Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 16. travnja 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2026. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Izmjena i dopune Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Izmjena i dopune Konvencije usvojene su 2005. godine te su ih do sada ratificirale 33 države, a među njima su i sve države članice Europske unije, uključujući i samu Europsku uniju, osim Republike Hrvatske i Grčke. Republika Hrvatska kao stranka Konvencije ima obvezu ratificirati njezinu Izmjenu i dopunu vezano uz pitanje prava javnosti na pristup informacijama o GMO-ima kao i pravo sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o namjernom uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište GMO-a. U RH postupanje s GMO-ima uređeno je Zakonom o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine“, broj 126/19.) kojim je u zakonodavstvo RH prenesen niz direktiva EU i stvoren okvir za provedbu niza uredbi EU koje reguliraju uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a te proizvoda koji se sastoje od ili sadrže GMO-e. Zakonom o genetski modificiranim organizmima uređen je i pristup javnosti tijekom donošenja odluka o ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište GMO-a. Donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska će prihvatiti međunarodni pravni okvir vezan za pristup javnosti različitim informacijama o GMO-ima te sudjelovanju javnosti u odlukama o namjernom uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište GMO-a. Obzirom da postojeći Zakon o genetski modificiranim organizmima sveobuhvatno pokriva ova pitanja, donošenje ovoga Zakona ne postavlja nikakve dodatne zahtjeve u smislu izmjene ili dopune nacionalnog zakonodavnog okvira koji uređuje pitanje postupanja s GMO-ima.
Nakon uvodnog izlaganja u raspravi je zatraženo dodatno obrazloženje razloga da su sve države članice Europske unije osim Republike Hrvatske i Grčke do sada ratificirale Izmjenu i dopunu Konvencije te je predstavnik predlagatelja detaljnije pojasnio vremensku dinamiku potvrđivanja Konvencije i donošenja zakonodavne regulative u dijelu postupanja s GMO. Dodatno je naglašena činjenica da je RH zadnja ušla u Europsku uniju, ali i da je važećom zakonodavnog regulativom uređeno pitanje prava javnosti na pristup informacijama i pravo sudjelovanja kada je riječ o pitanjima postupanja s GMO.
U nastavku rasprave problematizirano je nejednako postupanje nadležnih tijela državne uprave kada je riječ o davanju povratne informacije podnositeljima primjedbi u postupcima sudjelovanja zainteresirane javnosti. Tako primjerice kada je riječ o provedenim e-savjetovanjima za nacrte zakona, strategija i slično izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću sadržava informaciju o podnositelju primjedbe, sadržaj navedene primjedbe te očitovanje nadležnog tijela državne uprave. Ujedno u postupcima donošenja prostornih planova podnositelji primjedbi primaju na kućnu adresu odgovor na iznesene primjedbe. Međutim, navedeno nije slučaj u postupcima procjene utjecaja na okoliš, u kojima nadležno tijelo nije dužno odgovarati na prispjele primjedbe i komentare tijekom javnog savjetovanja osobama koje su primjedbe uputile, već se tek u nacrtu i konačnom rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš samo ugrubo navode podnositelji primjedbi i sadržaj njihovih primjedbi. Naglašeno je kako navedeno nije u skladu s odredbama Aarhuške konvencija te je upozoreno na nužnost izmjene zakonodavne regulative u tom dijelu.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je, da kada je riječ o postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš, uvelike bude zaprimljen značajan broj primjedbi/pitanja (primjerice 10000 primjedbi kod postupka za spalionicu u okviru KBC-a Zagreb) koje se mogu kategorizirati u nekoliko odgovora. Ujedno je naglašeno da su ove godine u proceduri izmjene Zakona o zaštiti okoliša u sklopu kojih se otvara prostor za razmatranje poboljšanja procedura.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNA KONVENCIJE O PRISTUPU INFORMACIJAMA, SUDJELOVANJU JAVNOSTI U ODLUČIVANJU I PRISTUPU PRAVOSUĐU U PITANJIMA OKOLIŠA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić