Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221.
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija istaknula da su u 2026. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 35,7 milijardi eura, što je 2,7 milijardi eura više u odnosu na 2025. godinu. U 2026. ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što je 3,0 milijarde eura više u odnosu na 2025. godinu. Ciljani deficit opće države za 2026. godinu iznosi 2,9% bruto društvenog proizvoda, a udjel javnog duga u bruto društvenom proizvodu 56% te se nastavlja sa trendom smanjivanja udjela javnog duga u bruto društvenom proizvodu. Istaknuto je da zbroj ulaganja vezanih uz energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, po najvećim kategorijama i stavkama, pokazuje da se u 2026. godini za ova tri područja izdvaja samo na godišnjoj razini preko 1,6 milijardi eura. Od navedenih 1,6 milijardi eura gotovo 27% odlazi na daljnje jačanje i izgradnju energetske infrastrukture (izgradnja plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj, modernizacija i nadogradnja elektromagnetskog sustava, ugradnja baterijskih sustava u energetsku mrežu, ugradnja solara i dizalica topline za građane, institucije i izgradnja punionica za električni cestovni promet). 33% od navedenih 1,6 milijardi eura odlazi na razvoj javne vodne infrastrukture i vodoopskrbne infrastrukture. Nadalje, 12% od ovih 1,6 milijardi odlazi na održivo gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša (planirana izgradnja centara za gospodarenje otpadom do 2030.), a 28% od ovih 1,6 milijardi eura izdvaja se za energetsku obnovu zgrada, višestambenih zgrada te zgrada javnog sektora.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su ukupni prihodi i primici ministarstva u 2026. godini planirani u iznosu 721 milijuna eura, u 2027. godini 586,8 milijuna eura te u 2028. godini 611,1 milijuna eura. Prihodi planirani u 2026. godini veći su za 14,3% u odnosu na prethodnu 2025. godinu. Povećanje se uglavnom odnosi na povećanje prihoda za financiranje projekata iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, u najvećem dijelu za financiranje projekata iz područja vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom. Sukladno tome, povećavaju se i prihodi za nacionalno učešće iz državnog proračuna u financiranju EU projekata za 8,7 milijuna eura. Prihodi iz Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje reformi i ulaganja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti smanjuju se za 146,3 milijuna eura u odnosu na 2025. godinu. Ukupni rashodi i izdaci ministarstva u 2026. godini planirani su u iznosu od 721 milijuna eura u 2027. u iznosu 586,8 milijuna eura te u 2028. godini 611,1 milijuna eura. U sve tri godine rashodi poslovanja čine više od 99,4% ukupnih rashoda. Ministarstvo u sljedećem trogodišnjem razdoblju nije planiralo izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova. Najznačajni dio u ukupno planiranim rashodima u sve tri godine čine pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna, koje se gotovo u cijelosti odnose na tekuće i kapitalne pomoći subjektima općeg proračuna, dakle proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, gradovima, općinama, županijama te ostali rashodi od kojih se najznačajniji dio odnosi na kapitalne pomoći iz EU sredstava za trgovačka društva u javnom i izvan javnog sektora. U 2026. pomoći subjektima općeg proračuna iznose 517,5 milijuna odnosno 71,8 ukupnih rashoda, u 2027. godini iznose 51,6 posto, a u 2028. iznose 34 posto ukupnih rashoda. Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u 2026. godini iznose 150,7 milijuna eura odnosno 20,9 posto ukupnih rashoda, u 2027. iznose 239,2 milijuna eura što je 40,8 posto ukupnih rashoda, u 2028. iznose 361,1 milijuna eura odnosno 59,1 posto ukupnih rashoda. I pomoći subjektima općeg proračuna i pomoći trgovačkim društvima odnose se najvećim dijelom na sredstva EU fondova i programa te sredstva državnog proračuna za sufinanciranje projekata iz područja vodnog gospodarstva, unapređenja gospodarenja otpadom i druge projekte iz djelokruga Ministarstva. Najvećim dijelom korisnika projekata iz područja vodnog gospodarstva Ministarstvo isplaćuje bespovratne sredstva putem Hrvatskih voda, pa su to značajni iznosi pomoći planirani na računima pomoći izvanproračunskim korisnicima.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond u 2026. godini planira prihode u ukupnom iznosu od 697.513.252 eura, u 2027. u iznosu od 763.565.972 eura, a u 2028. godini u iznosu od 764.929.410 eura. Fond u 2026. godini planira rashode u ukupnom iznosu od 645.874.780 eura, u 2027. godini u iznosu od 575.075.984 eura, a u 2028. godini u iznosu od 544.689.826 eura. Vezano uz najznačajnije rashodovne aktivnosti istaknuto je da je u dijelu programa i projekata energetske učinkovitosti naglasak na obnovi obiteljskih kuća, oštećenih i neoštećenih u potresu, obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva te energetska obnova višestambenih zgrada sukladno nacionalnim planovima te realizacija projekata osiguravanjem nacionalne komponente za provedbu Socijalnog plana za klimatsku politiku. Naglasak je na komponente energetskog siromaštva te aktivnosti vezane uz ulaganje iz Modernizacijskog fonda koje se provode zajedno s resornim ministarstvom. Također će se nastaviti s realizacijom financijskih aktivnosti za obnovljive izvore energije za građane (fotonaponske elektrane za koje je ove godine osigurano 30 milijuna eura i za koje je iskazan veliki interes). U dijelu programa i projekata zaštite okoliša istaknuto je ubrzanje i nastavak izgradnje centara za gospodarenje otpadom gdje je Fond osigurao nacionalni udjel za četiri centra Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica te za Šagulje i Orlovnjak koji su prijavljeni i odobreni iz NPOO. Nastavlja se sa sanacijom tzv. crnih točaka te su uvrštene dodatne mjere za sanaciju 6 lokacija (Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin) onečišćenih otpadom. Nastavljaju se daljnje aktivnosti vezano uz unaprjeđenje sustava gospodarenja s posebnim kategorijama otpadom.
Generalni direktor Hrvatskih voda istaknuo je da je planirana prihodovna strana na razini 888 milijuna eura te rashodovna na razini 938 milijuna eura. Deficit od 50 milijuna eura, koji će se financirati kreditom, rezultat je velikih ulaganja u vodno-komunalne projekte. Primjerice u idućoj godini ulaganja u vodno-komunalni sektor na razini su od 540 milijuna eura, dodatno se 110 milijuna eura ulaže u razvoj sustava obrane od poplava te se započinje sa zaštitom od zaslanjivanja Doline Neretve s predviđenih 10 milijuna eura. Navedeno pokazuje da od ukupnog plana od 938 milijuna eura 70% čine investicije.
U raspravi na Odboru zatražene su dodatne informacije vezano uz nastavak aktivnosti na obrani od poplava Karlovca i Ogulina, posebice u dijelu prokopa Korana Kupa. Generalni direktor Hrvatskih voda obrazložio je da će se uskoro započeti s radovima na području Brodaraca gdje su ishođene sve potrebne dozvole te da slijedi ulaganje iz novog operativnog programa Konkurentnost i kohezija za izgradnju prokopa Korana Kupa, ustava Šišljavić, nasipa za zaštitu zaobalnog dijela vezano uz prirodnu retenciju, a koja će omogućiti dodatnu pohranu 120 milijuna kubnih metara vode i na taj način sniženje razine vodostaje u samom gradu. Istaknuo je da je jedan natječaj već praktično evoluiran, dva u tijeku te se očekuje uskoro još veći zamah aktivnosti na području samog grada Karlovca. U tijeku su radovi na etapi na lijevoj obali rijeke Kupe te je retencija u Ogulinu u prilično visokom stupnju dovršetka i nekom funkcionalnom stanju gdje može zaprimiti veću količinu vode.
Nastavno na neutrošena sredstva iz emisijskih jedinica postavljeno je pitanje raspoloživih emisijskih jedinica za eventualnu prodaju te je predstavnik Ministarstva detaljnije obrazložio da kroz sustav trgovanja ETS1 Republika Hrvatska osigurava određene prihode kojima se financiraju projekti. Trenutačno je uprihođeno 860 milijuna eura, a oko 618 milijuna je isfinanciranih aktivnosti. Sva druga sredstva su u planovima financiranja kroz programe koje donosi Ministarstvo. Osim ETS1 sustava na raspolaganju je milijardu eura iz Modernizacijskog fonda. Trenutačno je realizirano 430 milijuna eura odobrenih sredstava od strane EIB-a te su detaljnije obrazložena planirana ulaganja u 2026. godini.
U raspravi su zatražene detaljnije informacije vezano uz realizaciju projekta izgradnje centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Ujedno su pohvaljene Hrvatske vode da su limitirale cijene radova na budućim aglomeracijama i tako olakšale financiranje resornog ministarstva, Ministarstva financija i jedinica lokalne samouprave.
Tijekom raprave dodatna obrazloženja zatražena su vezano uz: projekcije proračuna Ministarstva za 2027. i 2028. manjeg apsolutnog iznosa od plana za 2025.; značajnog povećanja planiranih sredstava za Vijeće za vodne usluge (indeks 252,60); predviđenih sredstava za provedbu Uredbe o obnovi prirode; rasta od 43% u odnosu na 2025. na administraciju i zapošljavanje Ministarstva zbog zapošljavanja novih 88 zaposlenika; visine planiranih sredstava za postupke procjene utjecaja na okoliš koje ne prate planiran rast broja postupaka. Nastavno na planiranih svega 400 eura za službena putovanja u sklopu stavke nadzora nad izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom istaknuta je potreba da se isti iznos poveća s ciljem obavljanja očevida u postupku izdavanja dozvola i time sprečavanja zloupotreba koje se događaju u praksi. Vezano uz Socijalni plan za klimatsku politiku istaknuto je da je rok za njegovu izradu bio 30. lipnja 2025. godine te da je Europska komisija poslala u ožujku upozorenje da plan treba biti gotov do lipnja 2025. godine. Budući da je plan na e-savjetovanju od 21. studenoga u trajanju od mjesec dana, s donošenjem plana kasni se šest mjeseci. Nastavno na stavku K784060 provedba socijalnog fonda za klimatsku politiku za koju se planira 1.263.500 eura u 2026. (projekcija 2027. iznosi 1.937.500 eura; projekcija 2028. iznosi 1.837.500 eura) postavljeno je pitanje u sklopu koje stavke Ministarstva i Fonda su planirane konkretne aktivnosti pomoći i u kojim iznosima budući da sredstva na raspolaganju od 2026. do 2032. iznose 1,68 milijardi eura.
Postavljeno je pitanje planiranih sredstava za parkove prirode Dinara i Zagorske gore obzirom da se u tekstu obrazloženja navodi samo 12 parkova prirode dok se ne navodi park prirode Zagorske gore. Dodatna obrazloženja zatražena su vezano uz planiranih 12 milijuna eura za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ budući da u tekstualnom dijelu obrazloženja za isti nisu navedeni pokazatelji i ciljevi. Posebice je postavljeno pitanje aktivnosti instituta na uzorkovanju površinskih i priobalnih voda budući da primjerice u Istarskoj županiji to uzorkovanje provodi Zavod za javno zdravstvo.
Vezano uz doprinos RH proračunu EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada čiji je plan za 2025. iznosio 35 milijuna eura, a za 2026. godinu 33 milijuna eura (projekcija za 2027. iznosi 32 mil eura, za 2028. iznosi 33 milijuna eura) zatražene su informacije o utjecaju provedenog sufinanciranja izgradnje postrojenja za obradu plastičnog otpada od strane Fonda u 2025. na smanjenje ukupne količine plastičnog ambalažnog otpada. Važnim je istaknuto postojanje korelacije između tog sufinanciranja postrojenja i smanjenja doprinosa RH koje se plaća EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada.
Dodatne informacije zatražene su vezano uz sanaciju šest lokacija onečišćenih otpadom i konkretno planiranih iznosa u 2026. godini za lokacije Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin. Vezano uz stavku K200003 gospodarenje otpadom - izgradnja centara za gospodarenje otpadom za koju se u obrazloženju navodi da su između ostalog predviđaju sredstva za optimizaciju izgrađenog ŽCGO Marišćina, postavljeno je pitanje je li riječ o sustavu koji ima cilj smanjiti neugodne mirise i koliki je iznos za nadogradnju sustava planiran. Zatraženo je obrazloženje značajnog smanjenja stavke K200040 program suzbijanja energetskog siromaštva s 65.316.215 eura u 2025. na planiranih 19.500.000 eura u 2026. iako je produžena mjera subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo slijedom čega Fond uplaćuje sredstva opskrbljivačima plinom kako bi se kućanstvima omogućilo pokrivanje trenutnih troškova stanovanja.
Nastavno na postavljena pitanja predstavnici nadležnih tijela dali su detaljna obrazloženja te između ostalog pojasnili da su za provedbu Uredbe o obnovi prirode već planirana određena sredstva kroz program Konkurentnost i kohezija te je od prošle godine otvoren poziv koji se fokusira na upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže i samom obnovom (osigurano 75 milijuna eura). Za devet projektnih prijedloga donesene su odluke o financiranju i to je u vrijednosti 14,7 milijuna eura bespovratnih sredstava (ukupna vrijednost 17,4 milijuna eura). U pripremi je još dosta projekata što se tiču parkova i nacionalnih parkova. Ustanove za zaštitu prirode, neovisno o tome jesu li županijske ili državne mogu se prijaviti na taj poziv i koristiti sredstva. Nadalje, osim što je Ministarstvo zaštita okoliše i zelene tranzicije planiralo sredstva za zelenu infrastrukturu ujedno je i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planirano sredstva u iste te svrhe.
Pojašnjeno je da je za park prirode Zagorske gore i Dinara planirano u 2026. godini 600.000 eura za svaki te narednim godinama u projekcijama za svaki po 900.000 eura.
Obrazloženo je da se sva sredstva za mjere koje će biti definirane Socijalnim planom za klimatsku politiku spuštaju na korisnika, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je koordinator, pruža tehničku pomoć i održava sustav. Istaknuto je da je RH među prvim državama koje su poslale Socijalni plan Europskoj komisiji te je isti dorađivan i ponovno upućivan. Pojašnjeno je da su dobiveni komentari Europske komisije te će se isti ponovno uskladiti i nakon e-savjetovanja biti dostavljen Europskoj komisiji. Očekivano donošenje je do kraja godine. Kroz njega će biti osigurano ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća, zgrada na potpomognutim područjima i područjima od posebne državne skrbi, ulaganje u socijalno i priuštivo stanovanje, biciklistička infrastruktura, javni prijevoz bez emisije, autobusi, rekonstrukcija lokalnih i regionalnih željezničkih pruga, prijevoz na zahtjev, prijevoz za korisnike socijalnih usluga, mjere koje se odnose na ranjiva mikropoduzeća (zamjena vozila i necestovnih radnih strojeva). Vezano uz realizaciju projekta CGO Piškornica direktor Fonda obrazložio je da je u planu Fonda osiguran nacionalni dio sufinanciranja temeljem odluke Vlade RH za četiri centra, što uključuje i Piškornicu. Osigurano je financiranje nacionalnog udjela 15% za pretovane stanice koje se odnosi na sve centre uključujući i Piškornicu. Ujedno su detaljnije obrazložene sve aktivnosti koje Fond provodi s ciljem unapređenja sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. Potvrđeno je da se sredstva za optimizaciju izgrađenog ŽCGO Marišććina odnose na stabilizator radi neugodnih mirisa i iznose 600.000 eura.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić