plastičnog ambalažnog otpada. Važnim je istaknuto postojanje korelacije između tog sufinanciranja postrojenja i smanjenja doprinosa RH koje se plaća EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. 
Dodatne informacije zatražene su vezano uz sanaciju šest lokacija onečišćenih otpadom i konkretno planiranih iznosa u 2026. godini za lokacije Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin. Vezano uz stavku K200003 gospodarenje otpadom - izgradnja centara za  gospodarenje otpadom za koju se u obrazloženju navodi da su između ostalog predviđaju sredstva za optimizaciju izgrađenog ŽCGO Marišćina, postavljeno je pitanje je li riječ o sustavu koji ima cilj smanjiti neugodne mirise i koliki je iznos za nadogradnju sustava planiran. Zatraženo je obrazloženje značajnog smanjenja stavke K200040 program suzbijanja energetskog siromaštva s 65.316.215 eura u 2025. na planiranih 19.500.000 eura u 2026. iako je produžena mjera subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo slijedom čega Fond uplaćuje sredstva opskrbljivačima plinom kako bi se kućanstvima omogućilo pokrivanje trenutnih troškova stanovanja.

Nastavno na postavljena pitanja predstavnici nadležnih tijela dali su detaljna obrazloženja te između ostalog pojasnili da su za provedbu Uredbe o obnovi prirode već planirana određena sredstva kroz program Konkurentnost i kohezija te je od prošle godine otvoren poziv koji se fokusira na upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže i samom obnovom (osigurano 75 milijuna eura). Za devet projektnih prijedloga donesene su odluke o financiranju i to je u vrijednosti 14,7 milijuna eura bespovratnih sredstava (ukupna vrijednost 17,4 milijuna eura). U pripremi je još dosta projekata što se tiču parkova i nacionalnih parkova. Ustanove za zaštitu prirode, neovisno o tome jesu li županijske ili državne mogu se prijaviti na taj poziv i koristiti sredstva. Nadalje, osim što je Ministarstvo zaštita okoliše i zelene tranzicije planiralo sredstva za zelenu infrastrukturu ujedno je i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planirano sredstva u iste te svrhe.
Pojašnjeno je da je za park prirode Zagorske gore i Dinara planirano u 2026. godini 600.000 eura za svaki te narednim godinama u projekcijama za svaki po 900.000 eura.  
Obrazloženo je da se sva sredstva za mjere koje će biti definirane Socijalnim planom za klimatsku politiku spuštaju na korisnika, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je koordinator, pruža tehničku pomoć i održava sustav. Istaknuto je da je RH među prvim državama koje su poslale Socijalni plan Europskoj komisiji te je isti dorađivan i ponovno upućivan. Pojašnjeno je da su dobiveni komentari Europske komisije te će se isti ponovno uskladiti i nakon e-savjetovanja biti dostavljen Europskoj komisiji. Očekivano donošenje je do kraja godine. Kroz njega će biti osigurano ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća, zgrada na potpomognutim područjima i područjima od posebne državne skrbi, ulaganje u socijalno i priuštivo stanovanje, biciklistička infrastruktura, javni prijevoz bez emisije, autobusi, rekonstrukcija lokalnih i regionalnih željezničkih pruga, prijevoz na zahtjev, prijevoz za korisnike socijalnih usluga, mjere koje se odnose na ranjiva mikropoduzeća (zamjena vozila i necestovnih radnih strojeva). Vezano uz realizaciju projekta CGO Piškornica direktor Fonda obrazložio je da je u planu Fonda osiguran nacionalni dio sufinanciranja temeljem odluke Vlade RH za četiri centra, što uključuje i Piškornicu. Osigurano je financiranje nacionalnog udjela 15% za pretovane stanice koje se odnosi na sve centre uključujući i Piškornicu. Ujedno su detaljnije obrazložene sve  aktivnosti koje Fond provodi s ciljem unapređenja sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. Potvrđeno je da se sredstva za optimizaciju izgrađenog ŽCGO Marišććina odnose na stabilizator radi neugodnih mirisa i iznose 600.000 eura.     
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“,  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU

te sljedećih odluka: 
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. i projekcije za 2027. i 2028.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je državni tajnik istaknuo da je prihvaćena primjedba iznesena u prvom čitanju da treba jasnije propisati i definirati pravo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu na traženje povrata ukupnih troškova aktivnosti koje provode na način da Agencija ima obvezu, a ne pravo zatražiti povrat troškova. Također su djelomično prihvaćene primjedbe vezano uz člankom 5. definiranu obvezu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u dijelu preispitivanja i procjene rizika, provođenja provjere, određivanja korektivnih mjera i koordiniranja izrade nacionalnog izvješća. Pojašnjeno je da je nacrt zakona nakon dorade poslan na mišljenje tijelima državne uprave te su sukladno njima ujedno dorađene odredbe predloženog Zakona.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (10 glasova) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1115 O STAVLJANJU NA RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU UNIJE I IZVOZU IZ UNIJE ODREĐENE ROBE I ODREĐENIH PROIZVODA POVEZANIH S DEFORESTACIJOM I DEGRADACIJOM ŠUMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 25. studenoga 2025., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.     

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu te Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026 godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.   
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija naznačila da se ovim  Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu te između ostalog opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, iznos zaduženja izvanproračunskih korisnika te ukupno zaduženje do kojeg se lokalne jedinice mogu zadužiti u 2026. godini. Predloženim zakonom definira se da se zaduživanje može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 9.090.089.762,00 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna. Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna u iznosu 3.078.336.716,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410.655.505.00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 216.562.680,00 eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. godinu iznosi 435.000.000,00 eura, od čega se iznos od 280.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Ukupno ograničenje za zaduživanje općina, gradova i županija u 2026. godini ostaje na istoj razini kao i u 2025. godini (ukupno zaduženje svih jedinica ne smije prelaziti 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2025. godine). 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2026. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.  

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama  Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201.
Uvodno je glavna državna rizničarka Ministarstva financija istaknula da su izmjene i dopune Državnog proračuna za 2025. godinu kreirane u okviru makroekonomskih projekcija iz travnja 2025. godine. Sukladno tome, najznačajniji pokazatelji su da će BDP za 2025. godinu iznositi 3,3%. Nadalje, ističe da je dinamika potrošačkih cijena bila nešto izraženija u prvoj polovici 2025. godine u usporedbi sa predviđanjima iz travnja, gdje se uzima u obzir gospodarski rast i rast BDP. Tržište rada karakteriziraju povoljna kretanja što se odražava na rast broja zaposlenih i na rast bruto plaća tako da su prihodi od doprinosa povećani u odnosu na prvotni plan iz 2025. godine i to za 250 milijuna eura (doprinosi za mirovinsko osiguranje). Ukupni prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te iznose 33 milijarde eura, dok se ukupni rashodi smanjuju za 223 milijuna eura i iznose 36,8 milijardi eura. Iz prvotno planiranog manjka izvanproračunskih korisnika (iznosio je 161 milijun eura), ovaj rebalans je u plusu i to za 94 milijuna eura viška (rezultat bolji za 255 milijuna eura). Novi očekivani višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu iznosi 74 milijuna eura dok kod Hrvatskih voda postoji manjak od 108 milijuna eura. Istodobno se ostvaruju znatne uštede zahvaljujući promjeni dinamike provedbe projekata, stabilizaciji cijena energenata te preusmjeravanju dijela nacionalnog sufinanciranja na EU bespovratna sredstva, u skladu s recentnim prilagodbama kohezijske politike Europske unije.
Ovim rebalansom državnog proračuna, financijskih planova izvanproračunskih korisnika i očekivanim rezultatom na lokalnoj razini, planira se ukupan deficit u iznosu 2,9% BDP. Javni dug ima tendenciju smanjenja u odnosu na 2024. godinu s 57,4% BDP na 56,9% BDP.   
Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da se planirana sredstva na razini razdjela Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uključujući proračunske korisnike iz njegove nadležnosti, po svim izvorima financiranja za 2025. godinu, smanjuju s 990,9 milijuna eura na 828,4 milijuna eura, odnosno za 162,5 milijuna eura.
Takvo je smanjenje rezultat ušteda u samom Ministarstvu, koje iznose 144,7 milijuna eura, te kod nacionalnih parkova i parkova prirode, u iznosu od 21,6 milijuna eura. Istaknula je da je kod Državnog hidrometeorološkog zavoda plan povećan za 3,9 milijuna eura zbog većih rashoda za zaposlene, zatim zbog potreba rada i održavanja infrastrukture za motrenje atmosfere, vode i kvalitete zraka, kao i za projekt Hidrološke mjerne mreže financiran kroz OPKK.
Vezano uz projekte vodnoga gospodarstva, gospodarenja otpadom i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, uštede na izvorima koji ulaze u limite (11, 12, 815) iznose 211,7 milijuna eura, dok povećanja na izvorima koji ne ulaze u limite, odnosno na izvorima na kojima su planirana bespovratna sredstva EU, iznose 69,1 milijun eura.
Konsolidirana ušteda u iznosu od 162,5 milijuna eura proizlazi iz ušteda na izvorima financiranja koji utječu na visinu deficita (u iznosu od 223,4 milijuna eura) te iz predloženog povećanja rashoda ostalih izvora financiranja od 60,9 milijuna eura.
Budući da je Vijeće za vodne usluge započelo s radom nakon imenovanja u srpnju 2025. godine, uzimajući u obzir protek više od pola godine, procijenjeno je da se do kraja 2025. mogu ostvariti određene uštede. Stoga se Prijedlogom rebalansa Državnog proračuna predlaže smanjenje navedenog iznosa za 458.769,00 eura (indeks 49,4), čime novi financijski plan za 2025. iznosi 447.750,00 eura.
Nadalje, 19 nacionalnih parkova i parkova prirode predložilo je konsolidirano smanjenje svojih financijskih planova u 2025. godini za ukupno 21,6 milijuna eura. Povećanje od 0,7 milijuna eura na izvoru 1 – Opći prihodi i primici – odnosi se najvećim dijelom na povećanje rashoda za plaće zaposlenih. Ukupni rashodi iz vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka smanjuju se za 22,3 milijuna eura zbog usklađenja plana s visinom već izvršenih rashoda i očekivanog izvršenja rashoda, ponajprije po ugovornim obvezama do kraja godine.
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer u svom financijskom planu ima samo izvor financiranja 52 – pomoći koje ostvaruje putem Hrvatskih voda – te mu je plan rashoda za 2025. godinu povećan za 300.000,00 eura.
Ovaj prijedlog sadrži i dodatno povećanje rashoda, kao rezultat povećanja rashoda iz aktivnosti Emisije stakleničkih plinova (ETS). Povećanje svih izvora koji ne ulaze u limite iznosi 79,1 milijun eura, a uključuje i prijenose u iznosu od 5,0 milijuna eura Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te 2,028 milijuna eura Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, što ukupno iznosi 7,028 milijuna eura. Navedenih 7,028 milijuna eura izravno dovodi do ušteda sredstava iz izvora 11 i 12 (smanjenje izvora pod limitima) kod navedenih ministarstava.
Tijekom rasprave o prijedlogu rebalansa proračuna, raspravljalo se o tome jesu li u proračunu osigurana sredstva za troškove sanacije deponija na otocima, s obzirom na to da je postupak javne nabave i odabira izvođača radova već u tijeku. Raspravljalo se i o tome predstavlja li odluka o povećanju naknada za deponiranje otpada način osiguravanja dodatnih sredstava potrebnih za sanaciju. Također je bilo riječi o važnosti pravodobnog spajanja vodovoda Hvar–Brač–Vis, kako ne bi došlo do gubitka sredstava iz fondova Europske unije namijenjenih tom projektu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU 

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. i projekcija plana za 2026. i 2027.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Lackovića,  potpredsjednika Odbora.   

                            POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                              Željko Lacković  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.   
U uvodnom izlaganju glavna državna rizničarka Ministarstva financija istaknula je da se predloženim Zakonom mijenjaju ukupni iznosi zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, koji se povećavaju za 305 milijuna eura. Tako će ukupan iznos mogućeg zaduživanja u 2025. godini iznositi 8,9 milijardi eura.
Tekuće otplate glavnice državnog duga smanjuju se za 146,8 milijuna eura te će ukupno iznositi 6,3 milijarde eura. Istodobno se ukupna visina zaduženja izvanproračunskih korisnika povećava za 16 milijuna eura, pa može iznositi najviše 423 milijuna eura. Tekuće otplate glavnice njihova duga povećavaju se za 9,4 milijuna eura i iznosit će ukupno 241 milijun eura.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“,  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Lackovića, potpredsjednika Odbora.   

                            POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                 Željko Lacković

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode s rasprave o Prijedlogu zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“, prvo čitanje, P.Z. br. 191  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici održanoj 1. listopada 2025. godine, Prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je državna tajnica istaknula da se predloženim Zakonom proglašava parkom prirode područje koje se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na prostoru Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, dok se na sjeverozapadnom dijelu park prirode poklapa s državnom granicom između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Područje koje je predloženo za zaštitu u kategoriji parka prirode predstavlja manji dio šireg područja Hrvatskog zagorja, a obuhvaća Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Površina parka prirode iznosi 30.187,38 hektara i dijele ga gotovo podjednako dvije spomenute županije. Područje koje je predloženo za zaštitu djelomično će obuhvaćati i dva grada i šest općina Krapinsko-zagorske županije te tri grada i tri općine Varaždinske županije. Na području predloženom za zaštitu nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 različitih ciljnih stanišnih tipova i vrsta te tri zaštićena područja (dva spomenika prirode i park šuma). Zaštita područja Zagorskih gora u kategoriji parka prirode od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su šumska staništa, mozaici travnjačkih staništa, vodena staništa rijeke Bednje, močvarna staništa, špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, poluprirodnih staništa, zavičajnih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa sačuvanog u brojnim paleontološkim i arheološkim nalazima i kulturno-povijesnim lokalitetima. Kroz održivo upravljanje i provođenje aktivnih mjera zaštite nastoji se osigurati dugoročno i učinkovito očuvanje prirodnih i ostalih tradicionalnih vrijednosti u suradnji s lokalnim stanovništvom. Donošenjem predloženog zakona i proglašenjem Parka prirode „Zagorske gore“ osigurala bi se još veća prepoznatljivost lokalnih proizvoda. Kroz novu i obnovljenu posjetiteljsku infrastrukturu osigurat će se dodatno posjećivanje i stvoriti potreba za novim posjetiteljskim kapacitetima ovog dijela Republike Hrvatske. Park prirode je kategorija zaštite koja omogućava nastavak obavljanja gospodarskog korištenja prirodnih dobara ako te djelatnosti ne ugrožavaju prirodne obilježja zaštićenog područja. Proglašenjem Parka prirode pojačat će se i kontrola dozvoljenih djelatnosti korištenjem zakonskih mehanizama za odobrenje zahvata, izdavanje posebnih uvjeta u postupcima gradnje ili davanja koncesijskih odobrenja za provođenje djelatnosti u zaštićenom području. Park prirode pridonijet će svakako očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi na ovom području, a uključivanjem u mrežu zaštićenih područja parkova u Republici Hrvatskoj doprinijet će se prepoznatljivosti i privlačnosti ovog prostora. Zaključno je državna tajnica istaknula da je kako bi se učinkovitije upravljalo ovim zaštićenim područjem predloženim Zakonom predviđeno osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode „Zagorske gore“. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je izraženo veliko zadovoljstvo prijedlogom proglašenja trinaestog parka prirode u Republici Hrvatskoj te prepoznavanja Hrvatskog zagorja kao područja vrijednog zaštite, a s ciljem očuvanja njegove osobitosti te krajobrazne i kulturne baštine. Istaknut je podatak da područje ima 1200 zabilježenih biljnih svojti što čini čak petinu hrvatske flore te je po botaničkoj vrijednosti jedan od najznačajnijih u Hrvatskoj. Vezano uz osnivanje javne ustanove koje se mora dogoditi u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona postavljeno je pitanje gdje je, obzirom da se park prirode nalazi na području dvije županije, planirano njezino sjedište. Ujedno je zatražena informacija o procjenama financijskih sredstava potrebnih za početak rada javne ustanove te planira li se ista osigurati u 2026. godini kako bi se stvorili preduvjeti za njezino što skorije osnivanje. Ujedno je postavljeno pitanje dinamike izrade plana upravljanja. 
Nastavno na postavljena pitanja državna tajnica pojasnila je da će financijska sredstva biti osigurana u Državnom proračunu za 2026.  godinu te da će za prvu godinu za osnivanje biti osigurano oko 300.000 eura. Do osnivanja javne ustanove područjem ekološke mreže unutar proglašenog parka prirode upravljaju javne ustanove osnovane na razini svake županije, svaka u okviru svoje mjesne nadležnosti. 
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode obrazložio je da se planovi upravljanja znaju izrađivati duži niz godina, ali da se ovdje očekuje da će biti puno brže izrađen, budući da se područje parka prirode dijelom preklapa s područjem ekološke mreže za koje postoje određeni planovi upravljanja. 
U nastavku rasprave zamjenica pučke pravobraniteljice ispred institucije pučke pravobraniteljice pozdravila je predlaganje zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“ s ciljem očuvanja ovog područja i njegovih izvornih prirodnih vrijednosti. Dodatno je skrenula pozornost na postupanje institucije pučke pravobraniteljice krajem 2022. godine kada je pokrenut postupak na vlastitu inicijativu vezano za informacije iz medija o mogućoj ugrozi zaštićenih dijelova prirode na području Ivanščice i sastavnica okoliša i ljudskog zdravlja, a sve zbog planiranog projekta kamenoloma Veliki Siljevec. Potom su primili i pritužbu Eko udruge „Naša Ivanščica“ koja je izrazila zabrinutost ne samo za okoliš, nego i za zdravlje stanovništva zbog predviđena dva polja za eksploataciju kamena. Udruga je ujedno ukazala na niz zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta na ovom području i na zaštićena staništa. Posebno je ovdje istaknut transilvanijski monaški skakavac za kojeg se vjerovalo da je izumrla endemska životinja, ali je najveće stanište pronađeno upravo na ovome području. U tom smislu su kao institucija pučke pravobraniteljice intenzivno komunicirali s nadležnim ministarstvom u cilju zaštite ovog skakavca. Ujedno su kroz ispitni postupak komunicirali s nizom tijela (ministarstvom nadležnim za prostorno uređenje, Državnim inspektoratom RH, ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode) kako bi utvrdili postoji li ugroza za život i zdravlje lokalnog stanovništva uslijed ovih planiranih zahvata u prostoru. Od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zatražili su provedbu nadzora sukladno Zakona u prostornom uređenju. Povratna informacija je bila da je odluka o donošenju drugih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Budinščina, kojim su i predviđeni ovi eksploatacijski zahvati, usklađena s prostornim planom Krapinsko-zagorske županije. Ministarstvo je isto tako ukazalo da ono ne može utjecati na odabir i na svrsishodnost pojedinih stručnih rješenja u prostornom planu uređenja jedinice lokalne samouprave, već ukoliko je sve usklađeno sa zakonom da je to onda u nadležnosti jedinice, pa tako i vezano za položaj kamenoloma, između ostaloga i u odnosu na ugostiteljsko-turističku zonu. Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dobivena je informacija da je još 2022. godine tada nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u postupku ocjene prihvatljivosti ovog zahvata na ekološku mrežu utvrdilo da treba provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, da je uslijed promjene na zahvatu prošle godine podnesen ponovni zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu i da je tada ponovno rješenjem utvrđeno da treba provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti. Međutim, u datom trenutku Ministarstvo još nije dobilo zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, odnosno za procjenu utjecaja na okoliš ovoga zahvata. Stoga je naglasila da je potrebno dalje pratiti kako će teći postupak procjena utjecaja zahvata kamenoloma na okoliš.
Zamjenica pučke pravobraniteljice također je naglasila da je iz izvješća o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću vidljivo da je lokalna zajednica i dalje dosta zabrinuta zbog ovih planiranih zahvata u prostoru. Lokalna zajednica bila je vrlo aktivna u savjetovanju sa svojim prijedlozima te je dio prijedloga primljen na znanje. Stoga je istaknula da postoji potreba za davanjem konkretnih odgovara onima koji su prijedloge davali. Zbog zabrinutosti zajednice zbog predviđenih zahvata ocijenila je da je potrebna intenzivnija komunikacija sa domicilnim stanovništvom. Nadalje, u e-savjetovanju isticano je u više navrata da nema stručne podloge i da nema informacija o tome kada će biti objavljeno izvješće o javnom uvidu. Tijekom javnog uvida lokalna zajednica dobila je na uvid stručnu podlogu, dala razne prijedloge dopune stručne podloge koja nije uključena u ovoj zakonski paket. Naglasila je da iako po Zakonu zaštiti prirode akt o proglašenju ne mora sadržavati stručnu podlogu, da bi bilo svrsishodno da su imali na uvid i konačnu stručnu podlogu tijekom e-savjetovanja kako bi vidjeli da li su njihovi prijedlozi uvršteni u stručnu podlogu. Zaključno je istaknula da svaka gospodarska i druga djelatnost na području planiranog parka mora biti takva da se ne ugrožavaju njegova obilježja i uloga. 
U nastavku rasprave državna tajnica dodatno je pojasnila da se samim aktom o proglašenju zaštićenog područja ne propisuju zabrane ni ograničenja. Istaknula je da je u parku prirode dozvoljeno održivo korištenje prirodnih dobara tj. ono koje osigurava da se priroda može sama obnoviti. Dodatno je naglasila da je uz javni uvid Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije organiziralo dodatna javna predstavljanja u Krapinsko-zagorskoj te Varaždinskoj županiji. 
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode također je istaknuo da se aktima o proglašenju ne propisuju direktno zabrane, ali da su one regulirane kroz zakonodavni okvir, Zakon o zaštiti prirode, sektorske politike i programe i ključno prostornim planovima. Naglasio je da se pitanje proglašenja ovog vrijednog i velikog područja parkom prirode ne bi trebalo vezati isključivo na pitanje spomenutog kamenoloma. Napomenuo je da su prve inicijative za proglašenje malo šireg područja pokrenute prije 20 godina. Vezano uz stručnu podlogu istaknuo je da je ona, u trenutku kada je Zavod za zaštitu okoliša i prirode preda nadležnoj upravi Ministarstva, tada gotova. Stručna podloga je time ostvarila svoju ulogu u stvaranju temelja za proglašenje parka prirode i nije dopunjavana jer za to nema razloga. Pronađene  dodatne prirodne vrijednosti uzimaju se u obzir i ugrađuju kasnije kroz planove upravljanja i određivanje ciljeva očuvanja kroz druge podzakonske akte za to područje. Vezano uz gospodarske djelatnosti u parku prirode istaknuo je da se u njemu može gospodariti, ali na održiv način, da se priroda uspije obnoviti nakon čovjekova djelovanja. Ujedno oni koji su ostvarili neko pravo po izdanim dozvolama mogu ih nesmetano konzumirati. Naglasio je da je kod kamenoloma riječ o direktnom korištenju prirodnih dobara i da se ono ne može obnoviti. Stoga se tu ne vidi način kako bi novi kamenolom nakon proglašenja parka prirode mogao biti otvoren. Što se tiče u raspravi spominjanog kamenoloma istaknuo je da investitor još nije pokrenuo procjenu utjecaja na okoliš koja je korak prije izdavanja lokacijske i građevinske dozvole. Dodatno je naglasio da nadležno Ministarstvo provodi postupke procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ali je ključno da Ministarstvo ne planira te aktivnosti već se pravo promišljanje o prostoru događa donošenjem prostornih planova. U tom smislu istaknuo je važnost sudjelovanja javnosti i jačanja svijesti o potrebi njezina uključivanja u sam postupak. 
Nastavno je u raspravi izraženo stajalište kako su građani nedovoljno upućeni u  postupak izrade prostornih planova, da su postupci složeni i da jedinice lokalne samouprave često ne ulažu gotovo nikakav napor da bi građanima približile sadržaj i način planiranja. Ujedno je naglašeno da se ne uvažavaju inputi javnosti koja se uključi u javno savjetovanje, što posljedično smanjuje interes za uključivanjem. 
S druge strane istaknuto je neslaganje s prethodnim stajalištem da je u postupku donošenja prostornih planova problem samo u jedinicama lokalne samouprave budući da one u ovom postupku informiraju svoje građane koji su poprilično zainteresirani za postupak izrade i donošenja prostornih planova. 
Nadalje je, uz izražavanje podrške proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“,  vezano uz otvoreno pitanje donošenja prostornih planova istaknut primjer otoka koji predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu, a primjerice bude pokriven s osam prostornih planova. Istaknuto je kako prostorni, protupožarni, civilni planovi u ovom slučaju ne poznaju granice jedinica lokalne samouprave te bi trebalo promišljati donošenje jedinstvenog plana. Ovo posebice u uvjetima ograničenih financijskih sredstava, sve većih troškova i sve manje raspoloživog stručnog kadra na lokalnoj razini. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   
                            
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 16. rujna 2025. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. kolovoza 2025. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je državni tajnik istaknuo da se predloženim Zakonom osiguravaju zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe  2023/1115. Navedena Uredba u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije pa tako i Republici Hrvatskoj od 31. prosinca 2025. godine. Uredbom se utvrđuju pravila o stavljanju na tržište Unije i stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije te izvozu iz Unije relevantnih proizvoda (goveda, kakao, kava, palme uljarice, kaučuk, soja i drvo). Donošenjem ove Uredbe izražen je cilj Europske unije da doprinese smanjenju uništavanja bioraznolikosti na globalnoj razini deforestacijom i degradacijom šuma. Ujedno je cilj dati značajan doprinos smanjenju stakleničkih plinova očuvanjem šumskih površina koje  imaju ključnu ulogu u smanjenju stakleničkih plinova. U Republici Hrvatskoj do sada je bio reguliran uvoz i trgovina drvetom, a predloženi Zakon predstavlja značajnije proširenje na ostale proizvode, odnosno relevantnu robu. Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa pristupilo se izradi novog jedinstvenog propisa kojim se uređuju nadležnosti i ovlasti nadležnih tijela, provođenje provjera i nadzor nadležnih tijela, obveze gospodarskih trgovaca te prekršajne odredbe i sankcije za kršenje odredbi Uredbe (EU) 2023/1115. U rad stručne radne skupine za izradu predloženog zakona uključeni su bili gospodarstvenici (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca). Hrvatska gospodarska komora planira organizirati radionice u nekoliko gradova diljem Republike Hrvatske kako bi gospodarstvenike detaljnije upoznala s njihovim obvezama koje slijede od 1. siječnja 2026. godine.  Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske te je za 2026. planirano osigurati 441.600 eura u sklopu Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru istaknuto je da pored sedam spomenutih sirovina obuhvaćenih predloženim Zakonom postoji niz drugih sirovina koje nisu uključene, a koje također mogu biti povezane s degradacijom šuma ili deforestacijom. Naglašeno je kako bi, obzirom da se radi o globalnom tržištu i izvoznicima sa svih kontinenata čija roba završava na europskom tržištu, zakon bio kompletniji uključivanjem kukuruza, uljarica, riže, egzotičnog voća i avokada. Stoga je prijedlog da se proširi obuhvat sirovina u okviru ove Uredbe. Nadalje je predloženo uvođenje sljedećih mehanizama: redovite revizije popisa sirovina svake dvije godine uz savjetovanje sa znanstvenim institucijama i nevladinim sektorom; kategorizacija sirovina prema razini rizika uz proporcionalne mjere nadzora i uključivanje zemalja podrijetla, uz procjenu rizika i potporu malim proizvođačima kako bi se izbjegla socijalna nepravda i negativan utjecaj na male proizvođače u zemljama i izvoznicima. Predlaže se uvođenje prijelaznih rokova i tehničke pomoći za prilagodbu, suradnje s međunarodnim organizacijama radi izgradnje kapaciteta za održivu proizvodnju. Istaknuto je kako predložene mjere doprinose jačanju učinkovitosti zakona, sprječavanju zaobilaženja propisa, osiguravanju stvarne zaštite šuma, zaštite gospodarskih interesa Republike Hrvatske i njezinih trgovačkih partnera uz očuvanje okoliša i poštivanje načela održivosti.

U nastavku rasprave istaknuo je kako je Uredba (EU) 2023/1115 bila jedan od najhrabrijih poteza Europske unije što se tiče klimatske krize i borbe protiv klimatskih promjena, ali da je odgodom njezine primjene navedeno oslabljeno. Naime, na putu jačanja europske konkurentnosti u posljednjih nekoliko mjeseci dogodile su se bitne promjene koje su oslabile mjere zacrtane Zelenim planom te je i ova Uredba odgodom njezin primjene jedna od žrtava tog tzv. pojednostavljivanja. Istaknuto je kako u obrazloženju predloženog zakona nisu razvidni razlozi zbog kojih je na razini Europske unije došlo do odgode njezine primjene. 
Istaknuto je da je vezano uz planirana sredstva potrebna za provođenje predloženog Zakona u obrazloženju navedeno kako će se dodatna financijska sredstva osigurati u državnom proračunu za 2026. i 2027. godinu u iznosu od 441.000 eura godišnje u dijelu proračuna Državnog inspektorata RH, ali u okviru limita ukupnih rashoda utvrđenih za Državni inspektorat Republike Hrvatske Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028.  S obzirom da se dodatna sredstva za provedbu Zakona planiraju osigurati unutar postojećeg proračuna Državnog inspektorata RH umanjivanjem sredstava na nekim drugim stavkama, postavljeno je pitanje za koje će se aktivnosti sredstva umanjiti. Dodatno je istaknut problem financijske i kadrovske potkapacitiranosti Državnog inspektorata RH kojem se donošenjem novih zakona stalno proširuje nadležnost. Stoga je naglašena potreba jačanja kapaciteta Državnog inspektorata RH.

Otvoreno je i pitanje nadzora provedbe važećeg Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva („Narodne novine“, br. 25/18. i 16/20.) te sprečavanja deforestacije, nezakonite sječe i degradacije šuma u Republici Hrvatskoj. Problematizirane su prisutne istrage pod kojima su Hrvatske šume d.o.o. te izneseni primjeri nezakonitih sječa šuma čak i u posebnom rezervatu šumske vegetacije. Ovdje je posebice istaknut primjer čiste sječe šuma u posebnom šumskom rezervatu Varoški lug. Zaključno je, navodeći slabosti u sustavu nadzora šuma, naglašena važnost provedbe Uredbe (EU) 2023/1115  u dijelu nadzora gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

1.  Predstavljanje programa i prioriteta danskog predsjedanja Vijećem Europske unije (1. srpnja – 31. prosinca 2025.).

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora održao je 18. lipnja 2025. godine 14. sjednicu o temi:  „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi o navedenoj temi, donio je na 21. sjednici održanoj 5. prosinca 2025. godine sljedeće zaključke.
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 7. (tematskoj) sjednici održanoj 10. prosinca 2024. godine proveo je raspravu na temu: "Stanje vodoopskrbnog sustava u Gradu Karlovcu i zdravstvena ispravnost vode u javnoopskrbnoj mreži te protokol informiranja građana". 

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 13. sjednici održanoj 17. lipnja 2025. godine sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Odbor ističe važnost provedbe tri odobrena projekta u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine ukupne vrijednosti 77,83 milijuna eura za osiguranje poboljšanog pristupa vodoopskrbi na području  javnog isporučitelja vodnih usluga Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac (projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac-Duga Resa; projekt Izgradnja sanitarne kanalizacije, rekonstrukcija mješovite kanalizacije i vodoopskrbe – državna cesta D6, dionica Stative-Borlin; projekt Program rekonstrukcije i izgradnje manjih zahvata vodoopskrbe i odvodnje na području grada Karlovca).

2. Odbor naglašava važnost racionalnog i održivog upravljanja vodnim resursima te održavanja vodoopskrbnog sustava Grada Karlovca na razini prihvatljivih gubitaka vode. Smanjenjem vodnih gubitaka na prihvatljivu razinu mogu se ostvariti značajne ekonomske koristi za samog javnog isporučitelja, građane te doprinijeti zaštiti prirode i očuvanju izvora pitke vode. Imajući u vidu visok postotak gubitaka vode iz vodoopskrbnog sustava (za 2024. godinu iznose 62,34%) Odbor poziva javnog isporučitelja Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Karlovac da intenzivira aktivnosti u detektiranju i rekonstrukciji kritičnih dijelova mreže te o provedenim i planiranim aktivnostima u prvih šest mjeseci 2025. godine izvijesti Odbor. 

3. Imajući u vidu da je potencijalno dugoročno rješenje za stabilnost vodoopskrbe Grada Karlovca projekt novog vodocrpilišta na Mostanjskom polju, lokaciji bogatom kvalitetnom vodom i dovoljnim količinama, Odbor poziva Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Karlovac da ubrza realizaciju novog vodocrpilišta Mostanje s novim tlačnim cjevovodom te o poduzetim aktivnostima na realizaciji ovog projekta izvijesti Odbor. 

4. Odbor je upoznat da Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac provodi planska i interventna ispiranja vodovodne mreže te poziva javnog isporučitelja da nastavi sustavno ispiranje vodoopskrbne mreže, posebno u kritičnim dijelovima gdje su prijavljeni problemi s mutnoćom i promjenom boje vode.  Odbor ujedno ističe važnost nadzora i održavanja magistralnog cjevovoda kako bi se izbjegli hidraulički udari koji dovode do podizanja taloga. Odbor stoga poziva javnog isporučitelja da o provedenim planskim i interventnim ispiranjima te rezultatima ispiranja i ublažavanja hidrauličkih udara u prvih šest mjeseci 2025. godine izvijesti Odbor. 

5. Vezano uz pitanje koncentracija mangana i željeza u vodi nadležna tijela obrazložila su da iz provedenih monitoringa i ispitivanja vode razvidno da se tijekom proteklog razdoblja u vodoopskrbnu mrežu Grada Karlovca isporučivala zdravstveno ispravna voda namijenjena za ljudsku potrošnju pri čemu su koncentracije mangana i željeza bile ispod maksimalno dozvoljenih. Nastavno na mišljenje Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju Ministarstva zdravstva o potrebi provedbe jedanput tjedno analize na parametar mangan u ZO Karlovac, Odbor poziva da ga se izvijesti o rezultatima provedenih analiza u prvih šest mjeseci 2025. godine.  

6. Nastavno na donesen Godišnji plan državnog monitoringa vode namijenjene za ljudsku potrošnju u 2025. godini u Republici Hrvatskoj, Odbor poziva HZJZ i ZJZKŽ da izvijesti Odbor o planiranom broju uzoraka (monitoringa parametara skupine A i B) vode za ljudsku potrošnju u zonama opskrbe kojima upravlja Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac te realiziranom broju uzoraka i njihovim rezultatima u prvih šest mjeseci 2025. godine.   

7. Odbor poziva Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Karlovac da izvijesti o rezultatima redovitog monitoringa izvorišta, ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u vodospremama i kod krajnjih potrošača te korektivnim radnjama, koje je proveo u slučajevima kada utvrdi da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne ispunjava propisane parametre sukladnosti, u prvih šest mjeseci 2025. godine.  

8. Odbor pozdravlja uključivanje Grada Karlovca u listopadu 2024. godine u vidu osiguravanja financijskih sredstava za ispitivanje uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju po prijavama građana ukoliko se iste temeljem procjene Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac ocijene kao opravdane, a koje je proveo ZJZKŽ i u dijelu analize mangana i željeza HZJZ. Odbor ujedno poziva Grad Karlovac da razmotri mogućnost subvencija ili privremenih rješenja za građane koji zbog zamućene vode koriste flaširanu vodu. 

9. Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske provodila je od početka radova i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže u Gradu Karlovcu službene kontrole nad zdravstvenom ispravnošću vode za ljudsku potrošnju na području Grada Karlovca te je provela u 2024. godini inspekcijski nadzor javnog isporučitelja u dijelu ispunjavanja zakonskih obveza.  
Odbor poziva Državni inspektorat Republike Hrvatske da izvijesti Odbor o provedenim službenim kontrolama nad zdravstvenom ispravnošću vode za ljudsku potrošnju na području Grada Karlovca te provedenim inspekcijskim nadzorima javnog isporučitelja u prvih šest mjeseci 2025. godine. 

10. Ministarstvo zdravstva iznijelo je ocjenu da je nesporno da su svi dionici uključeni u predmetnu problematiku (isporučitelj vode, ZJZKŽ, Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju, Grad Karlovac i Ministarstvo zdravstva) sudjelovali u postupku informiranja i obavještavanja stanovništva u skladu s važećim odredbama zakonodavstva u području vode namijenjene za ljudsku potrošnju. 
Odbor naglašava važnost redovitog i kontinuiranog informiranja građana o stanju vodoopskrbe, uzroku zamućenja, provedenim analizama i planiranim mjerama za poboljšanje kvalitete vode za ljudsku potrošnju. Odbor uočava da javnost iskazuje posebice interes da joj se jasno prezentiraju informacije o planiranim mjerama (kratkoročnim i dugoročnim), učincima mjera te rokovima u kojima će se riješiti nastali problemi u vodoopskrbnom sustavu. Vezano uz rezultate mjerenja ističe se potreba prenošenja tih informacija na razumljiv način za javnost kako bi se izbjegle situacije pogrešnih interpretacija rezultata analize parametara. 

11. Odbor ukazuje na važnost proaktivne procjene i upravljanja rizicima u vodoopskrbnom lancu od zahvaćanja, proizvodnje i distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju od strane javnog isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac kroz uspostavu Plana sigurnosti vode. Imajući u vidu da je Vodovod i kanalizacija d.o.o. podnio 29. studenoga 2024. godine HZJZ-u zahtjev za početnu ocjenu sukladnosti Plana sigurnosti vode, Odbor poziva javnog isporučitelja Vodovod i kanalizacija d.o.o., HZJZ i Ministarstvo zdravstva RH da izvijesti Odbor o provedbi članka 25., 26. i 27. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23).

12. Odbor poziva Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Državni inspektorat Republike Hrvatske, Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Karlovac i Grad Karlovac da sukladno svojim nadležnostima do 30. lipnja 2025. godine izvijeste Odbor o provedbi ovih Zaključaka.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 4. (tematskoj) sjednici održanoj 24. listopada 2024. godine proveo je raspravu na temu: "Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije".

Odbor je ujedno temeljem provedene rasprave zaprimio dodatna pisana očitovanja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, KLASA: 351-01/24-13/2, URBROJ: 443-01-16-03-24-11 od 21. studenoga 2024. i Zagrebačkog holdinga d.o.o., KLASA: 351-01/24-01/01, URBROJ: 01-01/9-24-06 od 29. studenoga 2024. godine.

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi i primljenim dodatnim pisanim očitovanjima Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Zagrebačkog holdinga d.o.o., donio na 13. sjednici održanoj 17. lipnja 2025. godine sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Odbor, imajući u vidu da Grad Zagreb s prosječnom godišnjom količinom komunalnog otpada nešto većom od 350.000 tona sudjeluje s otprilike 19% u odnosu na nacionalnu razinu, naglašava važnost uspostave održivog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu za ostvarenje nacionalnih ciljeva gospodarenja otpadom. 

2. Gradska skupština Grada Zagreba na 30. sjednici održanoj 25. siječnja 2024. godine donijela je Zaključak kojim je prihvaćen sažetak „Studije izvedivosti za potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije“ i podržan projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Zagreb (u daljnjem tekstu: CGO Zagreb) na lokaciji u Resniku. Definiran je hodogram izgradnje CGO Zagreb: priprema i provedba postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije (završeno); ishođenje lokacijske dozvole (studeni 2025.); provedba postupka javne nabave za radove (veljača 2026); početak izgradnje (listopad 2026.); probni i pokusni rad (listopad 2028.). Sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine (NN, br. 84/2023) CGO Zagreb zajednički je centar Grada Zagreba i Zagrebačke županije s rokom njegove provedbe do 2028. godine. Grad Zagreb proveo je postupak javne nabave te je 17. rujna 2024. sklopljen ugovor o uslugama izrade studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju CGO Zagreb, koji uključuje izradu idejnog rješenja za CGO Zagreb, Studije utjecaja na okoliš CGO Zagreb, idejnog projekta, ishođenje uvjeta i ishođenje lokacijske dozvole za CGO Zagreb. 

3. Vezano uz odrone na odlagalištu otpada Jakuševec-Prudinec u studenom i prosincu 2023. godine Zagrebački holding d.o.o. izvijestio je Odbor da postupa po mjerama donesenim od strane građevinske inspekcije i inspekcije zaštite na radu Državnog inspektorata RH te inspektora zaštite od požara Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova RH. Odbor je informiran da su u potpunosti izvršene obveze iz rješenja građevinske inspekcije od 26. siječnja 2024. godine i projekt privremenog otplinjavanja usklađen s građevinskom dozvolom. Dvije dodatne mjere zaštite od požara koje se odnose na preglede i ispitivanja su provedene s pozitivnim nalazima, dok će se ostale mjere provesti po završetku sanacije tog dijela odlagališta.
Odbor stoga poziva Zagrebački holding d.o.o. da po završetku istražnih radova izvijesti Odbor o rezultatima vještačenja u sklopu pokrenutog postupka sudskog osiguravanja dokaza i uzrocima odrona odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec u studenom i prosincu 2023. godine te završnoj fazi sanacije tog dijela odlagališta koja će potom uslijediti. Odbor ujedno ističe potrebu jasnog, kontinuiranog i pravovremenog informiranja građana o svim poduzetim aktivnostima na sanaciji oštećenog tijela odlagališta i provedbi ostalih mjera zaštite od požara po završetku sanacije. 

4. Zagrebački holding d.o.o. je informirao je Odbor da je odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec, u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom, predviđeno za odlaganje mješovitog komunalnog otpada i drugog neopasnog, prethodno obrađenog otpada, ali ne i odlaganje biootpada. Do 2019. biootpad se nije odvojeno sakupljao iz domaćinstava na području Grada Zagreba te je kao takav završavao na odlagalištu. Krajem 2019. godine uspostavljen je sustav odvojenog sakupljanja biootpada koji se oporabljuje u kompostani ili se predaje ovlaštenim oporabiteljima te se od tada na zagrebačko odlagalište otpada odlaže miješani komunalni otpad sa značajno manjim udjelom biološke komponente. Sastav odloženog otpada analizira se svake godine te Zagrebački holding d.o.o. obrazlaže da isti ukazuje da je udio biokomponente u skladu sa sastavom otpada koji je predviđen za odlaganje glavnim projektom te ne može imati utjecaj na stabilnost tijela odlagališta. Ujedno Zagrebački holding d.o.o. naglašava kako imenovani sudski vještaci u postupku sudskog osiguranja dokaza uzimaju sve potrebne uzorke materijala iz tijela odlagališta te analiziraju sastav odloženog otpada i da će rezultati analize biti dostupni po završetku istražnih radova.
Nastavno na navedeno očitovanje Odbor poziva Zagrebački holding d.o.o. da po završetku istražnih radova dostavi rezultate analize materijala iz tijela odlagališta koji se provode u postupku sudskog osiguranja dokaza. Odbor ujedno ističe potrebu što skorije uspostave cjelovitog sustava za obradu biootpada u Gradu Zagrebu kao i intenziviranja izobrazno-informativnih aktivnosti o odvojenom prikupljanju biootpada. 

5. Vezano uz u raspravi iskazanu zabrinutost predstavnika civilnog društva o stanju vodonepropusne brane ispod odlagališta Jakuševec-Prudinec i moguću ugrozu vodocrpilišta, Zagrebački holding d.o.o. dodatno je pisano obrazložio da se stanje podzemnih voda na lokaciji odlagališta Jakuševec-Prudinec redovito prati sukladno okolišnoj dozvoli. Rezultati analize na mjernim točkama pokazuju trend smanjenja medijalnih i srednjih vrijednosti koncentracije otopljenog amonijaka, željeza i mangana u podzemnoj vodi u razdoblju od 2012. do 2024. godine. Zagrebački holding d.o.o. navodi da nema nikakvih pokazatelja koji bi upućivali na oštećenja nepropusne membrane odlagališta. Ujedno u svrhu dodatne zaštite podzemnih voda i okoliša općenito, Interventni crpni sustav (ICS) na odlagalištu otpada Jakuševec-Prudinec predstavlja hidrauličku barijeru ispod geomembrane tijela odlagališta koja ima ulogu spriječiti širenje eventualnog zagađenja u podzemne vode.
Odbor, imajući u vidu važnost zaštite podzemnih voda na odlagalištu Jakuševec-Prudinec i iskazanu zabrinutost građana, poziva Zagrebački holding d.o.o. da u očitovanju o provedbi ovih Zaključaka informira Odbor o novim rezultatima praćenja stanja podzemnih voda na odlagalištu  Jakuševec-Prudinec.  
Odbor predlaže da se u sustav praćenja kvalitete voda uključi Institut za vode Josip Juraj Strossmayer. 

6. Odbor naglašava važnost poboljšanja kvalitete života uz odlagalište te poziva Grad Zagreb da izvijesti Odbor o rezultatima mjerenja provedenih tijekom 2024. godine temeljem Zaključka o mjerenjima posebne namjene u zoni utjecaja odlagališta otpada i kompostane Prudinec/Jakuševec (Službeni glasnik Grada Zagreba 39/23), a koji je donesen na zahtjev inspekcije zaštite okoliša vezano uz prijave građana o neugodnim mirisima s područja odlagališta. 

7. Nastavno na provedene inspekcijske nadzore inspekcije zaštite okoliša, građevinske inspekcije i inspekcije rada nakon odrona na odlagalištu otpada Jakuševec-Prudinec u studenom i prosincu 2023. godine, Odbor poziva Državni inspektorat RH da izvijesti Odbor o budućim kontinuiranim inspekcijskim nadzorima odlagališta i osposobljenosti radnika za rad na siguran način te eventualno utvrđenim nepravilnostima.

8. Odbor ističe značaj što skorijeg donošenja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba koji će, s ciljem postupnog smanjenja pritisaka na okoliš i ljudsko zdravlje, osigurati jačanje sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i primjenu načela kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom u skladu s odredbama Zakona o gospodarenju otpadom (NN, br. 84/2021. i 142/2023.) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine (NN, br. 84/2023) na način da se pri definiranju politike gospodarenja otpada u Gradu Zagrebu primjenjuje red prvenstva gospodarenja otpadom te daje prioritet sprečavanju nastanka otpada.  

9. Odbor podržava prijedlog Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec za osnivanjem Vijeća za gospodarenje otpadom na nacionalnoj razini s ciljem jačanja koordiniranog djelovanja svih subjekata gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH da razmotri ovaj prijedlog.    

10. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da pruži svu moguću stručnu i financijsku pomoć Gradu Zagrebu u realizaciji izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i zatvaranju odlagališta otpada Jakuševec/Prudinec, kao i ostalim centrima za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. 

11. Imajući u vidu da su predstavnici civilnog društva na sjednici postavili pitanje provedenih mjerenja onečišćenja zraka nakon požara na skladištu otpada Servisno-operativnog centra Jakuševec 27. lipnja 2024. godine te zatražili dodatno pisano očitovanje, Odbor navodi da je Državni inspektorat RH informirao da je Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar proveo mjerenje kvalitete zraka na lokaciji požarišta i naselja Mićevec, koje nije uključivalo mjerenje emisija dioksina i furana. Uvidom na mrežne stranice nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije RH, utvrđeno je da na mjernim postajama Zagreb-3 i postaji Jakuševec nisu prekoračene granične vrijednosti onečišćujućih tvari na čestice PM10, PM2,5, sumporovodik, amonijak i dušikov oksid. 
Zagrebački holding d.o.o. obrazložio je da osigurava redovita mjerenja kvalitete zraka na postaji Jakuševec, točnije mjerenja koncentracije sumporovodika (H2S) i amonijaka (NH3) te lebdećih čestica PM10 i merkaptana. Zbog nastanka požara 27. lipnja 2024. Zagrebački holding je od Laboratorija za praćenje kvalitete zraka zatražio dodatno tumačenje rezultata mjerenja kvalitete zraka. Sukladno tumačenju i rezultatima praćenja kvalitete zraka na automatskoj mjernoj postaji za lipanj i prvu polovinu 2024. godine na dan nastanka požara nisu zabilježene povišene koncentracije sumporovodika (H2S), amonijaka (NH3), PM10 čestica i merkaptana. Zagrebački holding pojasnio je da je zatražio od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar dodatna mjerenja onečišćujuće tvari u zraku zbog požara u Servisno operativnom centru Jakuševec. Rezultati ispitivanja pokazali su da nije došlo do povećanih emisija ugljikovog monoksida (CO) i ugljikovog dioksida (CO2). Ujedno  Zagrebački holding d.o.o. navodi da je požar na odlagalištu Jakuševec 27. lipnja 2024. bio požar manjih razmjera te da se uzorkovanje i mjerenje emisija dioksina i furana uobičajeno obavlja standardiziranim metodama na velikim ložištima energetskih postrojenja, krematorija, postrojenja za termičku obradu otpada, prilikom suspaljivanja otpada i slično. 
Premda su podaci o mjerenju kvalitete zraka dostupni u realnom vremenu na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Odbor ističe važnost osiguranja podataka kvalitete zraka lokalnom stanovništvu u realnom vremenu postavljanjem displeja na samoj mjernoj postaji. 

12. Odbor poziva Grad Zagreb, Državni inspektorat RH, Zagrebački holding d.o.o., Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da sukladno svojim nadležnostima do 30. lipnja 2025. godine izvijeste Odbor o provedbi ovih Zaključaka.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 17. lipnja 2025., Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2025. godine.     

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-12/25, URBROJ: 50301-05/31-25-7 od 22. svibnja 2025. godine, kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće.

Uvodno je pomoćnik glavnog državnog revizora za reviziju učinkovitosti istaknuo da je Državni ured za reviziju tijekom 2024. i početkom 2025. godine obavio reviziju učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska, kao stranka međunarodnih sporazuma u vezi s klimatskim promjenama te kao članica Europske unije, obvezala se na smanjenje emisija stakleničkih plinova i na provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija je tijekom 2023. pokrenula inicijativu za provedbu jedne kooperativne revizije o provedenim aktivnostima vezanim uz prilagodbu klimatskim promjenama te je Državni ured za reviziju sudjelovao u navedenoj inicijativi i paralelno s vrhovnim revizijskim institucijama iz 53 zemlje obavio ovu reviziju. Uvodno je istaknuto kako klimatske promjene predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo, pa tako i za građane Republike Hrvatske kao i mediteranske države budući da utječu na sve aspekte okoliša, gospodarstva i zdravlja i ugrožavaju održivi razvoj društva. Kako bi se ti utjecaji smanjili na najmanju moguću mjeru, potrebno je  poboljšati kapacitete za prilagodbu, jačati otpornost, smanjiti osjetljivost na klimatske promjene. Navedeno se ostvaruje postupkom planiranja prilagodbe, čiji je konačni cilj učiniti ljude, mjesta, ekosustave i gospodarstva otpornijima na utjecaje klimatskih promjena. 

Subjekt revizije bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je između ostalog nadležno za politiku klimatskim promjena, što uz ublažavanje klimatskih promjena uključuje i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Sama prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera radi jačanja otpornosti  na klimatske promjene i sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati, kao i iskorištavanje mogućih pozitivnih učinaka tih klimatskih promjena. Obavlja se provedbom mjera prilagodbe u sektorima koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena. 
Revizijom je obuhvaćen zakonodavni institucionalni okvir u vezi s planiranjem i provedbom aktivnosti prilagodbe klimatskih promjenama, planiranje prilagodbe te provedba aktivnosti prilagodbe, uspostavljanje sustava praćenja i evaluacije napretka u provedbi aktivnosti prilagodbe te izvješćivanje o provedenim aktivnostima prilagodbe. Donesena je Strategija prilagodbe klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. koja daje procjenu promjena klime do kraja navedenih razdoblja, analizu utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene te predlaže niz mjera prilagodbe. Strategijom je utvrđeno osam ranjivih sektora i dvije međusektorske teme koje su ključne za provedbu cijelovite i učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama i u njoj se predlažu ukupno 83 mjere prilagodbe kroz provedbu 279 aktivnosti po sektorima. Procijenjen iznos potrebnih ulaganja u provedbu strategije do 2040. godine iznosi oko 3,6 milijarde eura, od čega se najveći dio oko 1,7 milijarde eura (oko 47%) odnosi na poljoprivredu. 
Revizijom je utvrđeno da se, iako nije donesen Akcijski plan provedbe Strategije prilagodbe, provode aktivnosti i projekti povezani s prilagodbom. Međutim, nadležno Ministarstvo u vrijeme obavljanja revizije nije imalo podatke i informacije o statusu provedbe mjera prilagodbe po ranjivim sektorima. Prema podacima prikupljenim tijekom revizije od 279 spomenutih aktivnosti iz Strategije prilagodbe tijela nadležna za pojedine mjere izvijestila su Ministarstvo o statusu provedbe za 104 aktivnosti (37%), od čega je 28 aktivnosti provedeno, 64 aktivnosti su u provedbi, a 12 aktivnosti nije provedeno. Iz navedenoga je  vidljivo da velik broj tijela nadležnih za pojedine mjere nije odgovorilo na upit Ministarstva.

Revizijom je između ostalog utvrđeno da nije osnovano povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje prilagodbu klimatskim promjenama, a koje  između ostalog treba osigurati potporu aktivnostima prilagodbe te brzu i učinkovitu integraciju prilagodbe u sektorske politike. Zatim nisu uspostavljene procedure kojima bi se utvrdio način koordinacije nadležnih tijela za prilagodbu nacionalne, regionalne i lokalne razine, kako bi se razmijenile specifična znanja svih razina za donošenje politika prilagodbe te podržala nadležna tijela regionalne i lokalne razine u provođenju aktivnosti vezanih uz usklađenje lokalnih politika s nacionalnom politikom prilagodbe. U postupku planiranja prilagodbe nisu utvrđene skupine koji su najranjivije na utjecaje klimatskih promjena, nisu na sveobuhvatan način uključene u procjenu rizika, niti su za njih razvijene odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika od klimatskih promjena. Procjena rizika od klimatskih promjena i ranjivosti djelomično je ažurirana, ali njome nisu obuhvaćeni niti procijenjeni svi rizici utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti svih sektora koji provode mjere prilagodbe. Nadalje, nije donesen Akcijski plan prilagodbe u kojem bi bio utvrđen način provedbe mjera, nadležna tijela, rokovi provedbe, jasni i mjerljivi pokazatelji provedbe, financijska sredstva i izvori financiranja. Sukladno  Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja trebao je biti donesen u roku 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona odnosno do lipnja 2021. godine. Ujedno nije  uspostavljeno sustavno kontinuirano prikupljanje podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama radi čega se provedba mjera, prilagodbe i postizanje ciljeva prilagodbe, odnosno cjelokupni rezultati i učinci ne prate. Obzirom da nije uspostavljen sustav praćenja i evaluacije provedbe Strategije prilagodbe, javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti. 

Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti Ministarstva vezano uz prilagodbu klimatskim promjenama djelomično učinkovite te je dao 13 preporuka za poboljšanje. 
Sjednici nazočan državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te istaknuo da Vlada predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće uz napomenu da će Centar za prilagodbu klimatskim promjenama biti uspostavljen unutar Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a ne kako se u predmetnom izvješću navodi, u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Istaknuto je da su novim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN, br. 67/25) utvrđena sva nadležna tijela za provedbu mjera prilagodbe i sva tijela za izvješćivanje o aktivnostima vezano za prilagodbu. Time će odgovornost za praćenje i prilagodbu klimatskim promjenama biti sektorski raspoređena prema resorima. Državni tajnik ujedno je naglasio da je donesen novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, da su prepoznate slabe točke, utvrđeni prioriteti te se provode aktivnosti nastavno na nalaze i preporuke državne revizije. 
U raspravi koja je potom uslijedila zamjenica pučke pravobraniteljice posebice je izdvojila neke od preporuka danih u ovom revizorskom izvješću, a koje imaju veze s djelokrugom rada institucije pučke pravobraniteljice. Ovdje se prvenstveno osvrnula na potrebu utvrđivanja skupina koje su najranjivije na klimatske promjene, osmišljavanje mjera prilagođenih ovim skupinama, ažuriranje procjene rizika od klimatskih promjena i ranjivosti na te rizike, provođenje kontinuirane edukacije zaposlenika (naročito u onim sektorima gdje  nema značajnih aktivnosti vezano uz integraciju prilagodbe), javno objavljivanje rezultata i informiranje javnosti o odlukama, mjerama i načinu njihove prilagodbe, odnosno provedbe. Naglasila je da na navedeno ukazuju kroz svoja izvješća o stanju ljudskih prava. Podsjetila je da su RH i mediteranska Europa u vrlo osjetljivoj poziciji kad su u pitanju klimatske promjene budući da se Europa zagrijava najbrže na svijetu. Navedeno utječe na njezinu energetsku i prehrambenu sigurnost, zdravlje, financijsku stabilnost itd. U RH vidljiv je utjecaj sve češćih toplinskih valova te se istovremeno suočavamo i s ekstremnim oborinama. Državni hidrometeorološki zavod naznačio je da je 2024. bila ekstremno topla te je bila riječ o najtoplijem ljetu u većini područja od kada se obavljaju mjerenja. Tijekom ljetnih mjeseci RH se suočava s požarima. Nastavno na ove štetne učinke klimatskih promjena, institucija pučkog pravobranitelja kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, između ostaloga ukazuje da se ovoj temi treba pristupiti i sa aspekta jednakosti i suzbijanja diskriminacije. Ovdje je posebice naglašeno da štetni učinci klimatskih promjena najteže pogađaju najranjivije skupine građana, odnosno osobe slabijeg socioekonomskog položaja, osobe starije životne dobi, narušenog zdravstvenog stanja, osobe s invaliditetom itd. Pozdravila je da ovo revizorsko izvješće  ukazuje da najranjivije skupine na klimatske promjene trebaju biti uključene u planiranje i u provedbu prilagodbe na klimatske promjene. Istaknula je da je iz očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije vidljivo da se navedeno planira provesti, pri čemu prethodno  treba identificirati te najranjivije skupine. Nadalje je naglasila kako nije dobro da u Nacionalnom planu razvoja zdravstva od 2021. do 2027. godine klimatske promjene nisu spomenute, a što se navodi i u ovome izvješću. U nastavku je detaljnije informirala o nekim aktivnostima Ureda pučke pravobraniteljice nakon velikih poplava u istočnoj Hrvatskoj, kada su izdali posebno izvješće o ljudskim pravima tijekom katastrofe uzrokovane poplavama. Navedeno izvješće sačinjeno je temeljem informacija prikupljenih terenskim radom, pritužbi građana, razgovora s ranjivim skupinama koje su bile pod utjecajem ovih poplava, analize zakonodavstva te sadržava niz preporuka koje se mogu koristiti u kontekstu suzbijanja štetnih posljedica klimatskih promjena. Ujedno je podsjetila da su 2020. predali Hrvatskom saboru posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine koje također sadržava niz preporuka usmjerenih sprečavanju budućih šteta. Podsjetila je na danu preporuku Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekološku krizu te da uvede procjenu utjecaja zakona i proračuna na klimu i ljudska prava. 

Državni tajnik ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je pojasnio da nadležno Ministarstvo kroz Socijalni fond posvećuje pozornost ranjivoj skupini te je već  propisan velik broj mjera koje će ciljano djelovati upravo na tu ranjivu skupinu u okviru naše klimatske politike. Istaknuo je da su unazad zadnjih šest mjeseci značajno unaprijeđeni poslovi po pitanju klimatske tranzicije, prilagodbe klimatskim promjenama. U ovom dijelu spomenuto je da je s ciljem rješavanja potkapacitiranosti kao jednog od ključnih problema, prošle godine raspisan velik broj natječaja za zapošljavanje te je procedura zapošljavanja u tijeku. Skrenuo je pozornost i na aktivnosti usmjerene potpunoj reformi neposrednog nadzora zaštite okoliša i prirode budući da su upravo priroda i okoliš ključne u borbi protiv klimatskih promjena. Istaknuo je da devastacija šumskih i vodenih resursa samo pogoršava naše izglede za otpornost klimatskim promjenama. Stoga se pristupilo pripremi zakonskog okvira kako bi u tom segmentu pojačali zaštitu naših prirodnih i okolišnih dobara i time pridonijeli otpornosti na klimatske promjene.  

U nastavku rasprave predsjednica Odbora je, vezano uz iskazanu ocjenu aktivnosti u Ministarstvu „djelomično učinkovitim“, istaknula kako navedeno pokazuje da su potrebna značajna poboljšanja, da ima dosta propusta, da se sve dosta sporo provodi i da nije donesen Akcijski plan kao osnovni provedbeni akt. Iznijela je stav da u uvjetima kada se Republika Hrvatska ubraja u one tri europske zemlje koje već sada trpe najveće štete od posljedica klimatskih promjena, već sada snosimo posljedice što prilagodba nije provedena na vrijeme i u potrebnoj mjeri. Iznijela je podatak iz nedavno objavljene studije  u kojoj je analiziran utjecaj vrućine i hladnoće na smrtnost populacije u 854 europska grada unutar 30 zemalja, prema kojoj se Hrvatska ubraja među države s najvišim viškom smrtnosti povezanim s vrućinama. Svake godine oko čak tisuću ljudi prijevremeno umre zbog posljedica rasta temperature, a tu povećanu smrtnost potvrđuje i prošlogodišnja statistika. Broj umrlih uslijed toplinskih valova u srpnju 2024. godine je 13% veći nego u istom mjesecu 2023. godine. Upozoreno je i na podatke o značajnom utjecaju vrućina na poljoprivredu pa su tako u nekim područjima gubici kukuruza i suncokreta dosegnuli stopu od 70% do 90%, dok u delti  Neretve prinosi mandarine smanjeni i do 50%. Tu su i negativni učinci na energetiku ovisnu o vodnim resursima, turizam itd. Upozoreno je kako sve navedeno upućuje da se Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe trebao donijeti u roku tijekom 2021. godine. Problem predstavljaju i činjenice da nedostaju stručni kapaciteti u tijelima nadležnim za sektorske politike, nema rokova, pokazatelja uspješnosti, osiguranih sredstava, sustavnog prikupljanja podataka o provedenim mjerama prilagodbe te praćenja cjelokupnih učinaka provedbe. Samim time javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti.  Nadalje zabrinjavajućim je ocijenila da se i dalje gradi neposredno uz obalu, da zbog  nedostatka izgradnje hidrotehničkih objekata imamo velike suše i štete, da se i dalje događa devastacija šuma kao i zelenih površina u gradovima, da je zanemariva izgradnja zelene infrastrukture itd. Posebice je upozorila na potrebu da se najranjivije skupine uključe u odlučivanje i da se izradi procjena rizika u odnosu na ovu skupinu. Ovo posebice stoga jer broj osoba u riziku od siromaštva u RH stalno raste i za osobe iznad 65 godina već je dosegao 38%. Ukazala je  kako to potvrđuje i izvještaj Europske komisije o semestru u kojem se navodi da se nejednakost u prihodima u Hrvatskoj stalno povećava i da raste broj ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Vezano uz Socijalni plan za klimatsku politiku koji je trebao biti izrađen do lipnja 2025. godine i u implementaciji od 1. siječnja 2026. godine, napomenuto je kako isti još nije bio na savjetovanju sa zainteresiranom javnosti. U tom smislu ponovno je apelirano da se razmotri korištenje mogućnosti predfinanciranja u iznosu od 13% sredstava fonda. Ujedno se ovdje otvara pitanje utvrđivanja stvarnog stanja energetskog siromaštva, načina njegova mjerenja i kriterija prema kojima će se dodjeljivati sredstva ovog fonda onima koji su u riziku od energetskog siromaštva. Postavila je i pitanje na koji je način izrađena analiza te koji su subjekti u njoj sudjelovali.

U nastavku rasprave državni tajnik obrazložio je kako su održana dva sastanka s predstavnicima Europske komisije u Zagrebu koji su pohvalili Socijalni plan, ali se isti mora doraditi i u dijelu kriterija koje nije jednostavno odrediti. Istaknuo je da se pri utvrđivanju kriterija za ranjivu skupinu obratilo Državnom zavodu za statistiku. Informirao je da se trenutno ustrojava i vijeće za zaštitu okoliša i prirode čime će predstavnici nevladinih organizacija i stručno znanstvenih institucija biti uključeni u praćenje provedbe prilagodbe klimatskim promjenama. 

Ravnatelj Uprave u Ministarstvu informirao je članove Odbora da je Republika Hrvatska među par država koje su do sada dostavile Socijalni plan Europskoj komisiji. Navedeni plan je ocijenjen dobrim te je ukazano na potrebu jasnog definiranja kriterija i rezultata ostvarivanja pojedinih mjera. Nadalje je pojašnjeno da se plan sastoji od niza mjera koje će doprinijeti smanjenju emisija u prometu, rješavanju energetskog siromaštva, transportnog siromaštva itd. Socijalni plan predviđa i takve mjere usmjerene socijalno ugroženim kategorijama s ciljem smanjivanja troškova energije i postizanja njihove samodostatnosti, pri čemu jedan od kriterija su i cijene računa. Za cijeli niz mjera u sklopu Socijalnog plana predviđeno je 1.670.000.000 eura, od čega je 1.200.000.000 eura sredstava od sustava trgovanja emisijama EU ETS2, dok ostatak predstavlja hrvatsku komponentu. Planirano je da se do konca ovog mjeseca izradi plan i uputi na e-savjetovanje. Ujedno je istaknuto da se uz navedeno već sada provodi određeni dio mjera koje se odnose na energetsko  siromaštvo te da se one financiraju iz Modernizacijskog fonda. Vezano uz Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe pojašnjeno je da je u finalnoj fazi. Prepoznata su sva ministarstva koja trebaju biti nositelji pojedinih mjera te su ona u razradi svojih mjera kojima će se ostvariti prilagodba klimatskim promjenama. Značajnu novost predstavlja što su novim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja donesenim u travnju ove godine, definirane sektorske odgovornosti za neprovođenje mjera. Ujedno se provode aktivnosti za ustrojavanje vijeća i povjerenstva sukladno zakonskim odredbama.
Zaključno je u raspravi predsjednica Odbora vezano uz provođenje savjetovanja za zainteresiranom javnošću za Socijalni plan upozorila kako se uglavnom ne uvažavaju primjedbe zainteresirane javnosti u provedenim javnim savjetovanjima. Stoga je apelirala na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u slučaju ovog savjetovanja pažljivo razmotri primjedbe i prijedloge stručne javnosti, građana i svih drugih subjekata budući da je riječ o temi od iznimnog značaja za javnost. 
Nastavno na ovu primjedbu ravnatelj Uprave u Ministarstvu obrazložio je da su u okviru izrade Socijalnog plana do sada održane dvije radionice na kojima je predstavljen plan. Ujedno se održavaju radionice na razini županija i gradova, prikupljaju potrebne informacije nužne za kvalitetno definiranje dionika na koje će se mjere odnositi. Ministarstvo time uz e-savjetovanje, čiji je postupak obvezan, i na drugi način ostvaruje komunikaciju s građanima i potencijalnim dionicima provedbe ovog plana.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 3. lipnja 2025., Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. svibnja 2025. godine.     

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ sporazum) kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH.

Naglašeno je da oceani, mora i obalna područja čine integralni, neophodni dio ekosustava zemlje i ključni su za njegovo održavanje. Ujedno su važni kao regulatori ključnih ekoloških ravnoteža, posebno klime te su izvor resursa, važni za trgovinu i bitna veza između država i ljudskih zajednica. Zdravlje oceana preduvjet za postizanje ciljeva održivog razvoja Agende 2030., osobito cilja br. 14. koji se odnosi na područja ispod morske površine. Navedeni Sporazum obuhvaća četiri područja: morske genetske resurse, uključujući poštenu i pravičnu podjelu dobiti; mjere kao što su upravljački alati za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja; procjenu utjecaja na okoliš; izgradnju kapaciteta i prijenos morskih tehnologija. Sporazum će stoga  doprinijeti i postizanju ciljeva globalnog okvira za bioraznolikost, uključujući cilj zaštite najmanje 30% oceana do 2030. godine. Oceani su ugroženi brojnim pritiscima, a njihovih čak 95% područja je izvan nacionalnih jurisdikcija. Sporazum je do sada potpisalo 115 država te 29 ratificiralo, a u time RH potpisan je 20. rujna 2023. godine. Sporazum stupa na snagu 120 dana nakon datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji, odobrenju, prihvatu ili pristupu. Države članice EU potaknute su na žurnu ratifikaciju Sporazuma krajem svibnja i predstojeću Konferenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora koja će se održati od 9. do 13. lipnja 2025. u Nici, a kako bi se osiguralo što skorije stupanje na snagu predmetnog Sporazuma. RH smatra da je nužno što skorije stupanje na snagu Sporazuma te je istaknuto kako je doprinos RH globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti vidljiv u značajnom proširenju morskih zaštićenih područja u RH s 12,3% na 32,4%.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašen značaj ovog Sporazuma s tri aspekta: ekološkog, gospodarskog i geopolitičkog. Istaknuta je važnost očuvanja bioraznolikosti u uvjetima kada su mora izložena rekordnom onečišćenju, prekograničnom ribolovu i pritiscima budućeg rudarenja dubokog mora. U činjenici da Sporazum uređuje problematiku korištenja morskih genetskih resursa uočena je prilika za hrvatsku znanost i biotehnologiju. Ujedno je ocijenjeno kako će Republika Hrvatska kao pomorska zemlja ratificiranjem predmetnog Sporazuma ojačati svoj kredibilitet u međunarodnoj pomorskoj politici. U kontekstu očuvanja Jadranskog mora istaknut je primjer zagađenja Kvarnera od strane INE Urinj u Kostreni i potreba žurnog postupanja s ciljem njegova rješavanja. 

U nastavku rasprave izraženo je zadovoljstvo da se Republika Hrvatska uključila u pregovore i ratifikaciju Sporazuma te je naglašena važnost njegova što skorijeg stupanja na snagu. Uočeno je da su među državama koje su do sada ratificirale Sporazum uglavnom male otočne države te da je mali broj europskih država (tek njih šest, među kojima su Francuska i Španjolska) do sada ratificiralo Sporazum. Naglašena je važnost predstojeće Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora koja će se održati u lipnju u Nici te istaknuto kako je za sada neizvjesno koliko će se država odazvati na poticaj za ratifikaciju Sporazuma prije njezina održavanja. Ujedno je problematizirano hoće li do održavanja Konferencije, ali i u razdoblju nakon, velike pomorske sile koje imaju najviše pretenzija na eksploataciju ribljeg fonda i rudarenja u dubokom moru ratificirati Sporazum. Time se otvara pitanje uspješnosti ostvarenja zadanih ciljeva u zaštiti oceana.   

U kontekstu potrebe očuvanja hrvatskog mora i obale upozoreno je da sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 83/2023) nije donesen pravilnik kojim bi se regulirala izgradnja na pomorskom dobru. Značajna tema ovog pravilnika između ostalog je pitanje dohranjivanja plaža koje je potrebno žurno regulirati. U tom kontekstu istaknuti su primjeri ugroze bioraznolikosti uslijed nasipavanja materijala u more. Stoga je pozvano nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske da u cilju očuvanja mora i obale donese ovaj pravilnik. Istaknuta je i potreba uključivanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u navedenu temu. 

Nastavno na postavljena pitanja ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da će Sporazum stupiti na snagu 120 dana nakon što ga ratificira šezdeset država. Niz država u postupku je ratifikacije te, imajući u vidu raspoložive informacije o aktivnostima određenih država, izrazila je pouzdanje da će Sporazum stupiti na snagu i postati obvezujući. Istaknula je da je ratifikacija koja slijedi nakon potpisivanja Sporazuma vremenski zahtjevan proces koji na nacionalnoj razini uključuje potrebu usklađivanja dijela odredbi s nizom resora. Ujedno je pojasnila da datum održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora nije obvezujući datum ratifikacije. Nastavno na u raspravi iskazanu potrebu suradnje ministarstva s drugim nadležnim tijelima po pitanju zaštite mora i obale, naglasila je da je u članku 3. predloženog Zakona o potvrđivanju Sporazuma regulirano da je njegova provedba u djelokrugu tijela državne uprave nadležnih za zaštitu okoliša, zaštitu prirode, more, ribarstvo, znanost, rudarstvo i vanjske poslove. U tom kontekstu preduvjet njegove realizacije je suradnja svih nadležnih tijela u njegovu provođenju. Vezano uz slučajeve gdje postoji sumnja na nepravilnosti kojima se ugrožava pomorsko dobro, obala, otoci, uputila je na nadležni Državni inspektorat Republike Hrvatske i drug nadležne subjekte. Ujedno je istaknula da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije za primljene upite i traženja postupanja, sukladno svom djelokrugu koji se odnosi u širem smislu na zaštitu okoliša, prirode, vodnog i morskog bogatstva i bioraznolikosti, traži postupanje i očitovanje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA NA TEMELJU KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA O OČUVANJU I ODRŽIVOM KORIŠTENJU MORSKE BIORAZNOLIKOSTI NA PODRUČJIMA IZVAN NACIONALNE JURISDIKCIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode  

    
                        
ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE
n/p gđa. Jelena Miloš, predsjednica     
               

Prijedlog uvrštavanja inicijativa i objavljenih dokumenata iz Programa rada Europske komisije za 2025. iz djelokruga Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu 
- dostavlja se 

Poštovana gđo. Miloš,       

Temeljem Vašeg dopisa KLASA: 021-10/25-11/2, URBROJ: 6521-31-25-1 od 23. svibnja 2025. godine te članka 152. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  Odbor za zaštitu okoliša i prirode na 12. sjednici Odbora održanoj 3. lipnja 2025. godine, utvrdio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) Prijedlog uvrštavanja inicijativa i objavljenih dokumenata iz Programa rada Europske komisije za 2025. iz djelokruga Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu te ga dostavljamo u privitku.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   

Novi plan za održiv napredak i konkuretnost Europe

Cilj politike:
3.Pojednostavnjenje
Inicijativa:
Prvi skupni paket o održivosti (zakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2025.)
Objavljeni dokumenti:
Zakonodavni paket „Omnibus 1“
1. Prijedlog direktive o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice trebaju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dužnu pažnju za održivo poslovanje COM(2025) 80
2. Prijedlog direktive o izmjeni direktiva 2006/43/EZ, 2013/34/EU, (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu određenih zahtjeva  za korporativno izvješćivanje o održivosti i dužnu pažnju za održivo poslovanje COM(2025) 81
3. Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pojednostavnjenja i jačanja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama COM(2025) 87

Cilj politike:
9. Konkurentnost i dekarbonizacija
Inicijativa:
Plan za čistu industriju (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2025.)
Objavljeni dokumenti:
1. Komunikacija Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost COM(2025) 85
2. Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 kako bi se uključila dodatna fleksibilnost u pogledu izračuna usklađenosti proizvođača sa standardnim vrijednostima emisija CO2 za nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila za kalendarske godine od 2025. do 2027. COM(2025) 136
3. Komunikacija Industrijski akcijski plan za europski automobilski sektor COM(2025) 95 
4. Komunikacija o dekarbonizaciji korporativnih voznih parkova COM(2025) 96
5. Komunikacija Europski akcijski plan za čelik i metale COM(2025) 125
Inicijativa:
Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2025.)
Objavljeni dokumenti:
1. Komunikacija Akcijski plan za priuštivu energiju – Iskorištavanje svih prednosti energetske unije radi osiguravanja cjenovno pristupačne, učinkovite i čiste energije za sve Europljane COM(2025) 79

Cilj politike:
17. Konkurentnost i dekarbonizacija
Inicijativa:
Strategija za biogospodarstvo (nezakonodavna ili zakonodavna inicijativa, četvrto tromjesečje 2025.)

Cilj politike:
18. Pojednostavnjenje
Inicijativa:
Ciljana revizija Uredbe REACH (zakonodavna inicijativa, članak 114. UFEU-a, četvrto tromjesečje 2025.)

Cilj politike:
20.Konkurentnost i dekarbonizacija
Inicijativa:
Plan ulaganja u održivi promet (nezakonodavna inicijativa, treće tromjesečje 2025.)

Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda

Cilj politike:
33. Dekarbonizacija
Inicijativa:
Izmjena Europskog zakona o klimi (zakonodavna inicijativa, članak 192. stavak 1. UFEU-a, prvo tromjesečje 2025.)

Cilj politike:
34. Konkurentnost i dekarbonizacija
Inicijativa:
Vizija za poljoprivredu i hranu (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2025.)
Objavljeni dokumenti:
1. Komunikacija Vizija za poljoprivredu i hranu – Zajedničko oblikovanje privlačnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a za buduće generacije COM(2025) 75

Cilj politike:
36. Konkurentnost
Inicijativa:
Pakt o oceanima (nezakonodavna inicijativa, drugo tromjesečje 2025.)

Cilj politike:
37. Pripravnost i otpornost
Inicijativa:
Europska strategija za otpornost vodoopskrbe (nezakonodavna inicijativa, drugo tromjesečje 2025.)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 12. sjednici održanoj 3. lipnja 2025. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za kružnost u konstrukciji vozila, o gospodarenju otpadnim vozilima, o izmjeni uredbi (EU) 2018/858 i 2019/1020 i o stavljanju izvan snage direktiva 2000/53/EZ i 2005/64/EZ, COM (2023) 451, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 28. ožujka 2025. godine.  

Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/25-07/88, URBROJ: 50301-21/06-25-2 na sjednici održanoj 18. ožujka 2025. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije. Obrazložila je da RH može prihvatiti kompromisni tekst poljskog predsjedništva, a u cilju postizanja općeg pristupa na sljedećem sastanku Vijeća ministara za okoliš koji će se održati 17. lipnja 2025. godine. Za RH ključno je da su u trenutnom kompromisnom tekstu uredbe uvaženi gotovo svi prijedlozi koji su upućeni tijekom izrade ove uredbe. Uključene su odnosno adresirane praktično sve odredbe koje prepoznaju posebnost dugogodišnjeg (više od desetljetnog) hrvatskog sustava proširene odgovornosti proizvođača za otpadna vozila, a kojim već dugi niz godina upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) kao državno vođena organizacija za odgovornost proizvođača. Fond u kontinuitetu osigurava ispunjavanje ciljeva koje RH mora ostvariti u skladu sa zakonodavstvom EU, a odnose se na otpadna vozila. Ključno je također da je u trenutni tekst uredbe uvedena okolišna pravna osnova za poglavlja o gospodarenju otpadnim vozilima i izvoz rabljenih vozila. Navedeno je  od iznimne važnosti za RH budući da će na temelju ove pravne osnove RH i nadalje moći zadržati postojeći sustav gospodarenja otpadnim vozilima. Sukladno navedenom te uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnog sustava za RH je ključno da je u trenutni tekst uredbe uključena mogućnost da države članice same odlučuju hoće li pod proširenom odgovornošću proizvođača uključiti i građane koji na neprofesionalnoj osnovi uvoze, odnosno unose, vozila na području dotične države članice (plaćanje naknade za proširenu odgovornost prilikom registracije takvog vozila). Također je bitno da je trenutni tekst uredbe omogućio dovoljno fleksibilnosti da države članice same odlučuju o uvjetima predaje otpadnih vozila u postojeće nacionalne sustave, odnosno da same odlučuju o naknadama. Vezano uz zahtjev RH da se državama članicama omogući fleksibilnost da same odluče treba li pod ovu obvezu, to jest pod plaćanje naknade, podvesti i sastavne rezervne dijelove vozila tijekom sastanka Vijeća pojašnjeno je da ovo pitanje namjerno nije adresirano u uredbi. Ovo pitanje države članice mogu razriješiti na nacionalnoj razini. Zaključno je, premda to nije dio stajališta, istaknuto da kada je riječ o gospodarenju otpadnim vozilima prema podacima iz 2023. godine RH premašuje nacionalne obveze prepisane nadležnim zakonodavstvom.

U raspravi na Odboru podržano je da se RH zalaže za prihvaćanje modela organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača kojim upravlja država. Istaknuto je kako od 2007. godine postoji navedeni sustav naknada koju plaća onaj tko stavlja vozila na tržište. Pomoću navedene naknade Fond isplaćuje naknade onima koji skupljaju otpad, uključivo i privatne osobe, posjednike vozila, koje predaju otpad za obradu. Ocijenjeno je važnim traženje RH da se ova proširena odgovornost odnosi i na fizičke osobe (građane) budući da oni uvoze 30-35% vozila i da ona vrlo brzo nakon toga idu na obradu, odnosno postaju otpadna vozila. 

Zatražena su dodatna tumačenja vezano uz funkcioniranje mehanizma raspodjele troškova za vozila koja postanu otpadna. Uočeno je da se ovom uredbom predlaže uvođenje mehanizma raspodjele troškova za vozila koja postanu otpadna u drugoj državi na način da naknada koja je za vozilo plaćena u jednoj državi članici prati vozilo i bude iskorištena u državi članici u kojoj je to vozilo postalo otpad. Imajući u vidu prijepore koji postoje kada je riječ o predloženom modelu, postavljeno je pitanje kako bi se ova odredba provodila u našoj praksi s obzirom na sustav koji je uspostavio Fond. 

Nadalje je postavljeno pitanje postoji li još neka europska država u kojoj sustav gospodarenja otpadnim vozilima organizira država. Kako bi se mogao steći uvid u industriju zbrinjavanja otpadnih vozila zatraženi su podaci o nacionalnoj industriji gospodarenja otpadnim vozilima (tvrtke, postotak vozila koje zbrinjavaju, broj zaposlenih u navedenim tvrtkama, ukupni prihodi tvrtki i slično). 

Nastavno na postavljena pitanja ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva dodatno je pojasnila koncept prekogranične proširene odgovornosti proizvođača. Istaknula je da je ideja bila da u trenutku kada vozilo prvi put bude stavljeno na tržište na razini Europske unije, da naknada koja je uplaćena prati vozilo  bez obzira da li prelazi granicu unutar Europske unije. Navedeno rješenje predmet je prijepora i o ovome će se raspravljati u sljedećem razdoblju te je izrazila dvojbu da će u ovakvom obliku uspjeti zaživjeti upravo zbog različitih sustava na razini država. Naime riječ je o različitim modelima država članica, različitim naknadama te samo primjerice u RH se 35% uvoza vozila ostvari na razini privatnih osoba. 

Nadalje je pojašnjeno da je prvotni prijedlog uredbe išao za tim da u okviru proširene odgovornosti proizvođač plati naknadu te bi time zbrinjavanje bilo u stvari besplatno za korisnika, odnosno posjednika vozila što bi dovelo u pitanje sustav gospodarenja otpadnim vozila uspostavljen u RH kroz Fond. Naime, sustav uspostavljen u RH od 2007. i koji je polučio dobre rezultate podrazumijeva plaćanje naknade posjedniku vozila. Vezano uz rješenje koje ima RH u vidu državnog Fonda, pojašnjeno je da Slovačka ima na državnoj razini uspostavljen model, da Slovenija ide u tom smjeru te da dosta država razmatraju da proširenu odgovornost proizvođača u nekim kategorijama otpada stave pod državne institucije.  

Vezano uz tražene podatke o nacionalnoj industriji gospodarenja otpadnim naznačeno je da u RH postoje dvije tvrtke sakupljača i obrađivača otpada te da se dodane informacije u smislu broja zaposlenih i financijskih pokazatelja mogu naknadno dostaviti. Navedene dvije tvrtke prikupile su i obradile 25500 tona otpadnih vozila i 443 tone dijelova i materijala od vozila u 2023. godini. 

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za kružnost u konstrukciji vozila, o gospodarenju otpadnim vozilima, o izmjeni uredbi (EU) 2018/858 i 2019/1020 i o stavljanju izvan snage direktiva 2000/53/EZ i 2005/64/EZ, COM (2023) 451

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Dušica Radojčić, predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 18. ožujka 2025., Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.     

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo da su predloženim Zakonom usvojene nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo. Ujedno je usvojen prijedlog, istaknut u raspravi na Odboru za zaštitu okoliša i prirode, o potrebi uključivanja državnog tijela nadležnog na zaštitu od požara u sva državna tijela nadležna za prilagodbu. Predloženi Zakon omogućava prijenos opsežnog EU klimatsko energetskog zakonodavstva iz paketa „Spremni za 55“ do 2030. godine čime se doprinosi ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno EU direktivama i uredbama kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55% do 2030. godine. Nadalje, prenose se odredbe nove EU Uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, prema kojima sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, a to su industrijski procesi i upotreba proizvoda, zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, cestovni i vancestovni promet u RH moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7% u odnosu na razinu iz 2005. godine. 

Predloženi Zakon propisuje uspostavu sustava odgovornosti za emisije nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore. Sektorska odgovornost za prekoračenje uvodi se po prvi puta. Stoga se propisuje donošenje odluke kojom će se definirati kvantificirane vrijednosti smanjenja emisija po sektorima izvan sustava trgovanja do 2030. uzimajući u obzir potencijal smanjenja emisija pojedinih sektora te socijalne i ekonomske utjecaje. Uzimajući u obzir da u slučaju prekoračenja emisija nastaje za RH i financijski trošak za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote od druge države članice, propisuje se i fiskalna odgovornost nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore. 
Zakonom se propisuje i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama, a nadležnom Ministarstvu, u svojstvu središnje točke za prilagodbu klimatskim promjenama, propisuju se poslovi jačanja kapaciteta i sposobnosti odgovora na sve veće rizike povezane s klimom, uključujući i sve učestalije ekstremne vremenske događaje.

Omogućava se i prijenos odredbi EU ETS direktive o proširenju područja primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i na pomorski promet, dakle na brodove veće od 5.000 bruto tona. Također se uspostavlja novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova ETS2, koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima. Ujedno se prenose odredbe nove EU Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj i koje donose nova pravila o smanjenju kvota za stavljanje ovih tvari na tržište. 
Predloženim zakonom propisuje se da će za financiranje ispunjenja nacionalnih obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova koristiti, među ostalim, i financijska sredstva dobivena prodajom emisijskih jedinica na dražbama, a u sklopu EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, i dodatni prihodi od dražbi iz novog ETS2 sustava. Odredbama se ujedno regulira  nadležnost i namjena korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda koji je na raspolaganju RH u iznosu od oko milijardu eura do 2030. godine. Uspostavlja se i okvir za korištenje Socijalnog fonda za klimatsku politiku kao alata za financijsku potporu ranjivim kućanstvima i mikro poduzećima te obveza izrade Socijalnog plana za klimatsku politiku temeljem kojeg će se moći koristiti sredstva navedenog fonda. 

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuta je važnost poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Postavljeno je pitanje izrade novog programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te je predloženo proširenje bilančne skupine koju u ovom trenutku vodi HROTE. Nastavno na ovu primjedbu predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pojasnila je da je izrada ovog programa u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ujedno je potvrdila suradnju i sinergijsko djelovanje ova dva tijela državne uprave u dijelu poticanja obnovljivih izvora energije. Istaknula je važnost obnovljivih izvora energije za smanjenje stakleničkih plinova budući da 68% emisija dolazi iz energetike te je predstavila neke programe financiranja poticanja obnovljivih izvora energije.
U nastavku rasprave otvoreno je pitanje provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o predloženom Zakonu na način da je ukupno trajalo 22 dana (prvi put u listopadu u trajanju od 17 dana i drugi put u prosincu u trajanju od 5 dana) umjesto standardnih 30 dana. 

Nadalje je u raspravi istaknuto kako tranzicija mora biti pravedna. Ovdje je posebice prepoznata uloga i značaj Socijalnog plana za klimatsku politiku kojeg bi nadležno Ministarstvo trebalo podnijeti Europskoj komisiji do 30. lipnja 2025. godine. Izražena je zabrinutost zbog kratkoće raspoloživog vremena za njegovu izradu te činjenice da nije usvojen ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH (u daljnjem tekstu: NECP) s kojim se Socijalni plan treba uskladiti. Ukazano je na važnost cjelovitog i kvalitetnog dijaloga sa svim relevantnim dionicima kako bi se u procesu definiranja kriterija korištenja sredstava Socijalnog fonda za klimatsku politiku iznjedrile prethodne analize i podatci. Izražena je ocjena kako nije dovoljno provođenje samo savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Socijalnog plana za klimatsku politiku kada on bude u toj fazi, već i proaktivnog djelovanja uključivanjem svih relevantnih dionika (radionice i slično). Naglašena je važnost jasnog definiranja energetskog siromaštva te precizno definiranih mjera pomoći energetski siromašnim građanima. Imajući u vidu velike potrebe građana i da bi se Socijalni plan trebao implementirati tek od 2026. godine te činjenicu da uredba omogućava predfinanciranje (negdje oko 13%), postavljeno je pitanje postoji li mogućnost za navedeno i prije donošenja Socijalnog plana. 

Predstavnica Ministarstva obrazložila je da je NECP izrađen te se njegovo usvajanje na Vladi RH očekuje uskoro. Rok za njegovu izradu bio je lipanj 2024., ali je ovdje posebice zahtjevno bilo sa svim dionicima definirati okvir u uvjetima kada je procjena da je za provedbu svih mjera kojima će RH ispuniti cilj do 2030. okvirno potrebno 34,5 milijardi eura. Vezano uz izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku potvrdila je aktivnu suradnju s raznim dionicima u dijelu definiranja energetskog siromaštva. Uključivano je ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, REGEA, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska gospodarska komora kako bi se kroz tu suradnju i sastanke utvrdile mjere i kriterije pomoći energetski siromašnim građanima. Posebice izazov predstavlja definiranje mobilnog siromaštva pri čemu se nastoji doći do podataka o organizaciji i načinu financiranja prometa na lokalnoj razini. Istaknula je da je za izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije primilo tehničku pomoć Europske komisije zajedno s još 8 država članica. Ujedno je najavila skoro objavljivanje poziva vrijednosti 25 milijuna eura (koji će potpadati pod Socijalni fond) za energetsku obnovu i obnovljive izvore, a koji će biti namijenjen za 100%-tno financiranje ove skupine građana. Samim time će se početi s primjenom Socijalnog fonda. Državni tajnik također je potvrdio potrebu za aktivnim uključivanjem civilnog sektora i svih drugih relevantnih dionika u izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku.   
Dodatno je u raspravi otvoreno pitanje financiranja iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku umirovljenika koji nisu u mogućnosti financijski odgovoriti na obveze sufinanciranja energetske obnove zgrada u kojima su sustanari ili im na kvalitetu života značajno utječe siromaštvo vezano uz mobilnost. 

Kada je riječ o siromaštvu vezanom uz mobilnost izneseni su pozitivni primjeri nekih jedinica lokalne samouprave koje osiguravaju za građane određene dobi besplatni javni prijevoz, primjer Hrvatskih željeznica koje osiguravaju besplatni prijevoz za osobe starije od 65 godina itd. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

                            
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 26. veljače 2025., Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2025. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo da je cilj donošenja ovoga Zakona potvrditi Protokol kojim se želi postići još veća kontrola sprječavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru te izvoza otpada u svrhu potapanja ili spaljivanja otpada u more. Predloženim Zakonom osiguravaju se uvjeti za učinkovito postizanje UN-ovog cilja održivog razvoja broj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj i svih njegovih podciljeva. Ujedno se pristupanjem Protokolu očekuju uspješniji međunarodni odnosi po predmetnom pitanju, usmjerena razmjena informacija te dijalog između država, ugovornih stranaka Protokola, o pitanjima upravljanja obalnim područjem. 

Obrazloženo je da se donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola iskazuje formalni pristanak Republike Hrvatske da bude vezana ovim Protokolom, a temeljem čega će ovaj pristanak biti iskazan i na međunarodnom planu. Na dan stupanja na snagu Zakona ovaj Protokol nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN br. 28/96). 

Nadalje je pojašnjeno da je Zakonom o gospodarenju otpadom (NN br. 84/21, 142/23) propisana zabrana potapanja otpada u more i paljenje otpada na moru, osim u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova i njezinim prilozima. Stoga se ne očekuje da će Zakon o potvrđivanju Protokola imati utjecaja na postojeće odredbe Zakona o gospodarenju otpadom (NN br. 84/21, 142/23). 

Zaključno je napomenuto da će se s donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola ostvariti  uvjeti za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u, postići veći nadzor sprečavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru te osigurati uvjeti za učinkovito postizanje spomenutog UN-ovog cilja održivog razvoja. 

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost očuvanja mora kao i njegova uloga u gospodarskom smislu, kako za lokalno stanovništvo tako i na nacionalnoj razini. Upozoreno je na nedostatnu edukaciju na lokalnoj razini vezano uz promptno djelovanje u situacijama onečišćenja mora. Stoga je naglašena potreba jačanja edukacije te sufinanciranja projekata jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu promptnog rješavanja slučajeva iznenadnog onečišćenja mora. U kontekstu sve većeg razvoja nautičkog turizma i izgradnje marina i utjecaja navedenog na morski okoliš iznesen je podatak da Republika Hrvatska posjeduje 40% svjetske čarter flote brodica i jahti, pri čemu često luke i uvjeti smještaja brodova nisu adekvatni. Ovdje je naglasak stavljen na pitanje kontrole ispusta otpadnih voda te je iznesen prijedlog da se zakonodavnom regulativom obveže sve marine, privezišta na raspolaganje uređajem za pražnjenje crnih tankova pa makar i mobilnim.  Također je napomenuto da, premda se naglašava zelena tranzicija flote i smanjenje otpadnih voda, državni linijski prijevoznik Jadrolinija u brodovima nema tankove za otpadne vode te separatore za pročišćavanje crnih i sivih voda. Vezano uz predloženi Zakon ključnim je ocijenjena njegova provedba s ciljem očuvanja mora. 

Sjednici nazočna predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice istaknula je da pučka pravobraniteljica, promovirajući i štiteći ustavno pravo na održiv okoliš, prati stanje morskog okoliša. U tom kontekstu ukazano je na slučaj potonule plinske platforme Ivana D u prosincu 2020. godine na hrvatskom dijelu Jadrana, a koji Ured prati dvije i pol godine. Iznesen je podatak da je u 2021. godini energetski inspektor donio rješenje o njezinom potpunom uklanjanju te da ono nije izvršeno. Trenutno je u tijeku postupak procjene utjecaja na okoliš sanacije potonule platforme te je o tome u lipnju 2024. godine objavljena informacija Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Naglašeno je kako je odluka o postupku sanacije ove potonule platforme iznimno značajna budući se time uspostavlja praksa odlučivanja u budućim slučajevima. Pučka pravobraniteljica u travnju 2023. godine preporučila je tadašnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da se izvrši potpuna sanacija i ukloni potonula plinska platforma. 

Vezano uz zbrinjavanje morskog otpada istaknuta je potreba poticanja ribara da morski otpad, uglavnom plastični, prikupljen pri ribarenju dovoze na kopno. Upozoreno je da su oni sada u situaciji da ili nema osiguranih spremnika za odlaganje otpada ili moraju platiti njegovo odlaganje. Nadalje je problematizirana nedostatna kontrola zbrinjavanja zauljenih i crnih voda, odnosno fekalnih voda s brodova te nedostatak sustava zbrinjavanja na obali. Navedeno u uvjetima kada se brodovi sidre u svakoj uvalici rezultira onečišćenjem plaža i mora za kupanje. Nastavno na iznesen slučaj potonule platforme Ivana D ocijenjeno je kako postupak njezine sanacije traje predugo te je postavljeno pitanje je li bilo i u kojoj mjeri sličnih slučajeva te koliko se izdalo dozvola za namjerno potapanje kako bi se stvorili umjetni grebeni.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije informirao je članove Odbora da je, s ciljem primjerene zaštite mora kao i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, inicirano pokretanje osnutka i ustroja hrvatske rendžerske službe. Najavljeno je osnivanje međuresorne koordinacije s ciljem njezine uspostave. Prema prijedlogu hrvatska rendžerska služba bila bi neovisna, zadužena za cijeli teritorij Republike Hrvatske te s određenim ovlastima i autoritetom. Kao takva bi, između ostalog, imala ključnu ulogu u zaštiti cijelog našeg jadranskog akvatorija, posebice isključivog gospodarskog pojasa u koji zalazi talijanska flota. Iznesen je podatak i da su najjače nevladine organizacije iz područja zaštite okoliša dale pisanu potporu inicijativi ustroja hrvatske rendžerske službe.  

U nastavku rasprave izražena je potpora ovim nastojanjima da se ojača sustav zaštite mora i nadzora te je dodatno naglašena važnost uključivanja jedinica lokalne samouprave i županija s ciljem zajedničkog iznalaženja rješenja.   

Vezano uz najavljeno osnivanje hrvatske rendžerske službe upozoreno je kako treba voditi računa da se njezine nadležnosti ne preklapaju s nadležnostima Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Državni tajnik iskazao je otvorenost da članovima Odbora na nekoj od narednih sjednica prezentira koncepciju hrvatske rendžerske službe te je navedeno podržano.

Značajnim je ocijenjeno jačanje i ustrojavanje službi koje bi reagirale u slučaju iznenadnih onečišćenja mora naftom. Istaknuto je da je Trst najveća luka za naftne derivate na Sredozemlju što rezultira time da godišnje preko 5000 tankera prođe blizu Istre. Upozoreno je kako bi samo jedna havarija tankera s izlijevanjem njegova sadržaja u more, čak i onog najmanjeg od 70.000 tona, mogla onemogućiti turistički razvoj sljedećih pet do deset godina.

Tijekom rasprave također je naglašeno da uspješan sustav nadzora iziskuje sankcioniranje onečišćivača okoliša otpadom, provođenje kvalitetne edukacije i dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave kako bi i one upozorile te potaknule građane da prijavljuju slučajeve onečišćenja otpadom. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2006. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2009. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2013. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENA I DOPUNA IZ 2022. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine,  Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. siječnja 2025. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula da novi europski klimatski ciljevi, poput klimatske neutralnosti do 2050. godine i smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990., zahtijevaju ažuriranje postojećih zakonskih odredbi. Uvođenjem novih EU direktiva i uredbi, poput paketa "Spremni za 55", zakon proširuje obuhvat na sektore poput pomorskog prometa, zgradarstva i cestovnog prometa, uz uvođenje novih sustava praćenja i izvješćivanja. Ujedno je naglašeno da su u tijeku pregovori država članica o prijedlogu klimatskog cilja do 2040. na temelju Komunikacije pod nazivom „Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. gradeći održivo, pravedno i prosperitetno društvo“, kojom se predlaže 90 % neto smanjenja stakleničkih emisija kao cilj za 2040.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije je naglasila da Uredba (EU) 2018/1999 postavlja temelj za integrirano upravljanje energetskom unijom i klimatskom politikom kroz izradu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) za razdoblje 2021.-2030. Fokus je na povećanju ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, uklanjanje CO2, te povećanje obnovljivih izvora energije. Plan se temelji na pet ključnih dimenzija: energetskoj sigurnosti, unutarnjem tržištu, energetskoj učinkovitosti, dekarbonizaciji, te istraživanju i inovacijama, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Prvi nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku izrađen je za razdoblje od 2021.do 2030. godine i dostavljen Europskoj komisiji krajem prosinca 2018. godine, a dorađen dokument sukladno komentarima i preporukama Europske komisije dostavljen je krajem lipnja 2019. godine. Ažurirani nacrt Plana dostavljen je Europskoj komisiji u lipnju 2023. godine. Nakon dopuna i preporuka Europske komisije koje su pristigle u prosincu 2023. godine ažurirani plan je dopunjen i od 12. studenoga do 12. prosinca 2024. je bio objavljen na portalu e-Savjetovanja. Procedura usvajanja na Vladi Republike Hrvatske se planira tijekom siječnja 2025. Predmetni Plan je provedbeni akt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030 s pogledom na 2050. godinu donio je Hrvatski sabor u lipnju 2021. godine, te ne sadrži cilj klimatske neutralnosti osim u formi informacije, tako da ju je potrebno ažurirati i uskladiti s novim ambicioznijim EU ciljevima.

Ujedno je spomenuto da je Republika Hrvatska donijela svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu, kojom je predviđeno redovito ažuriranje i ubrzano provođenje kroz akcijske planove. Sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ESR emisije) obuhvaćaju emisije stakleničkih plinova iz izvora koji nisu uključeni u EU ETS sustav, poput izgaranja goriva u prometu, industrijskih procesa, poljoprivrede, zgradarstva i otpada. Prema Uredbama (EU) 2018/842 i 2023/857, države članice, uključujući Hrvatsku, obvezne su smanjiti emisije iz ESR sektora kako bi doprinijele ciljevima Pariškog sporazuma. Hrvatska ima obvezu smanjiti emisije iz tih sektora za najmanje 16,7 % do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2005. godine. Nadalje, Republika Hrvatska će za smanjenje emisija stakleničkih plinova koristiti financijska sredstva prikupljena prodajom emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama. Ova sredstva moraju se koristiti u skladu s Direktivom (EU) 2023/959. Dio emisijskih jedinica dražbuje se za Modernizacijski fond, a Hrvatska u taj fond pridružuje 20 % svojih emisijskih jedinica iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz to, uspostavlja se Socijalni fond za klimatsku politiku, koji će pružati financijsku potporu ranjivim kućanstvima i poduzećima pogođenima novim sustavom trgovanja emisijama. Cilj fonda je smanjenje energetskog siromaštva te poboljšanje pristupa ekološki prihvatljivoj mobilnosti i prijevozu. Hrvatska će financirati 25 % troškova Socijalnog plana za klimatsku politiku, kojim će se planirati mjere i ulaganja.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se naročito pozdravlja donošenje čl.5 Prijedloga zakona koji određuje cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. i uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Predloženo je da se u čl.6. Prijedloga zakona, koji propisuje načela na kojima se temelji ublažavanje klimatskih promjena, uvrsti i načelo jednakosti. Naglašeno je da Zelena tranzicija mora biti pravedna i da klimatske promjene imaju najveći štetni utjecaj na najviše ugrožene kategorije građana i zbog toga bi trebalo predvidjeti financijsku potporu kućanstvima s niskim dohotkom. Istaknuto je da bi nacionalni energetski i klimatski plan trebao biti ključni alat za borbu protiv klimatskih promjena, a planiraju se značajna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje novih nalazišta fosilnih goriva što je u suprotnosti s ciljevima održivog energetskog razvoja. Ujedno je na raspravi naglašeno da je Hrvatska na dnu europske ljestvice po iskorištavanju energije sunca i vjetra zbog čega je potrebno ulagati u nove solarne elektrane i vjetroelektrane.

Nakon provedene rasprave Odbor je, većinom glasova ( 10 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog  Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj  10. prosinca 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovaj Zakon donosi kako bi se osigurala provedba navedene Uredbe (EU) 2023/1542, koja je u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ali je potrebno Zakonom odrediti nadležna tijela za provedbu odgovarajućih odredbi, nadležnost za nadzor provedbe na teritoriju Republike Hrvatske te prekršajne odredbe. Zakonom će se isto tako uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2023/1542. Detaljno su obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. 
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1542 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 12. SRPNJA 2023. O BATERIJAMA I OTPADNIM BATERIJAMA, IZMJENI DIREKTIVE 2008/98/EZ I UREDBE (EU) 2019/1020 TE STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE 2006/66/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Lackovića, potpredsjednika Odbora.   

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                       Željko Lacković  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao je 10. prosinca 2024. godine 7. sjednicu o temi: "Stanje vodoopskrbnog sustava u Gradu Karlovcu i zdravstvena ispravnost vode u javnoopskrbnoj mreži te protokol informiranja građana".

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je donio, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi o temi: "Stanje vodoopskrbnog sustava u Gradu Karlovcu i zdravstvena ispravnost vode u javnoopskrbnoj mreži te protokol informiranja građana" na 13. sjednici Odbora održanoj 17. lipnja 2025. godine sljedeće zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i    Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89.
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija istaknula da su za 2025. godinu ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 33 milijarde eura (8,6% više u odnosu na 2024. godinu), dok su za 2026. godinu projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. godinu u iznosu od 35,1 milijardu eura. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2025. godinu planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Uz detaljni prikaz strukture ukupnih prihoda i ukupnih rashoda naglasila je da je njihov odnos na razini opće države takav da se zadržavaju pokazatelji odgovorne fiskalne politike. Očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 2,3% BDP-a u 2025. godini te je isti projiciran na razinu od 1,9% BDP-a u 2026. godini te 1,8% BDP-a u 2027. godini. Ujedno se očekuje  smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 56% BDP-a u 2025. na 55% BDP-a u 2026. te 54,2% BDP-a u 2027. godini.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da je proračun Ministarstva  planiran u iznosu nešto višem od 778 milijuna eura. Najznačajniji dio povećanja od 370 milijuna eura odnosi se na osiguranje sredstava za kapitalne investicije u području vodno-komunalne infrastrukture, zaštite od štetnog djelovanja voda i izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Najveći dio tako povećanih primitaka u iznosu od 370 milijuna eura odnosi se na sredstva NPOO. Pri tome očekivano povećanje iz NPOO, kada govorimo o sredstvima koja nisu bespovratna već zajam, iznosi 140 milijuna eura, a 90 milijuna eura odnosi se na sredstva koja su bespovratna. Nadalje, sredstva iz Kohezijskog fonda povećavaju se 121 milijun eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj nešto više od 32 milijuna eura. Prihodi spomenutih fondova čine nešto više od 74% ukupno očekivanih prihoda Ministarstva. Nešto više od 6 milijuna eura planira se ostvarenjem prihoda posebne namjene, odnosno trgovanjem emisijama. Veći dio tih sredstava obračunava se i koristi u FZOEU, a manji dio koristi se za upravne poslove, administriranje sustava trgovanja emisijama, poslove funkcioniranja registra dražbovatelja nacionalnog sustava za praćenje emisija ustrojenog pri Ministarstvu. Financijskim planom Hrvatskih voda planirano je 991 milijuna eura ukupnih prihoda te 1 milijarda eura ukupnih rashoda. Financijskim planom FZOEU planirano je 495 milijuna eura i to za administrativno upravljanje i opremanje 21 milijun eura, za programe i projekte zaštite okoliša 98 milijuna eura, za programe i projekte energetske učinkovitosti 201 milijun eura te za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada 174 milijuna eura. Na pozicijama Državnog hidrometeorološkog zavoda planiran je rast s 18 na 22 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na održavanje mreže, provođenje međunarodnih projekata te unapređenje prognostičkih modela. Za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ planira se 11 milijuna eura. Razdjelom Ministarstva obuhvaćeno je 20 pravnih subjekata koji  upravljaju zaštićenim prirodnim područjima (8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode) čiji očekivani primici iznose 173 milijuna eura. Međutim oni se većih dijelom ostvaruju iz vlastitih prihoda. Zaključno je ministrica istaknula najvažnije skupine rashoda na koje će se trošiti očekivani primici i to: nastavak investiranja velikih vodno-komunalnih projekata, faze 2 takvih projekata koji su dijelom financirani iz OP konkurentnost i kohezija 2014.-2020, ubrzan rad na izgradnji centara za gospodarenje otpadom (kako bi ostvarili ciljeve do 2028. godine), učinkovitiji rad na sanaciji „crnih točaka“, zaštita nacionalnih parkova i parkova prirode od ugroza poput požara, zaštita od štetnog djelovanja voda te zaslanjivanja (istaknut projekt vrijedan 220 milijuna eura koji se odnosi na karlovačko područje te projekt zaštite doline Neretve od zaslanjivanja vrijedan 73 milijuna eura).
   Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond u 2025. godini planira prihode u ukupnom iznosu od 470.760.205 eura, u 2026. godini u iznosu od 537.415.305 eura, a u 2027. godini u ukupnom iznosu od 716.956.902 eura. Fond u 2025. godini planira rashode u ukupnom iznosu od 495.926.821 eura, u 2026. godini u iznosu od 495.137.523 eura, a u 2027. godini u ukupnom iznosu od 412.064.759 eura. U 2025. od ukupno planiranih rashoda 21 milijun eura odnosi se na administrativno upravljanje i opremanje, 98 milijuna eura na programe i projekte zaštite okoliša, 201 milijuna eura na programe i projekte energetske učinkovitosti te 174 milijuna eura na gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Unutar programa i projekata zaštite okoliša za 2025. godinu izdvojio je stavke: Sanacija odlagališta otpada, za koju je planirano 19 milijuna eura što je značajno povećanje u odnosu na 2024. godinu, Gospodarenje otpadom – izgradnja centara za gospodarenje otpadom za koju je planirano 17 milijuna eura, Ostali projekti i programi zaštite okoliša za koju je planirano oko 15 milijuna eura (uključuje „crne točke“),  Poticanje odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja za koju je planirano gotovo 10 milijuna eura, Potpora prilagodbi klimatskim promjenama za koju je planirano gotovo 12 milijuna eura (projekti zelene urbane infrastrukture). Unutar programa i projekata energetske učinkovitosti izdvojio je stavke: Program obnove obiteljskih kuća za koju je planirano 38,6 milijuna eura, Modernizacijski fond – ulaganja u energetsko-klimatske ciljeve za koju je planirano 78 milijuna eura te Poticanje energetske učinkovitosti u prometu za koju je planirano gotovo 30 milijuna eura. 
Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je zatražen podatak  stvarnog rasta planiranog proračuna za Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije budući da je formirano u svibnju 2024. te je dio stavki tekućeg plana za 2024. godine iskazan u sklopu Ministarstva gospodarstva. Nadalje je istaknuto kako se u glavi Ministarstva, u sklopu 3405 gospodarenje otpadom, najveći dio odnosi na kaznu za nepoštivanje odluke suda EU prema kojoj je „Crno brdo“ trebalo biti sanirano. Riječ je presudi iz 2019. godine i kazni od 2,8 milijuna eura u 2025. i 2,8 milijuna eura u 2026. godini. Zatraženo je pojašnjenje u kojim se rokovima planira provesti sanacija te jesu li i u kojoj visini osigurana sredstva za sanaciju ovog nelegalnog odlagališta troske. Istaknuto je kako se u medijima navodi da bi ova sanacija trebala biti dovršena do kolovoza 2025. godine te je postavljeno pitanje u kakvom je to odnosu s kaznom koja je u iznosu od 2,8 milijuna eura predviđena u 2026. godini. 
Nadalje je postavljeno pitanje vezano uz stavku A810868 Doprinos RH proračunu EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koja je povećana s 24 milijuna eura u 2023. na 33,2 milijuna eura u 2024. te je za 2025. planirano 32 milijuna eura. Istaknuto je da je ove godine raspisan natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za sufinanciranje izgradnje postrojenja za plastiku, biorazgradivi te građevinski otpad. Upozoreno je da se ulaže dvostruko manji iznos što je vidljivo ako se usporedi kazna za nereciklirani plastični otpad u ovoj godini koja iznosi 33 milijuna eura s izdvajanjima za sufinanciranje tih postrojenja u iznosu od 18 milijuna eura. Pitano je na koji se način ovim ulaganjima planira riješiti ogromna količina nerecikliranog plastičnog otpada te jesu li ta ulaganja dovoljna. 
Ujedno je postavljeno pitanje planira li se pristupiti sanaciji „crne točke“ Kosica na kojoj je odbačen azbestni otpad u 2025. godini te jesu li planirana sredstva za tu namjenu. Također je zatražena detaljnija informacija o planiranoj dinamici rješavanja tri „crne točke“ (Crno brdo, Sovjak, Kosica) u 2025. godini.
Naglašeno je da je u planirannim sredstvima u sklopu izrade i provedbe dokumenata za poboljšanje upravljanja okolišem, za provedbu izvanrednih mjerenja kvalitete zraka na području RH planiran iznos od 300 eura u 2025. godini te 4.000 eura u 2026. godini. Upozoreno je kako je riječ o malom iznosu, posebice imaju li se u vidu prisutni problemi onečišćenja zraka u RH te predstavke građana koje Odbor učestalo prima na tu temu. Istaknuto je kako od 27 postaja za mjerenje onečišćenja zraka u državnoj mreži kojom upravlja DHMZ na njih 8 mjeri se samo prizemni ozon i eventualno dušikovi oksidi, te se predlaže njihova nadogradnja za mjerenje većeg broja parametara na mjestima s izraženim onečišćenjem zraka. Vezano uz predviđenu nadogradnju mjerne postaje Dubrovnik zatraženo je obrazloženje postojanja mogućnosti da se iz državnog proračuna tijekom 2025. osiguraju sredstva za nadogradnju mjerne postaje u Puli koja je izdvojena zbog velikog onečišćenja zraka uslijed rada tvornice za proizvodnju specijalnih cemenata Calucem d.o.o. Naglašeno je da je mjerna postaja Fižela u Puli do 2009. mjerila sve parametre, a otada samo prizemni ozon i dušikove okside. Temeljem odluke Ministarstva od ove godine vršit će se mjerenja i sumporovog dioksida godine u trajanju od godine dana. 
U kontekstu odredbi Zakona o zaštiti okoliša kojima je regulirano da nositelj zahvata snosi sve troškove postupka utjecaja za okoliš zatraženo je tumačenje stavke za provođenje postupaka utjecaja za okoliš za koju je u 2025. godini planirano 42.852 eura.  
Vezano uz podatak da je tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora dan kredit u iznosu 26.545.000 eura postavljeno je pitanje predstavnicima FZOEU kojim su tvrtkama i za koje namjene odobrena ova sredstva kredita. Dodatne informacije zatražene su i o potencijalnim obvezama po osnovi 13 sudskih sporova vrijednosti 6 milijuna eura.
Istaknuto je da u Financijskom planu FZOEU nisu za sljedeće trogodišnje razdoblje planirana sredstva za stavku Poticanje održive gradnje. Napomenuto je da je Vlada RH usvojila Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.-2030. godine čiji je jedan od ciljeva planiranje i gradnja u skladu s kružnim  gospodarstvom. 
Nastavno na postavljena pitanja ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je kako planirana sredstva za Ministarstvo bilježe stvarni rast od 79%. Vezano uz naknade koje RH plaća naglasila je da one nisu kazna već je riječ o naknadi po toni za nerecikliranu plastiku koja se plaća u svim državama članicama. Što se tiče objavljenog natječaja za opremu za postrojenja istaknula je kako je ovdje najveća pažnja na postrojenjima za biootpad te da je infrastruktura kod plastike manji problem. Ujedno je naglasila da će se nastaviti s ulaganjima te da je u posljednjih osam godina stopa recikliranja podignuta sa 24 na 36%. Nadalje je istaknula da je s ciljem sanacije „crnih točaka“ izrađen Akcijski plan. Pojasnila je da će za sanaciju Kosice nositelj biti FZOEU, da je ishođena lokacijska dozvola te se pristupilo izradi glavnog projekta za ishođenje građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost ovog projekta je nešto više od 5 milijuna eura te je teško za očekivati završetak realizacije u 2025. godini. Vezano uz sanaciju jame Sovjak istaknula je da je nositelj sanacije FZOEU, da je završena etapa 1 te se uskoro očekuje početak etape 2 koja obuhvaća sanaciju, vađenje i odvoz otpada. Projekt je vrijednosti 50 milijuna eura. Nadalje, za projekt sanacije Crnog brda provodila se nabava u II i III tromjesečju, nedavno je Državna komisija odbacila žalbu koja je bila zaustavila proces te je sada FZOEU nastavio s radom. Projekt je procijenjene vrijednosti 20 milijuna eura, planirano vrijeme završetka projekta je, uključujući odvoz, 16 mjeseci. Ujedno je unazad desetak dana donesena odluka Ministarstva o sanaciji odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu. Ima li se u vidu ulogu države, koja u slučaju varaždinskih bala snosi cjelokupni trošak investicije, te poduzetih aktivnosti na sanaciji „crnih točaka“ ministrica je ocijenila kako je riječ o značajnom iskoraku. Nadalje je istaknula da se u slučaju Pule žurno reagiralo na upozorenja građana te je donesena odluka Ministarstva o provođenju dodatne vrste mjerenja na mjernoj postaji Fižela. Također je pojasnila da je od 85 postaja, 34 u sklopu državne mreže koja se stalno unapređuje, nadograđuje i širi. Istaknula je da je Ministarstvo otvoreno, ovisno o mišljenjima struke, za daljnja unapređenja. Ujedno je napomenula da svaka jedinica lokalne samouprave može i sama nadograditi mrežu i navedeno službeno akreditirati te da nije riječ o troškovima koje ne mogu snositi i prosječne jedinice lokalne samouprave. 
Direktor FZOEU dodatno je istaknuo da je u Financijskom planu za 2025. za „crne točke“ uključujući i sanaciju Crnog brda, Sovjak i pripremu drugih planirano gotovo 25 milijuna eura.  Nastavno na postavljeno pitanje pojasnio je da FZOEU ne daje kredite subjektima i da se u navedenom slučaju radi o postupcima koji se vode za povrat zajmova odobrenih unazad 10-15 godina.  
U nastavku rasprave iskazana je podrška i zahvala na projektu sustava obrane od poplava Grada Karlovca koji je provedbi te činjenici da su predviđena sredstva za planirane mjere ili aktivnosti za koje se očekuje početak radova. Naglašena je važnost rješavanja ovog problema u Karlovačkoj županiji jer je to u konačnici pitanje sigurnosti i jer je projekt sustava obrane od poplave Grada Karlovca strateški projekt RH. Napomenuto je da je prostor Mrežnice i Korane siguran (prošle godine na rekordnim razinama ovih rijeka 500 objekata nije bilo ugroženo) te ostaje na rješavanje dio Kupe. Također je istaknuta važnost realizacije CGO-a Babina Gora te poduzimanja aktivnosti na lokalnoj razini s ciljem povećanja postotaka odvajanja i recikliranja otpada. Istaknuti su pozitivni primjeri u Gradu Karlovcu u sklopu ESCO modela obnove kompletne javne rasvjete i energetski učinkovite javne rasvjete. Instalirano je deset mjernih stanica za kvalitetu zraka koje će biti certificirane i usklađene s  nacionalnim pravilima. Nadalje je, vezano uz poticanje energetske učinkovitosti u prometu pitano o mogućnosti pružatelja javne usluge da se kandidiraju za uvođenje energetski učinkovitih autobusa. 
Direktor FZOEU istaknuo je da su ove godine poticaji energetske učinkovitosti u prometu bili usmjereni na građane (gotovo 2000 vozila). U planu je izrada programa u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH kako bi se potakla energetski učinkovita vozila za pravne osobe i javni sektor u 2025. godini. Za širu infrastrukturu, koja uključuje autobuse, punionice dostupna su određena sredstva iz NPOO preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva gospodarstva. Navedeni programi su u pripremi te će FZOEU  biti provedbeno tijelo. 
U raspravi je nadalje istaknuto da je aglomeracija Brod 2 predviđena u perspektivi 2021.-2027. te je zatražena informacija o fazi pripreme toga projekta. Ujedno je vezano uz onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu napomenuto da je izrađen Akcijski plan kojim su donesene smjernice djelovanja. Postavljeno je pitanje je li FZOEU predvidio sredstva za smanjenje onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, posebice za smanjenje onečišćenja od kućnih ložišta. 
Direktor Hrvatskih voda obrazložio je da je ove godine bio proveden poziv u sklopu kojeg je Slavonski Brod uspješno zadovoljio sve kriterije poziva te (između oko 70 projektnih prijava) ušao u 15 koji su zadovoljili sve uvjete. Ujedno je prema sustavu bodovanja utvrđen rang projekata te je ovaj projekt ostvario visok plasman. Inicijalno u proračunu Hrvatskih voda na raspolaganju je 50 milijuna eura za početak rada na novim projektima iz novog programskog razdoblja te će resorno Ministarstvo donositi odluke po pitanju realizacije projekata. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je obrazložila da je u posljednje tri godine došlo do rasta cijena ulaganja te da značajan dio nove omotnice za aglomeracije ide za završetak projekata koji se prebacuju iz prethodnog razdoblja. Donesena je odluka na sjednici Vlade RH kojom se daje kompletan okvir za sve započete projekte u naredne četiri godine. Sada se pristupilo izradi novog okvira za projekte koji nisu započeti i za koje je potrebno osigurati sredstva s ciljem povećanja kvalitete života stanovnika na tim područjima. Istaknula je da će se do kraja ove godine pripremiti okvir za naredne četiri godine. 
Vezano uz onečišćenje zraka ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da FZOEU razmatra mogućnost otvaranja poziva za zamjenu ložišta, ne samo za Slavonski Brod već i sve jedinice lokalne samouprave s drugom kategorijom kvalitete zraka. Sredstva se planiraju osigurati na pozicijama koje se odnose na energetsko siromaštvo za 2025., a što bi uključivalo objavu takvog poziva.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU 
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. i projekcija za 2026. i 2027.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.     
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.   
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija naznačila da se ovim  Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te između ostalog opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, iznos zaduženja izvanproračunskih korisnika te ukupno zaduženje do kojeg se lokalne jedinice mogu zadužiti u 2025. godini. Predloženim zakonom definira se da se zaduživanje može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8.575.655.396,00 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna. Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2025. godinu u iznosu 6.473.395.021,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406.843.069,00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 231.552.646,00 eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435.000.000,00 eura, od čega se iznos od 260.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   
                            

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 5. studenoga 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložio razlike koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Istaknuto je da je novim člankom 8., kojim se mijenja članak 86. Zakona o zaštiti zraka, omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja, a ne samo vezanih uz zaštitu zdravlja. Ujedno se članak 86. dodatno usklađuje s člankom 5. Zakona o zaštiti zraka koji definira zaštitu kvalitete življenja. Konačnim prijedlogom zakona dorađen je članak 16. kojim se mijenja članak 101. Zakona, a vezano uz neprovođenje odluke iz članka 36. stavka 1. u rokovima i načinom plaćanja definiranim istom odlukom.

U raspravi na Odboru ocijenjeno je da je novim člankom 8. ostvaren pozitivan pomak budući da je omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja. Ujedno je upozoreno da bi jedinice lokalne samouprave prilikom donošenja prostornih planova trebale voditi računa o gospodarskim objektima (poput farmi i sl.) koji neugodnim mirisima utječu na kvalitetu življenja stanovnika tog područja. Prostornim planovima potrebno je izbjeći situacije u kojima dolazi do približavanja stambenih objekata ovim gospodarskim objektima, a što u konačnici rezultira u njihovim zatvaranjem.

Vezano uz novi članak 8. u nastavku rasprave zatraženo je pojašnjenje kako će se mjeriti i pratiti kvaliteta življenja. Ovdje je posebice naglašeno da diljem RH imamo primjere dodijavanja neugodnim mirisima (odlagališta otpada, taljenje plastike, farme i slično). Postavljeno je pitanje na koji će se način isto utvrđivati te koje su sankcije predviđene. Istaknuta je važnost da predložene izmjene Zakona olakšaju život ljudima kojima je već desetljećima narušena kvaliteta života od istog onečišćivača. Naglašeno je kako je pravo na mirno uživanje doma i pravo na zdrav okoliš jedno od temeljnih ljudskih prava.Otvoreno je pitanje mjerenja merkaptana kao onečišćujuće tvari. Napomenuto je da   postrojenja nemaju ove uređaje i da se u velikoj većini slučajeva ne mjere neugodni mirisi u zraku.

Pozornost u raspravi skrenuta je i na utjecaj neugodnih mirisa iz ŽCGO Marišćina na kvalitetu života građana u njegovoj blizini te su istaknuta očekivanja da predloženi Zakon doprinese rješavanju ovog problema. 
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su prepoznali postojeći problem i nužnost da se ne osiguraju samo praćenja vezana uz zaštitu zdravlja već i onečišćenje zraka neugodnim mirisima. Uočeno je da nije važno samo detektirati problematiku već i donijeti polugu kojom se može utjecati i sankcionirati. U tom smislu je izvršena  intervencija u predloženi Zakon ovim znatno kvalitetnijim rješenjem. Istaknuo je da postoje metode i mjerni uređaji koji vrše mjerenja onečišćenja zraka neugodnim mirisima.  
U raspravi je otvoreno pitanje utjecaja spalionica na kvalitetu zraka i zdravlje građana te je s jedne strane izražen stav da su spalionice otpada model koji se napušta (iznesen primjer Danske), dok je s druge strane izražen stav da Republika Hrvatska treba uvesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji uključuje i energane uz primjenu i propisivanje najviših okolišnih standarda. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 5. sjednici Odbora održanoj 5. studenoga 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9  glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode o stanju vodoopskrbnog sustava u Gradu Karlovcu i zdravstvenoj ispravnosti vode u javnoopskrbnoj mreži te protokolu informiranja građana.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao je 24. listopada 2024. godine 4. sjednicu o temi: "Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije".

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je donio, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi o temi: "Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije" na 13. sjednici Odbora održanoj 17. lipnja 2025. godine sljedeće zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.     
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu te Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.   
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se ovim Zakonom radi osiguravanja kontinuiteta u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. 
Visina zaduživanja mijenja se sa 7.839.553.420,00 eura na 5.644.928.790,00 eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga sa 3.936.222.126,00 eura na 3.937.418.231,00 eura. Također, mijenja se ukupna visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 333.581.470,00 eura na 648.828.645,00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 318.722.514,00 eura na 594.598.625,00 eura. 
Ujedno su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se ovim Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.    
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama  Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura te iznose 30,3 milijardi eura. Ujedno se ukupni rashodi povećavaju za 975,6 milijuna eura te iznose 33,6 milijardu eura. Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 3,3 milijardi eura ili 3,9% BDP-a što predstavlja smanjenje manjka od 838 milijuna eura u odnosu na originalan plan. Procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2024. prema ESA 2010 metodologiji iznositi 2,2 milijarde eura ili 2,6% BDP-a. Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje za 4,2 postotna boda, odnosno sa 63,1% BDP-a krajem 2023. na 58,9% BDP-a krajem 2024. godine. 
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da neto efekt smanjivanja izdataka i rashoda po svim izvorima financiranja za cijeli razdjel Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (koji obuhvaća i druge proračunske korisnike) iznosi 32 milijuna eura. Pri tome bruto smanjenje na direktnoj poziciji Ministarstva iznosi 56,1 milijuna eura, povećanje za Nacionalne parkove i parkove prirode (odnosno javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima) iznosi 23,4 milijuna eura, smanjenje za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ iznosi 1,5 milijuna eura, povećanje za Državni hidrometeorološki zavod iznosi 2,2 milijuna eura te povećanje za Vijeće za vodne usluge iznosi 140.894 eura. Naglasila je da ukoliko ove efekte ušteda rashoda izdvojimo na dio koji utječe na proračunski deficit (izvori 1, 2 i 8) da tada bilježimo neto efekt od 31,06 milijuna eura ušteda. Navedeno potvrđuje da se gotovo cijelih 32 milijuna eura odnosi na izvore koji utječu na deficit. Nadalje je napomenula da je Ministarstvo unutar svojih ušteda predložilo dodatnu preraspodjelu te su otvorene dvije nove pozicije. Jedna se odnosi na sanaciju klizišta u vrijednosti 3,5 milijuna eura, dok se druga u vrijednosti 4 milijuna eura odnosi na tzv. male lokalne projekte vodno komunalne infrastrukture za čijim financiranjem postoji potreba, a nisu bili prvotno predviđeni. Obzirom na ograničena sredstva pri sufinanciranju vodnokomunalnih projekata prednost će imati projekti koji se odnose na područja ispodprosječne razine razvijenosti po službenom indeksu razvijenosti ili na područja s razvojnim specifičnostima poput otočnog ili brdsko-planinskog područja. U nastavku su detaljnije obrazloženi rashodi čije smanjivanje utječe na visinu deficita. Ujedno je istaknuto da se povećanje rashoda iz izvora koji utječu na deficit odnosi na potrebe usklađivanja sa radnim zakonodavstvom i rastom plaća.  
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) istaknuo je da, uz planirano povećanje ukupnih prihoda za 5,5 milijuna eura te smanjenje ukupnih rashoda za 17,6 milijuna eura, neto efekt smanjenja rashoda iznosi 22 milijuna eura. Povećanje prihoda prvenstveno je rezultat povećanja prihoda s osnove tekućih pomoći iz državnog proračuna koje se odnose na povrat neutrošenih sredstava Ministarstva gospodarstva za toplinsku energiju temeljem Zaključa Vlade RH od 9. ožujka 2023. godine (18 milijuna eura), povećanja prihoda s osnove viška tržišnih prihoda od energetskih subjekata (15 milijuna eura), povećanja prihoda od nestavljanja biogoriva na tržište (14 milijuna eura) uz istovremeno smanjenje prihoda od prodaje emisijskih jedinica (18 milijuna eura) i prihoda iz Modernizacijskog fonda uzimajući u obzir dinamiku provođenja projekata (26 milijuna eura). Vezano uz smanjenje planiranih rashoda Fonda istaknuto je da je najznačajnije smanjenje izvršeno u okviru rashoda za Programe i projekte energetske učinkovitosti i to za 23 milijuna eura radi pomaka isplata u sljedećoj godini. Naglašeno je da je u prošloj godini za programe energetske učinkovitosti realizacija iznosila 109 milijuna eura, dok je u prvih devet mjeseci ove godine realizirano 148 milijuna eura. Ovim se planom OIE, u najvećoj mjeri financijska sredstva za solare, fotonaponske elektrane, smanjuju za 7 milijuna eura, pri čemu treba imati u vidu da je realizacija na dan 30.9. ove godine gotovo tri puta veća u odnosu na cijelu prošlu godinu. Detaljnije je obrazloženo povećanje rashoda u dijelu gospodarenja otpadom. Ujedno je istaknuto da se s ciljem unapređenja politike upravljanja novčanim sredstvima Fonda  osiguralo 200 milijuna eura za potencijalno ulaganje u kratkoročne financijske instrumente odnosno trezorske zapise Republike Hrvatske. 
Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je upozoreno na dobro poznat slučaj nelegalnog odlagališta otpada u Pazinu te je apelirano da se saniranje ove lokacije uključi u rebalans, ukoliko za to postoji mogućnost. Budući da je riječ o 4000 tone otpada od plastike te drugog visokozapaljivog otpada upozoreno je kako bi požar na ovoj lokaciji, zbog položaja Pazina u kotlini, imao katastrofalne posljedice na zdravlje stanovnika. Naglašeno je da jedinice lokalne samouprave s malim proračunom, kao što je to Pazin, nemaju mogućnost da ovo pitanje same riješe.  
Nadalje je uočeno da su za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak smanjena planirana financijska sredstva za 8,4 milijuna eura te novi plan za 2024. godinu iznosi 3,3 milijuna eura. Zatraženo je obrazloženje smanjenja ove stavke te je postavljeno pitanje jesu li tijekom ove godine poduzimane aktivnosti na sanaciji preostalih sedam „crnih točaka“ u Republici Hrvatskoj na kojima je odložen otpad bivših industrijskih postrojenja. Istaknuto je kako ovo pitanje posebice dobiva na važnosti u kontekstu povrede prava EU u slučaju nelegalnog odlagališta Biljane Donje. U tom smislu naglašena je potreba provedbi preporuka danih u Izvješću pučke pravobraniteljice vezano uz sanaciju „crnih točaka“ u RH.
Direktor Fonda istaknuo je kako je Fond upoznat sa slučajem u Pazinu te razmatra s resornim Ministarstvom kako sistematski pristupiti ovim specifičnim situacijama s nelegalnim odlagalištima. Naime, ovdje nije riječ o vlasništvu jedinice lokalne samouprave, niti RH, već je riječ o privatnom vlasništvu. U tom smislu održavaju se i sastanci s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske. Cilj je da se definira procedura kako bi za Pazin i druge takve točke u RH sistematski, sukladno proceduri sufinancirali, pomogli jedinicama lokalne samouprave, zaštitili zdravlje ljudi, ali isto tako i teretili inicijalne onečiščivače za nadoknadu štete. 
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je obrazložila da je izrađen nacrt Akcijskog plana u kojem nema Pazina upravo iz razloga što je ovdje riječ o privatnoj imovini. Navedeno ne znači da se time neće baviti, ali je potrebno ispuniti određene pravne pretpostavke. Pojasnila je da su u Akcijski plan upisane sve one „crne točke“ koje su navedene u Planu gospodarenja otpadom, ali i dodatno ugrađene neke druge točke koje imaju slične karakteristike i jednako su problematične (ukupno je takvih sedamnaest točaka). Nastavno na sastanke koji se održavaju s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske dogovoreno je kako će se prvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pokrenuti one koje imaju rješenje o uklanjanju Državnog inspektorata Republike Hrvatske. S ciljem zaštite okoliša i zdravlja građana osigurat će se u mjeri u kojoj je to moguće financijska sredstva, ali u ovom trenutku ne postoji temelji za prioritiziranje jednog problema nad drugim već treba sustavno riješiti. Sustavno rješenje podrazumijeva jednak tretman, eventualnu prioritizaciju utvrđenu od strane struke, osiguravanje imovinsko-pravnih interesa RH i čisti okoliš za stanovnike. U tom smislu ne mogu se ovim rebalansom predvidjeti sredstva za Pazin jer ne postoji pravni temelj za prioritizaciju. Naglasila je važnost da se ovaj cijeli postupak provodi transparentno na način da se objave sve problematične lokacije te u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske definira kako će država osigurati imovinsko-pravni interes RH u slučajevima saniranja privatnih čestica.  
U nastavku rasprave direktor Fonda obrazložio je planirano smanjenje sredstava za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak te istaknuo da je ovdje riječ samo o smanjenju planiranih sredstava do kraja ove godine i pomaku njihove realizacije na početak sljedeće. Pojasnio je da je pri kraju prva etapa projekta (priprema za sanaciju), da je u završnoj fazi ishođenja zatražena dopuna građevinske dozvole te će se potom pristupiti drugoj etapi (vađenje opasnog otpada). Istaknuo je i važnost kontinuirane komunikacije s lokalnom samoupravom, a koja se provodi. U nastavku je informirao o aktivnostima koje se provode s ciljem sanacije troske u Biljanama Donjim, sanacije Kaštelanskog zaljeva te sanacije Vranjica (Solin). 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU 

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. i projekcija plana za 2025. i 2026.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2024. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će donošenjem predloženog Zakona Republika Hrvatska ispuniti obvezu iz članka 93. Uredbe (EU) 2023/1542 (utvrđivanje pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja Uredbe (EU) 2023/1542 i poduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja provedbe) na način da će odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odredbe za provedbu Uredbe (EU) 2023/1542. Dodatno, Zakonom će se uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2023/1542. Ova Uredba donesena je u srpnju 2023. godine, primjenjuje se od 18. veljače 2024. godine, osim za propisane odredbe koje čine iznimke, a koje stupaju na snagu prema propisanom rasporedu. Člankom 93. Uredbe (EU) 2023/1542 određeno je da države članice do 18. kolovoza 2025. utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz  incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije“.  

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić 
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložila da se predloženim Zakonom nadopunjuje odredba kojom se dodatno definiraju pravne osobe koje mogu provoditi poslove izrade akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Ujedno se  dopunjuje odredba kojom se definira obveznik koji mora osigurati provedbu odluke o mjerenjima posebne namjene. Dodatno se usklađuje i nadopunjuje i pravni okvir za provedbu evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila, definiranje kriterija za evidenciju emisija onečišćujućih tvari u zrak i pokretnih izvora, upis podataka o pokretnim izvorima u registar, način i rok dostave izvješća o emisijama te usklađivanje i definiranje prekršajnih odredbi. Dopunjuje se okvir nadležnosti (dodatna prateća dokumentacija) vezano uz pregled pomorskog objekta od strane nadležnog tijela Republike Hrvatske te prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu. Predloženim zakonom dopunjuje se odredba o definiranju svih obveza pravnoj osobi za provedbu aktivnosti koje proizlaze iz važećeg Zakona o zaštiti zraka i za koje pri nadzoru nadležna inspekcija Državnog inspektorata može narediti otklanjanje uočenih nepravilnosti pri njihovoj provedbi. Također se definiraju iznosi prekršajnih odredbi u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je svako unapređenje odredbi Zakona o zaštiti zraka dobrodošlo jer je poznato da onečišćenje zraka uzrokuje 300.000 preuranjenih smrti godišnje u Europskoj uniji. Naglašeno je kako i u Hrvatskoj imamo velikih problema s onečišćenjem zraka te da učestale pritužbe građana i prosvjedi pokazuju da su mehanizmi za sprječavanje i sankcioniranje prekršitelja neučinkoviti.  Napomenuto je da je Europski parlament  krajem travnja ove godine usvojio izmjene Direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku i uveo strože granične vrijednosti za neke emisije, usporedive indikatore onečišćenje među državama te pristup pravosuđu za građane i kompenzaciju za narušavanje zdravlja.  Nove granične vrijednosti postavljaju se za emisije sa značajnih negativnim utjecajem na zdravlje poput lebdećih čestica 2,5 i 10 te za sumporove i dušikove diokside čime su  izmijenjeni zastarjeli standardi kvalitete zraka stari od 10 do 15 godina. Istaknuto je da članice imaju dvije godine od stupanja na snagu tih izmjena da primijene nova pravile Direktive. Navedeno je dobra vijest za naše građane odnosno čišću i zdraviju budućnost, ali i za lokalnu samoupravu koja će imati snažnije alate za učinkovitiju primjenu strožih standarda zaštite zraka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora održanoj 9. srpnja 2024. godine, temeljem dopisa članice Odbora Ivane Marković, KLASA: 351-01/24-01/4, URBROJ: 6531-24-1 od 27. lipnja 2024. godine, razmotrio je točku dnevnog reda „Provedba Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine („Narodne novine“, broj 45/2023)“ uz prethodno zatražena i dobivena očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, KLASA: 023-01/24-01/41, URBROJ: 517-05-2-2-24-2 od 8. srpnja 2024. i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, KLASA: 351-04/04-03/205, URBROJ: 563-03-1/93-24-154 od 3. srpnja 2024. godine.

Uvodno je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode istaknula sljedeće osnovne elemente Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine. U Odluci Ustavnog suda navodi se da je Ministarstvo ograničilo pravo na zdrav život i okoliš (Ustav čl. 69) za građane i građanke onih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) koje su bile dužne prihvatiti preusmjereni otpad na odlagališta kojima su one zakonito upravljale u skladu s kriterijima zaštite zdravlja i okoliša (točka 19.1.). Nadalje, Ministarstvo je  naglasilo da je ovakav način preusmjeravanja otpada privremeno rješenje do otvaranja Centara za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO) te da je donositelj Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta svjestan da ona predstavlja ograničenje nečijih legitimnih interesa, zdravlja građana i rizika oštećenja okoliša, u ovom slučaju JLS-a koje su morale primiti otpad (točka 19.4). Vezano uz ove točke predsjednica Odbora iznijela je komentar kako je ovo „privremeno“ sada već pet godina i može postati dugoročno i trajno jer CGO-i nisu ni na vidiku. Nadalje, Ustavni sud utvrdio je u točki 20.4. da nije osigurana provedba ikakvih mjera koji bi obvezala JLS-e koje preusmjeravaju svoj otpad u aktivna i zakonska odlagališta sa ciljem da se što manje otpada proizvodi i što manje odlaže na odlagalištima i da u većem broju JLS-e (20.5) nisu ustrojene nikakve mjere poticanja za smanjenje otpada. Ustavni sud ujedno je točkom 21. ustvrdio da je povrijeđen čl. 16 Ustava jer  mjera preusmjeravanja otpada iz točke III. Odluke ne zadovoljava uvjet razmjernosti propisan člankom 16. Ustava. Ministarstvo nije ostvarilo cilj zakonitog zbrinjavanja otpada kojim opravdava nametnuto ograničenje prava na zdrav život i okoliš koji Ustav jamči građanima i građankama odredbom članka 69. Ustava.

Povrijeđen je čl. 16 Ustava RH koji definira „Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.“ Ustavni sud naglašava da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, imaju osobitu zaštitu države u skladu s člankom 52. Ustava odnosno da je člankom 69. stavkom 2. propisana obveza svih tijela državne vlasti da osiguraju uvjete za zdrav okoliš na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Istovremeno, Ustavni sud uočava da je konkretnom mjerom preusmjeravanja otpada iz područja onih JLS-a koje nisu na zakonit način upravljale svojim odlagalištima u zakonita odlagališta na području njima susjednih JLS-a posebno pogođen interes očuvanja zdravlja i okoliša stanovništva tih jedinica. Ustavni sud je kroz točku 23.3 dao rok od 6 mjeseci (tj. do listopada 2023.) da Ministarstvo donese novi propis, da se poduzmu sve  potrebne konkretne mjere i mehanizmi da se uklone sve ove stvari što su navedene u presudi.

Ministarstvo je donijelo 10. listopada 2023. godine Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o zbrinjavanju i dinamici zatvaranja odlagališta. U točki II. navedene Odluke mijenja se točka IV. na način da se definira da će radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada FZOEU sklopiti dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg CGO-a. Ujedno se regulira da je osoba koja upravlja odlagalištem koje zaprima miješani komunalni otpad obvezna, na temelju snimke raspoloživih kapaciteta za odlaganje, jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) podatke o preostalom kapacitetu za odlaganje na dan 31. prosinca prethodne godine. Zaključno je predsjednica Odbora naglasila da je rok za provedbu od 6 mjeseci davno prošao, da su kapaciteti odlagališta sve manji, dokumentacija nevažeća, a opasnosti po zdravlje građana sve veće.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u uvodnom izlaganju istaknula je da je Odluka Ustavnog suda donesena u travnju 2023. godine s rokom za izmjenu spornih članaka Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta od šest mjeseci te je u roku, odnosno 10. listopada 2023. godine, donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ujedno se pristupilo usklađivanju prijedloga neophodnog Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava FZOEU te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava FZOEU kako bi se osigurala provedba načela razmjernosti. Umjesto do sada predviđenog intenziteta potpore od 75% za sufinanciranje opreme i uređaja za one JLS kod kojih se skuplja neopasni otpad s obzirom na redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta, potrebno je osigurati 90%-tni intenzitet potpore. Provode se aktivnosti, nacrt teksta Pravilnika poslan je nadležnim tijelima te je predviđeno da Pravilnik bude usvojen mjesecu srpnju, u narednih desetak dana. Potom će FZOEU pristupiti izradi dodatka ugovora s Gradom Supetrom.

Zamjenik direktora FZOEU obrazložio je da je FZOEU nakon donošenja u listopadu 2023. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, s ciljem provedbe Odluke Ustavnog suda promijenio svoj interni akt o načinima dodjele sredstava. Sukladno navedenom aktu mogli su dodjeljivati 40, 60 i 80% JLS-ima za sanaciju odlagališta te se izmjenom ovog akta omogućuje sufinanciranje s 90%. Potvrdio je kako se kroz desetak dana očekuje sjednica Upravnog odbora na kojoj bi se usvojio prethodno spomenuti Pravilnik. Pojašnjeno je da prema spomenutoj Odluci nije u pitanju samo odlagalište Grada Supetra već se radi o ukupno 32 odlagališta (15 odlagališta koja su sukladno Odluci već zatvorena i 17 odlagališta koja primaju otpad drugih te će za provedbu Odluke Ustavnog suda biti potrebno ukupno osigurati 59 milijuna eura). Uz dosadašnje obveze od oko 81 milijun eura i ovih dodatnih 59 milijuna eura riječ je o ukupno 140 milijuna eura koje FZOEU mora osigurati za sanaciju svih odlagališta na području Republike Hrvatske. Aktivnih je 198 ugovora, zatvoreno 225 odlagališta te je još 80 odlagališta otpada aktivno do otvaranja CGO-a.

Članica Odbora Ivana Marković prezentirala je dopis koji je uputila Odboru te probleme na koje nailaze JLS vezano uz gospodarenje otpadom. Istaknula je da je člankom 69. Ustava zagarantirano pravo svakog građanina/ke na zdrav život povrijeđeno Odlukom kojom je reguliran redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta, a koju je 2018. donijelo nadležno Ministarstvo. Naglasila je da se krše prava građana/ki onih jedinica lokalne samouprave koje su morale primiti otpad budući da se ne radi o samo 15 odlagališta. Napomenula je da su one JLS koje su poslovale u skladu sa zakonom, koje su imale dokumentaciju o sanaciji odlagališta ili saniranu deponiju, bile kažnjene navedenom Odlukom jer su morale primiti otpad onih JLS koje nisu uložile dostatan napor da ostvare tu razinu (bilo dokumentacije ili saniranog odlagališta). U Odluci Ustavnog suda rečeno je da nisu uspostavljeni nikakvi kriteriji kojima bi te JLS bile kontrolirane na način kolike količine otpada donose u druge JLS, odnosno sav otpad koji se donese u prve JLS one su to dužne primiti. Problematizirala je što je nadležno Ministarstvo tada smatralo da će Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta doprinijeti smanjenju količina otpada, a radilo se samo o prebacivanju otpada s jednog mjesta na drugo odnosno ugrožavanja prava građana koji su morali primiti taj otpad. Ovdje nije riječ samo o Gradu Supetru već o svim JLS koje su morale primiti otpad. Odlukom Ustavnog suda je rečeno da je ovakvom Odlukom ograničeno pravo na zdrav život i okoliš za one građane/ke JLS koji su taj otpad morali primiti. Pozdravlja da je u roku od 6 mjeseci donijeta izmjena Odluke, ali to nije jedino što se trebalo donijeti u tom periodu. Trebalo je definirati jasne kriterije, trebalo se već postupati po Odluci Ustavnog suda (ovdje se otvara pitanje ugrožavanja zdravlja građana/ki, financijske štete koje će pretrpjeti JLS). Prošlo je gotovo 1,5 godina od Odluke Ustavnog suda, odnosno devet godina od donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Upozorila je na posljedice te Odluke posebice za one koji nisu sanirali odlagališta. Iznijela je konkretan primjer otoka Brača gdje nema više mogućnosti za prijem novog otpada, postojeća dokumentacija nije više važeća, pokrenut je cijeli proces izmjene dokumentacije što zbog trajanja otvara pitanje financijskih šteta. Osvrnula se na podatak dan u uvodnom izlaganju o dodatnih 59 milijuna eura za provedbu Odluke Ustavnog suda te naglasila kako neke JLS, konkretno Grad Supetar razmatraju pokretanje tužbe radi nadoknade pretrpljene štete. Ocijenila je da se Odluka Ministarstva pokazala štetnom i za samo Ministarstvo (dodatnih 59 milijuna eura) i za građana/ke onih JLS koje su bile tom Odlukom obvezne, pod prijetnjom velikih kazni odgovornih osoba, primiti taj otpad. Nastavno na najavljeno donošenje Pravilnika postavila je pitanje u kojem će se razumnom roku sklopiti dodatak ugovora te koliko će trebati vremena da se pokrenu svi postupci bitni da se odlagališta dovedu u primjereno stanje koje neće biti na štetu građana/ki. Upozorila je na pojavu brojnih JLS-a koje imaju sanirana odlagališta, ali koje zbog nerealizirane izgradnje CGO-a i ovakvog načina gospodarenja otpadom moraju otvarati dodatne kapacitete. Apelirala je na nadležno Ministarstvo i FZOEU da se ubrzaju svi procesi, da se što prije pristupi sklapanju ugovora te sanaciji odlagališta.

Zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da institucija pučke pravobraniteljice od 2013. godine prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav okoliš i prima pritužbe građana, između ostalog i vezano uz gospodarenje otpadom. Ove pritužbe na niz izazova u tom području (kašnjenje s otvaranjem CGO-a, problemi s gorivom koji se proizvodi iz otpada, sanacija crnih točaka, požari u postrojenjima tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, ilegalna odlagališta itd.) Vezano uz CGO-e skrenula je pozornost na određene izazove koje je potrebno sada detektirati kako bi se u planiranju daljnjih CGO-a izbjegli neki problemi te se brže riješili spomenuti problemi s odlagalištima.  Istaknula je da su 2018. zaprimili prve pritužbe građana Marčelja (naselja unutar Viškova) koji su ukazivali na određene zdravstvene probleme kojima su bili izloženi uslijed otvaranja i rada CGO-a, na neugodne mirise i zagađenje zraka. Pokrenuli su ispitni postupak te je u tijeku njega provedena ekološka studija odnosno biomonitoring građana Marčelja. Utvrđeno je da postoje vanjski čimbenici koji su utjecali na plućne funkcije građana. Krajem prošle godine zaprimili su više pritužbi građana koji žive u blizini CGO-a Kaštijun kojima su ukazivali na neugodne mirise te je ispitni postupak u tijeku. Preporuka je pučke pravobraniteljice (i u Izvješću Hrvatskom saboru) da bi bilo dobro provoditi biološki monitoring građana koji žive u blizini CGO-a, crnih točaka, industrijskih postrojenja i slično. Istaknula je da bi bilo dobro prilikom planiranja i projektiranja budućih CGO-a planirati da oni zaprimaju različite vrste otpada, glomazni otpad, građevinski otpad, odvojeni papir, staklo, metal, plastiku, biootpad, da unutar CGO-a postoje reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, centri za ponovnu uporabu. Ujedno za CGO-e koji su u radu razmotriti da se prošire, unaprijede njihovi kapaciteti na način da prihvate različite vrste otpada. Osvrnula se i na pitanje goriva iz otpada za koje je potrebno da bude bolje kvalitete kako bi se moglo koristiti i kako bi CGO-i mogli ostvarivati neku financijsku zaradu od tog goriva umjesto da se snosi trošak za zbrinjavanje tog goriva.

Predsjednica Odbora dodatno je naglasila kako postojeći problemi vezani uz rad CGO-a Kaštijun proizlaze iz činjenice što se nije uspostavio pravilan sustav gospodarenja otpadom odnosno poštivala hijerahija gospodarenja otpadom.  CGO-i su otvarani a da se nije realiziralo ono što je trebalo prethoditi pa tako u cijeloj Istarskoj županiji nema nijedna sortirnica i kompostana. 
U raspravi je član Odbora iz Međimurske županije iznio pozitivan primjer osnivanja prije desetak godina komunalnog poduzeća koje spaja 14 JLS-a te je realizirana kompostana, sortirnica, riješeno zbrinjavanje građevinskog otpada itd. Istaknuo je kako je u gospodarenju otpadom osnovni problem što nitko ne želi odlagalište otpada u svojoj blizini, ali da su suvremene tehnologije omogućile da je primjerice kompostana u Prelogu u neposrednoj blizini kuća te nema neugodnih mirisa, a proizvodi više od 7000 tona komposta. Slična je situacija i sa otporom prema   CGO-ima na lokalnoj razini. Nastavno na slučaj Grada Supetra i iskustvo Međimurske županije podcrtao je kako je spajanje i ujedinjenje pojedinih JLS jednim zajedničkim komunalnim poduzećem na određenim prostorima RH rješenje koje može podignuti na veću razinu zbrinjavanje otpada svih vrsta i to značajno financijski povoljnije. Ujedno je istaknuo pozitivno iskustvo suradnje s FZEOU tog komunalnog poduzeća u povlačenju sredstava europskih fondova.

U raspravi je iznijeto stajalište zastupnika koji je nazočio sjednici Odbora i koji nije član Odbora kako je koncept CGO-a zastario. Upozorio je na dugogodišnji problem onečišćenja zraka u Gradu Rijeku uslijed rada CGO-a Marišćina te je istaknuo očitovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo o prisutnim kancerogenim spojevima s Marišćine. Problematizirao je što se ovdje i nadalje taloži biootpad te stoga s ciljem zaštite zraka na riječkom području ocjenjuje da treba ići u smjeru odvajanja biootpada i kompostana. Također je skrenuo pozornost na pitanje skladištenja željeznog otpada u luci Rijeka i potrebu rješavanja navedenog. Ujedno je apelirao na provođenje sanacije jame Sovjak.
Tijekom rasprave ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u osvrtu na dinamiku provođenja Odluke Ustavnog dodatno je naglasila da je izmjena i dopune Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta donesena u roku, da se očekuje donošenje spomenutog Pravilnika kroz desetak dana te da što se tiče sklapanja ugovora FZOEU već radi nacrte. Ujedno je informirala da je u tijeku izrada uredbe kojom će se urediti naknada za odlaganje otpada (landfill taksa) kako bi se potaknulo JLS da odgovornije postupaju s otpadom. Također je informirala da je CGO Biljane Donje u probnom radu i da bi četiri centra dodatno trebala biti u funkciji do 2028. godine. Za CGO Lećevicu i RCGO Piškornicu izgledan je plan puštanja u pogon 2027. godine. Za dva velika slavonska centra ishođena je lokacijska dozvola, završena je praktično projektna dokumentacija te bi trebali biti gotovi do 2028. godine. Nadalje je istaknula da je Ministarstvo na raspolaganju Gradu Zagrebu kako bi ubrzao rješavanje pripremih radnji te kako bi što prije bio spreman za financiranje iz naših udruženih sredstava sa sredstvima europskih fondova. Vezano uz jamu Sovjak istaknula je da je FZOEU izradio potrebnu dokumentaciju, da je odobreno EU financiranje te studijom izvedivosti odabrano sanacijsko rješenje.

Također je trenutno u izradi akcijski plan sanacije svih crnih točaka. U tijeku je odobravanje programa državnih potpora za pretovarne stanice. Što se tiče u raspravi spomenutog onečišćenja zraka u hrvatskim lukama najavila je da će do kraja ovog tjedna biti objavljen natječaj za financiranje pripremne dokumentacije te uspostavu mjernih postaja u lukama od državnog značaja. U tom smislu i luka Rijeka je prihvatljiv korisnik. Nastavno na iznijete primjedbe uz slabu zastupljenost sortirnica i kompostana naglasila je da se one financiraju i da su JLS prihvatljivi korisnici uz uvjet prethodne dokumentacije i suglasnosti te ih se može dodavati kao poseban oblik zbrinjavanja i obrade gdje su postojeći županijski CGO-i. Bila su dva natječaja, jedan iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, drugi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te će se nastaviti financirati takve objekte i postrojenja. Za prijedlog zamjenice pučke pravobraniteljice o uvođenju biološkog monitoringa naglasila je da će navedeno razmotriti jer postoje mjere koje su propisane u rješenjima o prihvatljivosti zahvata u prihvaćenim studijama.

Nakon provedene rasprave predsjednica Odbora predložila je donošenje zaključaka Odbora te je prezentirala tekst prijedloga zaključaka. U raspravi o predloženom tekstu iznijeta je ocjena kako na ovaj način Odbor može osnažiti svoj dodatni interes za boljom suradnjom i komunikacijom s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ujedno je prihvaćen prijedlog članice Odbora da se u tekstu zaključaka definira konkretni rok nadležnim tijelima.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) donio sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Poziva se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u što kraćem roku provede Odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine (NN, br. 45/2023.) te postupi sukladno svojoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koja je stupila na snagu 19. listopada 2023. godine (NN, br. 120/2023) da bi se svim građankama i građanima Republike Hrvatske osiguralo pravo na zdrav život sukladno čl. 69. Ustava RH.

2. Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, a radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada, propisanog čl. 16. Ustava, poziva se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na području kojih se nalazi odlagalište koje zaprima miješani komunalni otpad, sklopi dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom u što skorijem roku, a kako bi se spriječila daljnja šteta građankama i građanima te jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave, na kojima se nalaze aktivna odlagališta.

3. Pozivaju se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da do 30. rujna 2024. godine izvijeste Odbor o provedbi točke 1. i 2. ovih Zaključaka.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić