Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 30. sjednici održanoj 11. lipnja 2026. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o čistim korporativnim vozilima COM (2025) 994, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 26. ožujka 2026. godine.
Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/26-07/101, URBROJ: 50301-21/06-26-3 na sjednici održanoj 16. ožujka 2026. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o čistim korporativnim vozilima COM (2025) 994 Europska komisija predlaže ciljeve (članak 3. i tablica u Dodatku) za države članice Europske unije vezano za udio čistih automobila (kategorija M1) i kombija (kategorija N1) u ukupnom broju novoregistriranih vozila u voznim parkovima velikih poduzeća, kako su definirana Direktivom 2013/34/EU. Prema Direktivi 2013/34, radi se o poduzećima koja ispunjavaju 2 od 3 kriterija koja slijede: ukupna bilanca veća od 20 000 000 EUR; neto prihod veći od 40 000 000 EUR i prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine veći od 250). Ciljevi koji se propisuju za države članice u članku 3. uključuju skupne ciljeve za automobile i kombije niskih emisija i bez emisija te pojedinačne ciljeve za automobile i kombije bez emisija. Prijedlog je dio paketa zakonodavnih prijedloga za automobilsku industriju, kojeg je EK objavila u prosincu 2025. godine. S obzirom na to da poslovna vozila čine značajan udio novoregistriranih vozila u EU-u (60% novoregistriranih automobila i 90% novoregistriranih kombija), propisivanje ciljeva i usmjeravanje mjera na taj segment vozila moglo bi značajno doprinijeti dekarbonizaciji cestovnih vozila te smanjenju emisija iz cestovnog prometa. Povećanje udjela čistih vozila u voznim parkovima velikih poduzeća može doprinijeti konkurentnosti automobilske industrije EU-a i povećati dostupnost rabljenih čistih vozila na tržištu s obzirom na to da poduzeća vozila često mijenjaju i ona tako postaju dostupna na tržištu rabljenih vozila.
Stajalištem Republike Hrvatske iznesen je stav o predanosti Republike Hrvatske poduzimanju potrebnih koraka s ciljem odgovora na izazov rastućih emisija u cestovnom prometu. RH je svjesna potrebe za brzim djelovanjem i prepoznaje mogući doprinos prijedloga uredbe u ostvarenju navedenog cilja. Mjere koje su usmjerene na veće vozne parkove imaju veći potencijal za postizanje bržih rezultata od mjera usmjerenih na pojedinačne korisnike prometa.
RH podržava donošenje Uredbe o čistim korporativnim vozilima s obzirom na neprestano povećanje emisija u cestovnom prometu u RH. Stava je da bi uvođenje obveze izmjene voznih parkova velikih poduzeća vozilima bez emisija moglo značajno pridonijeti u rješavanju tog problema.
Stajalištem RH navodi kako unatoč provođenju mjera smanjenja emisija stakleničkih plinova, u RH su u 2022. godini emisije iz sektora izvan sustava trgovanja bile više od utvrđene godišnje emisijske kvote za RH za 1.526,303 ktCO2eq, u 2023. za 2.464,285 ktCO2eq, a 2024. za 3.548,008 ktCO2eq. Prekoračenju emisija najviše doprinosi cestovni promet, čije emisije, umjesto da se smanjuju, i dalje rastu te su za 2024. godinu iznosile 8.385,65 ktCO2eq. Te bi emisije, sukladno Nacionalnom integriranom energetskom i klimatskom planu, a da bi RH ispunila svoje obveze prema zakonodavstvu EU-a, trebale u 2030. iznositi 5.610,04 ktCO2eq. Za razliku od drugih ciljeva koje RH ima, a koji su indikativne naravi, nepridržavanje obvezi ograničenja emisija iz sektora izvan sustava trgovanja, uključujući sektor prometa, do visine godišnje dopuštene kvote, kao konzekvencu ima trošak za državni proračun jer se prekoračenje mora pokriti kupovinom jedinica od drugih država članica.
Vezano za pitanje opsega iz članka 1., zbog specifične situacije u RH, u kojoj su sva poduzeća za lizing ispod kriterija za velika poduzeća, neće biti obuhvaćena vozila velikih poduzeća koja nisu vlasnici, već samo korisnici vozila u svojim voznim parkovima.
U RH su registrirana 492 velika poduzeća. Samo 404 takvih velikih poduzeća imaju vozila u svom vlasništvu. Navedena poduzeća posjeduju ukupno 8 945 vozila kategorije M1, što čini 0,44 % ukupno registriranih vozila kategorije M1 u RH. Kada bi bila obuhvaćena i vozila lizing društava, bilo bi obuhvaćeno 21 945 vozila, odnosno 1,07% u navedenoj kategoriji.
U kategoriji N1 u vlasništvu velikih poduzeća je 8 271 vozila, odnosno 4,01% ukupno registriranih vozila u RH u navedenoj kategoriji. Kada bi bila uključena i vozila lizing društava, bilo bi obuhvaćeno 13 573 vozila, odnosno 6,59% u navedenoj kategoriji.
Vezano uz neregistrirana vozila navodi se podatak da je tijekom 2025. godine u RH registrirano 69 680 takvih vozila M1 kategorije i 7 536 takvih vozila N1 kategorije (ukupno u ove dvije kategorije 77 216 vozila). U 2025. godini 270 velikih poduzeća kupilo je i registriralo 1 833 vozila kategorije M1, što iznosi 2,63% u ukupnom broju novoregistriranih vozila u ovoj kategoriji i 610 vozila kategorije N1, što iznosi 8,10% od ukupno novoregistriranih vozila kojima su poduzeća vlasnici vozila (2 443 vozila ukupno u ove dvije kategorije, odnosno 3,16 % u ukupnom broju novoregistriranih u ove dvije kategorije).
RH ističe da kada bi bila obuhvaćena i lizing vozila, u 2025. je novoregistrirano 6 148 vozila M1 kategorije, što čini 8,82% od ukupno novoregistriranih vozila u toj kategoriji, i 1 752 novoregistriranih vozila N1 kategorije, što čini 23.25% od ukupno novoregistriranih vozila u toj kategoriji (7 900 u obje kategorije, što čini 10.23% u ukupnom broju novoregistriranih vozila u navedene dvije kategorije).
RH ističe kako ovako predloženi kriteriji za opseg primjene Uredbe isključuju veliku većinu voznog parka i u RH i EU te bi preferirala da su u opseg uključena i sva vozila lizing društava, bez obzir na njihovu veličinu, posebice pritom uzimajući u obzir problem s emisijama stakleničkih plinova iz cestovnog prometa u RH.
Podržavajući namjeru donošenja Uredbe i imajući u vidu njezin cilj i svrhu, a to je da će mjere usmjerene na postizanje ciljeva iz navedenog prijedloga uredbe imati pozitivan utjecaj na čitavo europsko tržište i bez izričitog uključivanja lizing vozila u RH, RH može prihvatiti i ovako definiran prijedlog obuhvata.
RH u tom smislu važnom vidi mogućnost koja postoji u članku 1. prijedloga uredbe a to je mogućnost da DČ nacionalno uvedu i stože kriterije i ciljeve, što možemo tumačiti i kao mogućnost uvođenja dodatnih nacionalnih kriterija za obuhvat korporativnih vozila, ukoliko za to bude nacionalno postignuto suglasje.
RH nema primjedbe na ciljeve postavljene za RH u dodatku prijedloga uredbe i podržava određivanje ciljeva za države članice na temelju kriterija bruto društvenog proizvoda, što podrazumijeva određivanje manje ambicioznih ciljeva za RH.
Također RH nema primjedbi na mehanizme za planiranje i izvještavanje iz članka 6. te podržava zabranu financijskih potpora za vozne parkove velikih poduzeća za vozila koja nisu s niskim emisijama ili vozila bez emisija, te usmjeravanje potpora na vozila proizvedena u EU-u.
U provedenoj raspravi na sjednici Odbora istaknuto je pitanje infrastrukture za alternativna vozila. Ukazano je da ciljevi vezani uz elektrifikaciju voznog parka neće biti ostvarivi bez dostatne mreže punionica, odgovarajućih priključaka, dostupnog sufinanciranja za velike tvrtke i koordinacije s elektroenergetskim sustavom.
Predstavnici Ministarstva istaknuli su kako se radi na projektima razvoja infrastrukture za alternativna goriva i punionica te je u razvoju projekt uspostavljanja oko 1.500 punionica za automobile. Nadalje, postoje prijavljeni drugi projekti u sklopu Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Naglašeno je da bez kvalitetne infrastrukture nije moguće ostvariti očekivani napredak u elektrifikaciji voznog parka.
U nastavku rasprave otvorena su pitanja tržišta električne energije, negativnih cijena, uloge solarnih elektrana, baterijskih sustava, dijeljenog korištenja energije i prostorno-planskih preduvjeta te potrebnih tehničkih uvjeta i dozvola za baterijska skladišta.
Na pitanje o izgledima za uključivanje leasing vozila u obuhvat uredbe, predstavnik Ministarstva pojasnio je da prema kriterijima iz prijedloga uredbe leasing društva u Republici Hrvatskoj ne ulaze u kategoriju velikih poduzeća, ali je Republika Hrvatska u svom stajalištu predložila da se i ta vozila uključe kako bi obuhvat mjere bio znatno veći, ali ishod prijedloga u ovom trenutku nije poznat.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (10 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o čistim korporativnim vozilima COM (2025) 994
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Dušica Radojčić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić