Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. siječnja 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2026. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je državna tajnica istaknula da je inicijativa za zaštitu Zagorskih gora i Bednjanskog kraja pokrenuta 2009. godine te je tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode potpisao sporazum s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom. 2013. godine izrađena je stručna podloga u kategoriji regionalnog parka. Potom su 2021. godine, sedam zastupnika Hrvatskoga sabora, župan i dva gradonačelnika, pokrenuli novu inicijativu za zaštitu Ivanščice, Strahinjščice, Ravne gore i Maceljske gore u kategoriji parka prirode. 2022. godine obje županije zatražile su reviziju stručne podloge te je u tu svrhu Zavod za zaštitu okoliša i prirode nadležnog Ministarstva pristupio konzultacijama s jedinicama lokalne samouprave i županijama te županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Temeljem prikupljenih novih podataka pristupilo se njihovoj obradi za potrebe valorizacije područja podloženog za zaštitu te je 2024. godine Zavod za zaštitu okoliša i prirode izradio stručnu podlogu za zaštitu ovog područja u kategoriji parka prirode i predložio granicu parka prirode.
Uvodno je ujedno obrazloženo da se predloženim Zakonom proglašava parkom prirode područje koje se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na prostoru Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, dok se na sjeverozapadnom dijelu park prirode poklapa s državnom granicom između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Područje koje je predloženo za zaštitu u kategoriji parka prirode predstavlja manji dio šireg područja Hrvatskog zagorja, a obuhvaća Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Površina parka prirode iznosi 30.187,38 hektara i dijele ga gotovo podjednako dvije spomenute županije. Područje koje je predloženo za zaštitu djelomično će obuhvaćati i dva grada i šest općina Krapinsko-zagorske županije te tri grada i tri općine Varaždinske županije. Na području predloženom za zaštitu nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 različitih ciljnih stanišnih tipova i vrsta te tri zaštićena područja (dva spomenika prirode i park šuma). Zaštita područja Zagorskih gora u kategoriji parka prirode od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su šumska staništa, mozaici travnjačkih staništa, vodena staništa rijeke Bednje, močvarna staništa, špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora. Park prirode je kategorija zaštite koja omogućava nastavak obavljanja gospodarskog korištenja prirodnih dobara ako te djelatnosti ne ugrožavaju prirodne obilježja zaštićenog područja. Park prirode pridonijet će svakako očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi na ovom području, a uključivanjem u mrežu zaštićenih područja parkova u Republici Hrvatskoj doprinijet će se prepoznatljivosti i privlačnosti ovog prostora. Zaključno je državna tajnica istaknula da je kako bi se učinkovitije upravljalo ovim zaštićenim područjem predloženim Zakonom predviđeno osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode „Zagorske gore“ te osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. u iznosu od 600.000,00 eura i projekcijama za 2027. i 2028. godinu po 900.000,00 eura godišnje.
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE „ZAGORSKE GORE“
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić