Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 31. sjednici održanoj 8. srpnja 2026. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001, (EU) 2019/944 i (EU) 2024/1788 u pogledu ubrzanja postupaka izdavanja dozvola COM (2025), koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 11. lipnja 2026. godine.
Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/26-07/234, URBROJ: 50301-21/23-26-2 na sjednici održanoj 1. lipnja 2026. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001, (EU) 2019/944 i (EU) 2024/1788 u pogledu ubrzanja postupaka izdavanja dozvola COM (2025) i Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EU) 2019/942, (EU) 2019/943 i (EU) 2024/1789 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2022/869 COM (2025) 1006.
Stajalište Republike Hrvatske uvodno je obrazložio državni tajnik Ministarstva gospodarstva te istaknuo da je cilj navedenog Prijedloga direktive otkloniti uska grla u postupcima izdavanja dozvola s kojima se suočavaju projekti obnovljive energije i energetska infrastruktura, poput ektroenergetskih i plinskih mreže, skladišnih postrojenja i punionica koje su ključne za integraciju obnovljive energije u energetski sustav. Istaknuto je da dionici navode sporo i složeno izdavanje dozvola, uključujući postupke priključenja na mrežu, kao jedan od glavnih čimbenika kašnjenja u razvoju energetskih projekata. Među uzrocima dugotrajnosti postupka izdavanja dozvola više su puta prepoznate procjene utjecaja na okoliš kao faza u kojoj najčešće dolazi do kašnjenja.
Uvodno je naglašeno da Republika Hrvatska podržava ubrzanje postupaka izdavanja dozvola za energetske projekte, ali istodobno naglašava da ubrzanje ne smije ugroziti pravnosigurnosne standarde i standarde zaštite okoliša, osobito u slučajevima kada postoji mogući utjecaj na pojedine sastavnice okoliša, primjerice na podzemne ili površinske vode. Iz tog razloga Republika Hrvatska ne podržava prešutno odobrenje kao opće pravilo, osim eventualno u jasno ograničenim slučajevima. Ujedno je istaknuta potreba osiguravanja odgovarajućeg prijelaznog roka radi pravodobne prilagodbe nacionalnog zakonodavnog i administrativnog okvira novim zahtjevima. Republika Hrvatska je stava da donošenje ove direktive predstavlja važan korak prema ubrzanju razvoja obnovljivih izvora energije i energetske infrastrukture. Učinkoviti i predvidljivi postupci izdavanja dozvola ključni su kako bi se osigurala pravodobna realizacija ulaganja te omogućila bolja integracija energetskog sustava Europske unije.
U raspravi je otvoreno pitanje postupaka koji se provode kada se na već izgrađena i odobrena velika fotonaponska postrojenja naknadno ugrađuju baterijski sustavi. Ukazano je da su takva postrojenja već prošla postupke procjene utjecaja na okoliš i priključena su na mrežu, a da se baterijski sustavi uvode radi profitabilnosti, operabilnosti i boljeg upravljanja viškovima energije u mreži. S tim u vezi postavljeno je pitanje može li se u okviru ubrzavanja postupaka izdavanja dozvola predvidjeti jednostavniji pristup za takve slučajeve, osobito kada je riječ o doradama unutar već odobrenih i izgrađenih postrojenja.
Predstavnici Ministarstva pojasnili su da se postupanje mora promatrati od projekta do projekta. Naglašeno je da uvođenje baterijskih sustava, odnosno skladišta energije, može zahtijevati dodatne mjere, primjerice mjere zaštite od požara i druge tehničke uvjete, koje mogu biti relevantne i za pitanja zaštite okoliša i prirode. Nadalje i istaknuo da se komunikaciji s nadležnim tijelima nastoji omogućiti što brže provođenje postupaka, osobito kod postrojenja koja su prethodno već prošla odgovarajuće postupke.
U raspravi je istaknuto da bi bilo korisno unaprijed jasnije definirati osnovne rizike baterijskih sustava kako bi se hrvatskim poduzetnicima omogućila pravodobna realizacija projekata. Istaknuto je da se očekuje sve veća uloga baterijskih sustava u uravnoteženju elektroenergetskog sustava te da kašnjenje u njihovoj provedbi može znatno utjecati na isplativost ovih projekata.
Nastavno je u raspravi upozoreno na požarne rizike litij-ionskih baterija i potrebu posebne pozornosti u području zaštite od požara. Istaknuto je da je riječ o novom i tehnički zahtjevnom pitanju te da je nužna uključenost nadležnih tijela za zaštitu od požara i reguliranja pitanja vezanih uz potencijalnu opasnost od nastanka požara u baterijama.
U nastavku rasprave otvorena su i pitanja minimalnih tehničkih uvjeta za baterijska skladišta, prostorno-planskih pretpostavki za njihovu izgradnju, iskustava jedinica lokalne samouprave i gospodarskih zona te mogućih sigurnosnih rizika.
Predstavnici Ministarstva pojasnili su da Ministarstvo gospodarstva nije nadležno za pitanja zaštite od požara, već su u tom dijelu relevantni Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo civilne zaštite. Istaknuto je i da, prema saznanjima, nadležna tijela komuniciraju s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom o ovim pitanjima vezanima uz baterijske sustave.
Tijekom rasprave otvoreno je pitanje načina na koji se planira ubrzati postupke izdavanja dozvola, a da se pritom ne derogiraju odredbe Zakona o zaštiti okoliša, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i Aarhuške konvencije. Ovdje je posebice istaknuto da zakonski rokovi kod postupaka procjene utjecaja na okoliš nisu dugi te ih ne treba mijenjati. Problematizirano je što nadležna tijela ne poštuju navedene zakonske rokove te je upozoreno kako takvu praksu treba nužno mijenjati.
Predstavnici Ministarstva pojasnili su da namjera predloženog akta nije derogiranje postojećih pravila, već ubrzanje postupaka kroz bolje poštivanje rokova i učinkovitije administrativno postupanje, bez smanjenja kvalitete samih postupaka.
U raspravi je dodatno ukazano na potrebu uklanjanja administrativnih prepreka koje usporavaju razvoj obnovljivih izvora energije, energetskih zajednica i dijeljenja energije. Istaknut je primjer tek nedavne uspostave prve energetske zajednice na području grada Zaboka nakon višegodišnjih administrativnih zastoja.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001, (EU) 2019/944 i (EU) 2024/1788 u pogledu ubrzanja postupaka izdavanja dozvola COM (2025)
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Dušica Radojčić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić