Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine, Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. siječnja 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula da novi europski klimatski ciljevi, poput klimatske neutralnosti do 2050. godine i smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990., zahtijevaju ažuriranje postojećih zakonskih odredbi. Uvođenjem novih EU direktiva i uredbi, poput paketa "Spremni za 55", zakon proširuje obuhvat na sektore poput pomorskog prometa, zgradarstva i cestovnog prometa, uz uvođenje novih sustava praćenja i izvješćivanja. Ujedno je naglašeno da su u tijeku pregovori država članica o prijedlogu klimatskog cilja do 2040. na temelju Komunikacije pod nazivom „Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. gradeći održivo, pravedno i prosperitetno društvo“, kojom se predlaže 90 % neto smanjenja stakleničkih emisija kao cilj za 2040.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije je naglasila da Uredba (EU) 2018/1999 postavlja temelj za integrirano upravljanje energetskom unijom i klimatskom politikom kroz izradu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) za razdoblje 2021.-2030. Fokus je na povećanju ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, uklanjanje CO2, te povećanje obnovljivih izvora energije. Plan se temelji na pet ključnih dimenzija: energetskoj sigurnosti, unutarnjem tržištu, energetskoj učinkovitosti, dekarbonizaciji, te istraživanju i inovacijama, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Prvi nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku izrađen je za razdoblje od 2021.do 2030. godine i dostavljen Europskoj komisiji krajem prosinca 2018. godine, a dorađen dokument sukladno komentarima i preporukama Europske komisije dostavljen je krajem lipnja 2019. godine. Ažurirani nacrt Plana dostavljen je Europskoj komisiji u lipnju 2023. godine. Nakon dopuna i preporuka Europske komisije koje su pristigle u prosincu 2023. godine ažurirani plan je dopunjen i od 12. studenoga do 12. prosinca 2024. je bio objavljen na portalu e-Savjetovanja. Procedura usvajanja na Vladi Republike Hrvatske se planira tijekom siječnja 2025. Predmetni Plan je provedbeni akt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030 s pogledom na 2050. godinu donio je Hrvatski sabor u lipnju 2021. godine, te ne sadrži cilj klimatske neutralnosti osim u formi informacije, tako da ju je potrebno ažurirati i uskladiti s novim ambicioznijim EU ciljevima.
Ujedno je spomenuto da je Republika Hrvatska donijela svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu, kojom je predviđeno redovito ažuriranje i ubrzano provođenje kroz akcijske planove. Sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ESR emisije) obuhvaćaju emisije stakleničkih plinova iz izvora koji nisu uključeni u EU ETS sustav, poput izgaranja goriva u prometu, industrijskih procesa, poljoprivrede, zgradarstva i otpada. Prema Uredbama (EU) 2018/842 i 2023/857, države članice, uključujući Hrvatsku, obvezne su smanjiti emisije iz ESR sektora kako bi doprinijele ciljevima Pariškog sporazuma. Hrvatska ima obvezu smanjiti emisije iz tih sektora za najmanje 16,7 % do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2005. godine. Nadalje, Republika Hrvatska će za smanjenje emisija stakleničkih plinova koristiti financijska sredstva prikupljena prodajom emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama. Ova sredstva moraju se koristiti u skladu s Direktivom (EU) 2023/959. Dio emisijskih jedinica dražbuje se za Modernizacijski fond, a Hrvatska u taj fond pridružuje 20 % svojih emisijskih jedinica iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz to, uspostavlja se Socijalni fond za klimatsku politiku, koji će pružati financijsku potporu ranjivim kućanstvima i poduzećima pogođenima novim sustavom trgovanja emisijama. Cilj fonda je smanjenje energetskog siromaštva te poboljšanje pristupa ekološki prihvatljivoj mobilnosti i prijevozu. Hrvatska će financirati 25 % troškova Socijalnog plana za klimatsku politiku, kojim će se planirati mjere i ulaganja.
U raspravi na Odboru istaknuto je da se naročito pozdravlja donošenje čl.5 Prijedloga zakona koji određuje cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. i uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Predloženo je da se u čl.6. Prijedloga zakona, koji propisuje načela na kojima se temelji ublažavanje klimatskih promjena, uvrsti i načelo jednakosti. Naglašeno je da Zelena tranzicija mora biti pravedna i da klimatske promjene imaju najveći štetni utjecaj na najviše ugrožene kategorije građana i zbog toga bi trebalo predvidjeti financijsku potporu kućanstvima s niskim dohotkom. Istaknuto je da bi nacionalni energetski i klimatski plan trebao biti ključni alat za borbu protiv klimatskih promjena, a planiraju se značajna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje novih nalazišta fosilnih goriva što je u suprotnosti s ciljevima održivog energetskog razvoja. Ujedno je na raspravi naglašeno da je Hrvatska na dnu europske ljestvice po iskorištavanju energije sunca i vjetra zbog čega je potrebno ulagati u nove solarne elektrane i vjetroelektrane.
Nakon provedene rasprave Odbor je, većinom glasova ( 10 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić