Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 18. ožujka 2025., Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo da su predloženim Zakonom usvojene nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo. Ujedno je usvojen prijedlog, istaknut u raspravi na Odboru za zaštitu okoliša i prirode, o potrebi uključivanja državnog tijela nadležnog na zaštitu od požara u sva državna tijela nadležna za prilagodbu. Predloženi Zakon omogućava prijenos opsežnog EU klimatsko energetskog zakonodavstva iz paketa „Spremni za 55“ do 2030. godine čime se doprinosi ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno EU direktivama i uredbama kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55% do 2030. godine. Nadalje, prenose se odredbe nove EU Uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, prema kojima sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, a to su industrijski procesi i upotreba proizvoda, zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, cestovni i vancestovni promet u RH moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7% u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Predloženi Zakon propisuje uspostavu sustava odgovornosti za emisije nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore. Sektorska odgovornost za prekoračenje uvodi se po prvi puta. Stoga se propisuje donošenje odluke kojom će se definirati kvantificirane vrijednosti smanjenja emisija po sektorima izvan sustava trgovanja do 2030. uzimajući u obzir potencijal smanjenja emisija pojedinih sektora te socijalne i ekonomske utjecaje. Uzimajući u obzir da u slučaju prekoračenja emisija nastaje za RH i financijski trošak za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote od druge države članice, propisuje se i fiskalna odgovornost nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore.
Zakonom se propisuje i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama, a nadležnom Ministarstvu, u svojstvu središnje točke za prilagodbu klimatskim promjenama, propisuju se poslovi jačanja kapaciteta i sposobnosti odgovora na sve veće rizike povezane s klimom, uključujući i sve učestalije ekstremne vremenske događaje.
Omogućava se i prijenos odredbi EU ETS direktive o proširenju područja primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i na pomorski promet, dakle na brodove veće od 5.000 bruto tona. Također se uspostavlja novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova ETS2, koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima. Ujedno se prenose odredbe nove EU Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj i koje donose nova pravila o smanjenju kvota za stavljanje ovih tvari na tržište.
Predloženim zakonom propisuje se da će za financiranje ispunjenja nacionalnih obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova koristiti, među ostalim, i financijska sredstva dobivena prodajom emisijskih jedinica na dražbama, a u sklopu EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, i dodatni prihodi od dražbi iz novog ETS2 sustava. Odredbama se ujedno regulira nadležnost i namjena korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda koji je na raspolaganju RH u iznosu od oko milijardu eura do 2030. godine. Uspostavlja se i okvir za korištenje Socijalnog fonda za klimatsku politiku kao alata za financijsku potporu ranjivim kućanstvima i mikro poduzećima te obveza izrade Socijalnog plana za klimatsku politiku temeljem kojeg će se moći koristiti sredstva navedenog fonda.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuta je važnost poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Postavljeno je pitanje izrade novog programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te je predloženo proširenje bilančne skupine koju u ovom trenutku vodi HROTE. Nastavno na ovu primjedbu predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pojasnila je da je izrada ovog programa u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ujedno je potvrdila suradnju i sinergijsko djelovanje ova dva tijela državne uprave u dijelu poticanja obnovljivih izvora energije. Istaknula je važnost obnovljivih izvora energije za smanjenje stakleničkih plinova budući da 68% emisija dolazi iz energetike te je predstavila neke programe financiranja poticanja obnovljivih izvora energije.
U nastavku rasprave otvoreno je pitanje provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o predloženom Zakonu na način da je ukupno trajalo 22 dana (prvi put u listopadu u trajanju od 17 dana i drugi put u prosincu u trajanju od 5 dana) umjesto standardnih 30 dana.
Nadalje je u raspravi istaknuto kako tranzicija mora biti pravedna. Ovdje je posebice prepoznata uloga i značaj Socijalnog plana za klimatsku politiku kojeg bi nadležno Ministarstvo trebalo podnijeti Europskoj komisiji do 30. lipnja 2025. godine. Izražena je zabrinutost zbog kratkoće raspoloživog vremena za njegovu izradu te činjenice da nije usvojen ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH (u daljnjem tekstu: NECP) s kojim se Socijalni plan treba uskladiti. Ukazano je na važnost cjelovitog i kvalitetnog dijaloga sa svim relevantnim dionicima kako bi se u procesu definiranja kriterija korištenja sredstava Socijalnog fonda za klimatsku politiku iznjedrile prethodne analize i podatci. Izražena je ocjena kako nije dovoljno provođenje samo savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Socijalnog plana za klimatsku politiku kada on bude u toj fazi, već i proaktivnog djelovanja uključivanjem svih relevantnih dionika (radionice i slično). Naglašena je važnost jasnog definiranja energetskog siromaštva te precizno definiranih mjera pomoći energetski siromašnim građanima. Imajući u vidu velike potrebe građana i da bi se Socijalni plan trebao implementirati tek od 2026. godine te činjenicu da uredba omogućava predfinanciranje (negdje oko 13%), postavljeno je pitanje postoji li mogućnost za navedeno i prije donošenja Socijalnog plana.
Predstavnica Ministarstva obrazložila je da je NECP izrađen te se njegovo usvajanje na Vladi RH očekuje uskoro. Rok za njegovu izradu bio je lipanj 2024., ali je ovdje posebice zahtjevno bilo sa svim dionicima definirati okvir u uvjetima kada je procjena da je za provedbu svih mjera kojima će RH ispuniti cilj do 2030. okvirno potrebno 34,5 milijardi eura. Vezano uz izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku potvrdila je aktivnu suradnju s raznim dionicima u dijelu definiranja energetskog siromaštva. Uključivano je ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, REGEA, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska gospodarska komora kako bi se kroz tu suradnju i sastanke utvrdile mjere i kriterije pomoći energetski siromašnim građanima. Posebice izazov predstavlja definiranje mobilnog siromaštva pri čemu se nastoji doći do podataka o organizaciji i načinu financiranja prometa na lokalnoj razini. Istaknula je da je za izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije primilo tehničku pomoć Europske komisije zajedno s još 8 država članica. Ujedno je najavila skoro objavljivanje poziva vrijednosti 25 milijuna eura (koji će potpadati pod Socijalni fond) za energetsku obnovu i obnovljive izvore, a koji će biti namijenjen za 100%-tno financiranje ove skupine građana. Samim time će se početi s primjenom Socijalnog fonda. Državni tajnik također je potvrdio potrebu za aktivnim uključivanjem civilnog sektora i svih drugih relevantnih dionika u izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku.
Dodatno je u raspravi otvoreno pitanje financiranja iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku umirovljenika koji nisu u mogućnosti financijski odgovoriti na obveze sufinanciranja energetske obnove zgrada u kojima su sustanari ili im na kvalitetu života značajno utječe siromaštvo vezano uz mobilnost.
Kada je riječ o siromaštvu vezanom uz mobilnost izneseni su pozitivni primjeri nekih jedinica lokalne samouprave koje osiguravaju za građane određene dobi besplatni javni prijevoz, primjer Hrvatskih željeznica koje osiguravaju besplatni prijevoz za osobe starije od 65 godina itd.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić