Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201.
Uvodno je glavna državna rizničarka Ministarstva financija istaknula da su izmjene i dopune Državnog proračuna za 2025. godinu kreirane u okviru makroekonomskih projekcija iz travnja 2025. godine. Sukladno tome, najznačajniji pokazatelji su da će BDP za 2025. godinu iznositi 3,3%. Nadalje, ističe da je dinamika potrošačkih cijena bila nešto izraženija u prvoj polovici 2025. godine u usporedbi sa predviđanjima iz travnja, gdje se uzima u obzir gospodarski rast i rast BDP. Tržište rada karakteriziraju povoljna kretanja što se odražava na rast broja zaposlenih i na rast bruto plaća tako da su prihodi od doprinosa povećani u odnosu na prvotni plan iz 2025. godine i to za 250 milijuna eura (doprinosi za mirovinsko osiguranje). Ukupni prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te iznose 33 milijarde eura, dok se ukupni rashodi smanjuju za 223 milijuna eura i iznose 36,8 milijardi eura. Iz prvotno planiranog manjka izvanproračunskih korisnika (iznosio je 161 milijun eura), ovaj rebalans je u plusu i to za 94 milijuna eura viška (rezultat bolji za 255 milijuna eura). Novi očekivani višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu iznosi 74 milijuna eura dok kod Hrvatskih voda postoji manjak od 108 milijuna eura. Istodobno se ostvaruju znatne uštede zahvaljujući promjeni dinamike provedbe projekata, stabilizaciji cijena energenata te preusmjeravanju dijela nacionalnog sufinanciranja na EU bespovratna sredstva, u skladu s recentnim prilagodbama kohezijske politike Europske unije.
Ovim rebalansom državnog proračuna, financijskih planova izvanproračunskih korisnika i očekivanim rezultatom na lokalnoj razini, planira se ukupan deficit u iznosu 2,9% BDP. Javni dug ima tendenciju smanjenja u odnosu na 2024. godinu s 57,4% BDP na 56,9% BDP.
Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da se planirana sredstva na razini razdjela Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uključujući proračunske korisnike iz njegove nadležnosti, po svim izvorima financiranja za 2025. godinu, smanjuju s 990,9 milijuna eura na 828,4 milijuna eura, odnosno za 162,5 milijuna eura.
Takvo je smanjenje rezultat ušteda u samom Ministarstvu, koje iznose 144,7 milijuna eura, te kod nacionalnih parkova i parkova prirode, u iznosu od 21,6 milijuna eura. Istaknula je da je kod Državnog hidrometeorološkog zavoda plan povećan za 3,9 milijuna eura zbog većih rashoda za zaposlene, zatim zbog potreba rada i održavanja infrastrukture za motrenje atmosfere, vode i kvalitete zraka, kao i za projekt Hidrološke mjerne mreže financiran kroz OPKK.
Vezano uz projekte vodnoga gospodarstva, gospodarenja otpadom i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, uštede na izvorima koji ulaze u limite (11, 12, 815) iznose 211,7 milijuna eura, dok povećanja na izvorima koji ne ulaze u limite, odnosno na izvorima na kojima su planirana bespovratna sredstva EU, iznose 69,1 milijun eura.
Konsolidirana ušteda u iznosu od 162,5 milijuna eura proizlazi iz ušteda na izvorima financiranja koji utječu na visinu deficita (u iznosu od 223,4 milijuna eura) te iz predloženog povećanja rashoda ostalih izvora financiranja od 60,9 milijuna eura.
Budući da je Vijeće za vodne usluge započelo s radom nakon imenovanja u srpnju 2025. godine, uzimajući u obzir protek više od pola godine, procijenjeno je da se do kraja 2025. mogu ostvariti određene uštede. Stoga se Prijedlogom rebalansa Državnog proračuna predlaže smanjenje navedenog iznosa za 458.769,00 eura (indeks 49,4), čime novi financijski plan za 2025. iznosi 447.750,00 eura.
Nadalje, 19 nacionalnih parkova i parkova prirode predložilo je konsolidirano smanjenje svojih financijskih planova u 2025. godini za ukupno 21,6 milijuna eura. Povećanje od 0,7 milijuna eura na izvoru 1 – Opći prihodi i primici – odnosi se najvećim dijelom na povećanje rashoda za plaće zaposlenih. Ukupni rashodi iz vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka smanjuju se za 22,3 milijuna eura zbog usklađenja plana s visinom već izvršenih rashoda i očekivanog izvršenja rashoda, ponajprije po ugovornim obvezama do kraja godine.
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer u svom financijskom planu ima samo izvor financiranja 52 – pomoći koje ostvaruje putem Hrvatskih voda – te mu je plan rashoda za 2025. godinu povećan za 300.000,00 eura.
Ovaj prijedlog sadrži i dodatno povećanje rashoda, kao rezultat povećanja rashoda iz aktivnosti Emisije stakleničkih plinova (ETS). Povećanje svih izvora koji ne ulaze u limite iznosi 79,1 milijun eura, a uključuje i prijenose u iznosu od 5,0 milijuna eura Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te 2,028 milijuna eura Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, što ukupno iznosi 7,028 milijuna eura. Navedenih 7,028 milijuna eura izravno dovodi do ušteda sredstava iz izvora 11 i 12 (smanjenje izvora pod limitima) kod navedenih ministarstava.
Tijekom rasprave o prijedlogu rebalansa proračuna, raspravljalo se o tome jesu li u proračunu osigurana sredstva za troškove sanacije deponija na otocima, s obzirom na to da je postupak javne nabave i odabira izvođača radova već u tijeku. Raspravljalo se i o tome predstavlja li odluka o povećanju naknada za deponiranje otpada način osiguravanja dodatnih sredstava potrebnih za sanaciju. Također je bilo riječi o važnosti pravodobnog spajanja vodovoda Hvar–Brač–Vis, kako ne bi došlo do gubitka sredstava iz fondova Europske unije namijenjenih tom projektu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2025. godinu i projekcija plana za 2026. i 2027. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Lackovića, potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Željko Lacković