Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 3. lipnja 2025., Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. svibnja 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ sporazum) kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH.
Naglašeno je da oceani, mora i obalna područja čine integralni, neophodni dio ekosustava zemlje i ključni su za njegovo održavanje. Ujedno su važni kao regulatori ključnih ekoloških ravnoteža, posebno klime te su izvor resursa, važni za trgovinu i bitna veza između država i ljudskih zajednica. Zdravlje oceana preduvjet za postizanje ciljeva održivog razvoja Agende 2030., osobito cilja br. 14. koji se odnosi na područja ispod morske površine. Navedeni Sporazum obuhvaća četiri područja: morske genetske resurse, uključujući poštenu i pravičnu podjelu dobiti; mjere kao što su upravljački alati za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja; procjenu utjecaja na okoliš; izgradnju kapaciteta i prijenos morskih tehnologija. Sporazum će stoga doprinijeti i postizanju ciljeva globalnog okvira za bioraznolikost, uključujući cilj zaštite najmanje 30% oceana do 2030. godine. Oceani su ugroženi brojnim pritiscima, a njihovih čak 95% područja je izvan nacionalnih jurisdikcija. Sporazum je do sada potpisalo 115 država te 29 ratificiralo, a u time RH potpisan je 20. rujna 2023. godine. Sporazum stupa na snagu 120 dana nakon datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji, odobrenju, prihvatu ili pristupu. Države članice EU potaknute su na žurnu ratifikaciju Sporazuma krajem svibnja i predstojeću Konferenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora koja će se održati od 9. do 13. lipnja 2025. u Nici, a kako bi se osiguralo što skorije stupanje na snagu predmetnog Sporazuma. RH smatra da je nužno što skorije stupanje na snagu Sporazuma te je istaknuto kako je doprinos RH globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti vidljiv u značajnom proširenju morskih zaštićenih područja u RH s 12,3% na 32,4%.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašen značaj ovog Sporazuma s tri aspekta: ekološkog, gospodarskog i geopolitičkog. Istaknuta je važnost očuvanja bioraznolikosti u uvjetima kada su mora izložena rekordnom onečišćenju, prekograničnom ribolovu i pritiscima budućeg rudarenja dubokog mora. U činjenici da Sporazum uređuje problematiku korištenja morskih genetskih resursa uočena je prilika za hrvatsku znanost i biotehnologiju. Ujedno je ocijenjeno kako će Republika Hrvatska kao pomorska zemlja ratificiranjem predmetnog Sporazuma ojačati svoj kredibilitet u međunarodnoj pomorskoj politici. U kontekstu očuvanja Jadranskog mora istaknut je primjer zagađenja Kvarnera od strane INE Urinj u Kostreni i potreba žurnog postupanja s ciljem njegova rješavanja.
U nastavku rasprave izraženo je zadovoljstvo da se Republika Hrvatska uključila u pregovore i ratifikaciju Sporazuma te je naglašena važnost njegova što skorijeg stupanja na snagu. Uočeno je da su među državama koje su do sada ratificirale Sporazum uglavnom male otočne države te da je mali broj europskih država (tek njih šest, među kojima su Francuska i Španjolska) do sada ratificiralo Sporazum. Naglašena je važnost predstojeće Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora koja će se održati u lipnju u Nici te istaknuto kako je za sada neizvjesno koliko će se država odazvati na poticaj za ratifikaciju Sporazuma prije njezina održavanja. Ujedno je problematizirano hoće li do održavanja Konferencije, ali i u razdoblju nakon, velike pomorske sile koje imaju najviše pretenzija na eksploataciju ribljeg fonda i rudarenja u dubokom moru ratificirati Sporazum. Time se otvara pitanje uspješnosti ostvarenja zadanih ciljeva u zaštiti oceana.
U kontekstu potrebe očuvanja hrvatskog mora i obale upozoreno je da sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 83/2023) nije donesen pravilnik kojim bi se regulirala izgradnja na pomorskom dobru. Značajna tema ovog pravilnika između ostalog je pitanje dohranjivanja plaža koje je potrebno žurno regulirati. U tom kontekstu istaknuti su primjeri ugroze bioraznolikosti uslijed nasipavanja materijala u more. Stoga je pozvano nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske da u cilju očuvanja mora i obale donese ovaj pravilnik. Istaknuta je i potreba uključivanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u navedenu temu.
Nastavno na postavljena pitanja ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da će Sporazum stupiti na snagu 120 dana nakon što ga ratificira šezdeset država. Niz država u postupku je ratifikacije te, imajući u vidu raspoložive informacije o aktivnostima određenih država, izrazila je pouzdanje da će Sporazum stupiti na snagu i postati obvezujući. Istaknula je da je ratifikacija koja slijedi nakon potpisivanja Sporazuma vremenski zahtjevan proces koji na nacionalnoj razini uključuje potrebu usklađivanja dijela odredbi s nizom resora. Ujedno je pojasnila da datum održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora nije obvezujući datum ratifikacije. Nastavno na u raspravi iskazanu potrebu suradnje ministarstva s drugim nadležnim tijelima po pitanju zaštite mora i obale, naglasila je da je u članku 3. predloženog Zakona o potvrđivanju Sporazuma regulirano da je njegova provedba u djelokrugu tijela državne uprave nadležnih za zaštitu okoliša, zaštitu prirode, more, ribarstvo, znanost, rudarstvo i vanjske poslove. U tom kontekstu preduvjet njegove realizacije je suradnja svih nadležnih tijela u njegovu provođenju. Vezano uz slučajeve gdje postoji sumnja na nepravilnosti kojima se ugrožava pomorsko dobro, obala, otoci, uputila je na nadležni Državni inspektorat Republike Hrvatske i drug nadležne subjekte. Ujedno je istaknula da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije za primljene upite i traženja postupanja, sukladno svom djelokrugu koji se odnosi u širem smislu na zaštitu okoliša, prirode, vodnog i morskog bogatstva i bioraznolikosti, traži postupanje i očitovanje.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA NA TEMELJU KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA O OČUVANJU I ODRŽIVOM KORIŠTENJU MORSKE BIORAZNOLIKOSTI NA PODRUČJIMA IZVAN NACIONALNE JURISDIKCIJE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić