Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura te iznose 30,3 milijardi eura. Ujedno se ukupni rashodi povećavaju za 975,6 milijuna eura te iznose 33,6 milijardu eura. Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 3,3 milijardi eura ili 3,9% BDP-a što predstavlja smanjenje manjka od 838 milijuna eura u odnosu na originalan plan. Procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2024. prema ESA 2010 metodologiji iznositi 2,2 milijarde eura ili 2,6% BDP-a. Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje za 4,2 postotna boda, odnosno sa 63,1% BDP-a krajem 2023. na 58,9% BDP-a krajem 2024. godine.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da neto efekt smanjivanja izdataka i rashoda po svim izvorima financiranja za cijeli razdjel Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (koji obuhvaća i druge proračunske korisnike) iznosi 32 milijuna eura. Pri tome bruto smanjenje na direktnoj poziciji Ministarstva iznosi 56,1 milijuna eura, povećanje za Nacionalne parkove i parkove prirode (odnosno javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima) iznosi 23,4 milijuna eura, smanjenje za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ iznosi 1,5 milijuna eura, povećanje za Državni hidrometeorološki zavod iznosi 2,2 milijuna eura te povećanje za Vijeće za vodne usluge iznosi 140.894 eura. Naglasila je da ukoliko ove efekte ušteda rashoda izdvojimo na dio koji utječe na proračunski deficit (izvori 1, 2 i 8) da tada bilježimo neto efekt od 31,06 milijuna eura ušteda. Navedeno potvrđuje da se gotovo cijelih 32 milijuna eura odnosi na izvore koji utječu na deficit. Nadalje je napomenula da je Ministarstvo unutar svojih ušteda predložilo dodatnu preraspodjelu te su otvorene dvije nove pozicije. Jedna se odnosi na sanaciju klizišta u vrijednosti 3,5 milijuna eura, dok se druga u vrijednosti 4 milijuna eura odnosi na tzv. male lokalne projekte vodno komunalne infrastrukture za čijim financiranjem postoji potreba, a nisu bili prvotno predviđeni. Obzirom na ograničena sredstva pri sufinanciranju vodnokomunalnih projekata prednost će imati projekti koji se odnose na područja ispodprosječne razine razvijenosti po službenom indeksu razvijenosti ili na područja s razvojnim specifičnostima poput otočnog ili brdsko-planinskog područja. U nastavku su detaljnije obrazloženi rashodi čije smanjivanje utječe na visinu deficita. Ujedno je istaknuto da se povećanje rashoda iz izvora koji utječu na deficit odnosi na potrebe usklađivanja sa radnim zakonodavstvom i rastom plaća.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) istaknuo je da, uz planirano povećanje ukupnih prihoda za 5,5 milijuna eura te smanjenje ukupnih rashoda za 17,6 milijuna eura, neto efekt smanjenja rashoda iznosi 22 milijuna eura. Povećanje prihoda prvenstveno je rezultat povećanja prihoda s osnove tekućih pomoći iz državnog proračuna koje se odnose na povrat neutrošenih sredstava Ministarstva gospodarstva za toplinsku energiju temeljem Zaključa Vlade RH od 9. ožujka 2023. godine (18 milijuna eura), povećanja prihoda s osnove viška tržišnih prihoda od energetskih subjekata (15 milijuna eura), povećanja prihoda od nestavljanja biogoriva na tržište (14 milijuna eura) uz istovremeno smanjenje prihoda od prodaje emisijskih jedinica (18 milijuna eura) i prihoda iz Modernizacijskog fonda uzimajući u obzir dinamiku provođenja projekata (26 milijuna eura). Vezano uz smanjenje planiranih rashoda Fonda istaknuto je da je najznačajnije smanjenje izvršeno u okviru rashoda za Programe i projekte energetske učinkovitosti i to za 23 milijuna eura radi pomaka isplata u sljedećoj godini. Naglašeno je da je u prošloj godini za programe energetske učinkovitosti realizacija iznosila 109 milijuna eura, dok je u prvih devet mjeseci ove godine realizirano 148 milijuna eura. Ovim se planom OIE, u najvećoj mjeri financijska sredstva za solare, fotonaponske elektrane, smanjuju za 7 milijuna eura, pri čemu treba imati u vidu da je realizacija na dan 30.9. ove godine gotovo tri puta veća u odnosu na cijelu prošlu godinu. Detaljnije je obrazloženo povećanje rashoda u dijelu gospodarenja otpadom. Ujedno je istaknuto da se s ciljem unapređenja politike upravljanja novčanim sredstvima Fonda osiguralo 200 milijuna eura za potencijalno ulaganje u kratkoročne financijske instrumente odnosno trezorske zapise Republike Hrvatske.
Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je upozoreno na dobro poznat slučaj nelegalnog odlagališta otpada u Pazinu te je apelirano da se saniranje ove lokacije uključi u rebalans, ukoliko za to postoji mogućnost. Budući da je riječ o 4000 tone otpada od plastike te drugog visokozapaljivog otpada upozoreno je kako bi požar na ovoj lokaciji, zbog položaja Pazina u kotlini, imao katastrofalne posljedice na zdravlje stanovnika. Naglašeno je da jedinice lokalne samouprave s malim proračunom, kao što je to Pazin, nemaju mogućnost da ovo pitanje same riješe.
Nadalje je uočeno da su za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak smanjena planirana financijska sredstva za 8,4 milijuna eura te novi plan za 2024. godinu iznosi 3,3 milijuna eura. Zatraženo je obrazloženje smanjenja ove stavke te je postavljeno pitanje jesu li tijekom ove godine poduzimane aktivnosti na sanaciji preostalih sedam „crnih točaka“ u Republici Hrvatskoj na kojima je odložen otpad bivših industrijskih postrojenja. Istaknuto je kako ovo pitanje posebice dobiva na važnosti u kontekstu povrede prava EU u slučaju nelegalnog odlagališta Biljane Donje. U tom smislu naglašena je potreba provedbi preporuka danih u Izvješću pučke pravobraniteljice vezano uz sanaciju „crnih točaka“ u RH.
Direktor Fonda istaknuo je kako je Fond upoznat sa slučajem u Pazinu te razmatra s resornim Ministarstvom kako sistematski pristupiti ovim specifičnim situacijama s nelegalnim odlagalištima. Naime, ovdje nije riječ o vlasništvu jedinice lokalne samouprave, niti RH, već je riječ o privatnom vlasništvu. U tom smislu održavaju se i sastanci s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske. Cilj je da se definira procedura kako bi za Pazin i druge takve točke u RH sistematski, sukladno proceduri sufinancirali, pomogli jedinicama lokalne samouprave, zaštitili zdravlje ljudi, ali isto tako i teretili inicijalne onečiščivače za nadoknadu štete.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je obrazložila da je izrađen nacrt Akcijskog plana u kojem nema Pazina upravo iz razloga što je ovdje riječ o privatnoj imovini. Navedeno ne znači da se time neće baviti, ali je potrebno ispuniti određene pravne pretpostavke. Pojasnila je da su u Akcijski plan upisane sve one „crne točke“ koje su navedene u Planu gospodarenja otpadom, ali i dodatno ugrađene neke druge točke koje imaju slične karakteristike i jednako su problematične (ukupno je takvih sedamnaest točaka). Nastavno na sastanke koji se održavaju s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske dogovoreno je kako će se prvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pokrenuti one koje imaju rješenje o uklanjanju Državnog inspektorata Republike Hrvatske. S ciljem zaštite okoliša i zdravlja građana osigurat će se u mjeri u kojoj je to moguće financijska sredstva, ali u ovom trenutku ne postoji temelji za prioritiziranje jednog problema nad drugim već treba sustavno riješiti. Sustavno rješenje podrazumijeva jednak tretman, eventualnu prioritizaciju utvrđenu od strane struke, osiguravanje imovinsko-pravnih interesa RH i čisti okoliš za stanovnike. U tom smislu ne mogu se ovim rebalansom predvidjeti sredstva za Pazin jer ne postoji pravni temelj za prioritizaciju. Naglasila je važnost da se ovaj cijeli postupak provodi transparentno na način da se objave sve problematične lokacije te u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske definira kako će država osigurati imovinsko-pravni interes RH u slučajevima saniranja privatnih čestica.
U nastavku rasprave direktor Fonda obrazložio je planirano smanjenje sredstava za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak te istaknuo da je ovdje riječ samo o smanjenju planiranih sredstava do kraja ove godine i pomaku njihove realizacije na početak sljedeće. Pojasnio je da je pri kraju prva etapa projekta (priprema za sanaciju), da je u završnoj fazi ishođenja zatražena dopuna građevinske dozvole te će se potom pristupiti drugoj etapi (vađenje opasnog otpada). Istaknuo je i važnost kontinuirane komunikacije s lokalnom samoupravom, a koja se provodi. U nastavku je informirao o aktivnostima koje se provode s ciljem sanacije troske u Biljanama Donjim, sanacije Kaštelanskog zaljeva te sanacije Vranjica (Solin).
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić