Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 5. studenoga 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložio razlike koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Istaknuto je da je novim člankom 8., kojim se mijenja članak 86. Zakona o zaštiti zraka, omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja, a ne samo vezanih uz zaštitu zdravlja. Ujedno se članak 86. dodatno usklađuje s člankom 5. Zakona o zaštiti zraka koji definira zaštitu kvalitete življenja. Konačnim prijedlogom zakona dorađen je članak 16. kojim se mijenja članak 101. Zakona, a vezano uz neprovođenje odluke iz članka 36. stavka 1. u rokovima i načinom plaćanja definiranim istom odlukom.
U raspravi na Odboru ocijenjeno je da je novim člankom 8. ostvaren pozitivan pomak budući da je omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja. Ujedno je upozoreno da bi jedinice lokalne samouprave prilikom donošenja prostornih planova trebale voditi računa o gospodarskim objektima (poput farmi i sl.) koji neugodnim mirisima utječu na kvalitetu življenja stanovnika tog područja. Prostornim planovima potrebno je izbjeći situacije u kojima dolazi do približavanja stambenih objekata ovim gospodarskim objektima, a što u konačnici rezultira u njihovim zatvaranjem.
Vezano uz novi članak 8. u nastavku rasprave zatraženo je pojašnjenje kako će se mjeriti i pratiti kvaliteta življenja. Ovdje je posebice naglašeno da diljem RH imamo primjere dodijavanja neugodnim mirisima (odlagališta otpada, taljenje plastike, farme i slično). Postavljeno je pitanje na koji će se način isto utvrđivati te koje su sankcije predviđene. Istaknuta je važnost da predložene izmjene Zakona olakšaju život ljudima kojima je već desetljećima narušena kvaliteta života od istog onečišćivača. Naglašeno je kako je pravo na mirno uživanje doma i pravo na zdrav okoliš jedno od temeljnih ljudskih prava.Otvoreno je pitanje mjerenja merkaptana kao onečišćujuće tvari. Napomenuto je da postrojenja nemaju ove uređaje i da se u velikoj većini slučajeva ne mjere neugodni mirisi u zraku.
Pozornost u raspravi skrenuta je i na utjecaj neugodnih mirisa iz ŽCGO Marišćina na kvalitetu života građana u njegovoj blizini te su istaknuta očekivanja da predloženi Zakon doprinese rješavanju ovog problema.
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su prepoznali postojeći problem i nužnost da se ne osiguraju samo praćenja vezana uz zaštitu zdravlja već i onečišćenje zraka neugodnim mirisima. Uočeno je da nije važno samo detektirati problematiku već i donijeti polugu kojom se može utjecati i sankcionirati. U tom smislu je izvršena intervencija u predloženi Zakon ovim znatno kvalitetnijim rješenjem. Istaknuo je da postoje metode i mjerni uređaji koji vrše mjerenja onečišćenja zraka neugodnim mirisima.
U raspravi je otvoreno pitanje utjecaja spalionica na kvalitetu zraka i zdravlje građana te je s jedne strane izražen stav da su spalionice otpada model koji se napušta (iznesen primjer Danske), dok je s druge strane izražen stav da Republika Hrvatska treba uvesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji uključuje i energane uz primjenu i propisivanje najviših okolišnih standarda.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić