11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 6. sjednici održanoj 20. studenog 2024. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2024. godine.

Odbor je Konačni prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, i projekcijama za 2026. i 2027. godinu. 

Uvodno je istaknuto da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava,  opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske i lokalnih jedinica, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveza proračunskih korisnika, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade RH, ministra financija i  Ministarstva financija, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom te druga pitanja vezana uz izvršavanjem prava i obveza proračunskih korisnika.  
Predstavnica Ministarstva financija je istaknula kako se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 231,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike državnog proračuna odnosi 260,0 milijuna eura. Jamstva koja Vlada može davati u ime Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva propisana su u godišnjoj vrijednosti u iznosu od 435 miliona eura, od čega se iznos od 260 milijuna eura odnosi na izvanproračunske korisnike.  Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2024. godine.

 Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2024. godine. 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je bez rasprave većinom glasova (7 glasova «ZA», 1 glas «SUZDRŽAN» i 1 glas «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 6. sjednici održanoj 20. studenog 2024., Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2024.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. 

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je rekla da se u 2025. godini predviđa nastavak gospodarskog rasta i BDP-a od 3,2 %, u uvjetima stabilnog globalnog ekonomskog rasta, ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, te nešto sporijeg rasta zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništva. 

Prihodi državnog proračuna određeni su kretanjem gospodarske aktivnosti, učincima porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., Vladinim paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, te sredstvima pomoći EU institucija. Slijedom navedenog, u 2025. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura, u 2026. u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijarde eura. Porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2 % i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. U idućim godinama očekuje se njihov daljnji rast, pa su tako u 2026. projicirani u iznosu od 19,5  milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,3 %, dok se u 2027. godini očekuju u iznosu od 20,4 milijarde eura i bilježe rast od 4,8 %. Projekcija poreznih prihoda temelji se na rastu osobne potrošnje, turističkih usluga, investicija te socijalnih transfera u naravi. Tako se u 2025. planira ostvariti 12,5 milijardi eura prihoda od PDV-a (rast od 10,3 %), prihod od posebnih poreza i trošarina u iznosu od 2,9 milijardi eura, poreza na dobit 2,8 milijardi eura. Nadalje, prihodi po osnovi doprinosa planirani su u iznosu od 5,6 milijardi eura, od pomoći za projekte financirane iz EU-a u iznosu od 3,7 milijardi eura, od imovine u iznosu od 570,9 milijuna eura, te od  upravnih i administrativnih pristojbi u iznosu od 1,2 milijarde eura. Prihodi od pomoći u 2025. iznose 3,7 milijardi  eura i najvećim dijelom odnose se na sredstva EU-a novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2 % ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Povećanje rashoda posljedica je većih izdvajanja za mirovine, zaposlene, investicije i demografske mjere.  
Ukupni manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosi od 2,3 % BDP-a u 2025. godini, 1,9 % BDP-a u 2026. te 1,8 % BDP-a u 2027. godini. Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 56 % BDP-a u 2025. odnosno 55 % BDP-a u 2026. godini i u 2027. godini od 
54,2 %. 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je bez rasprave većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 5. sjednici, održanoj 23. listopada 2024., proveo je raspravu o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 29. ožujka 2024.
Odbor je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je zamjenik pravobraniteljice rekao kako je ukupno postupano po 1909 predmeta, od kojih se njih 829 odnosilo na zaštitu od diskriminacije. Čak 80,8 % pritužbi na diskriminaciju podnijele su žene. Najviše pritužbi žena odnosilo se na područje rada, dok su muškarci najčešće pritužbe podnosili u području roditeljske skrbi. Osnova diskriminacije u 60,2 % slučajeva bio je spol, zatim u 28,4 % slučajeva višestruka diskriminacija na temelju spola i obiteljskog statusa te u 2,5 % slučajeva na temelju spolne orijentacije. U izvještajnom razdoblju donesena je 741 preporuka, upozorenje i prijedlog te je 95 % preporuka usvojeno. 
Tijekom 2023. godine počinjeno je ukupno 8460 kaznenih djela na štetu članova obitelji i bliskih osoba, što predstavlja porast od 1409 kaznenih djela u odnosu na 2022., a počinitelji su u 76 % slučajeva bili muškarci i u 26 % slučajeva žene. Zbog počinjenog prekršaja nasilja u obitelji prijavljeno je 7675 osoba (76 % muškaraca i 24 % žena). Nastavljena je tendencija rasta broja kaznenih djela na štetu članova obitelji i smanjivanja prekršaja nasilja u obitelji te je 2023. godine prvi put broj kaznenih prijava (8640) pretekao broj prijavljenih prekršaja nasilja u obitelji (7675).

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kontinuirano je isticao važnost prevencije, edukacije stručnih radnika, provedbe psihosocijalnog tretmana počinitelja i potrebu za učinkovitijom penalizacijom počinitelja od strane sudova, kao ključnih dijelova učinkovitog suzbijanja rodno utemeljenog nasilja. 
Tijekom izvještajne godine navršilo se 20 godina od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova i utemeljenja pravobranitelja za ravnopravnost spolova, što je obilježeno konferencijom „Izazovi u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova“ te promoviranjem knjige „Rodna ravnopravnost: pravo i politike“. Istaknuti su projekti financirani sredstvima Europske unije, Grada Zagreba i/ili iz drugih međunarodnih izvora te je započeta provedba EU projekta „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama“. Izdvojeno je niz edukacija koje su održane samostalno i u suradnji s ministarstvima, Državnom školom za javnu upravu, srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama te organizacijama civilnog društva.

U raspravi je pohvaljeno Izvješće i podržan rad Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Istaknuta je važnost preventivnog rada, edukacije i dobre suradnje s ministarstvima, tijelima državne uprave i organizacijama civilnog društva te ostalim pravobraniteljskim institucijama. 
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova »ZA«, 1 glas »PROTIV«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 5. sjednici, održanoj 23. listopada 2024., proveo je raspravu o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 30. svibnja 2024.
Odbor je o Izvješću raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je pravobraniteljica za djecu istaknula kako je Ured proslavio 20 godina djelovanja tijekom kojih je postupao u više od 26 tisuća predmeta, izdao 985 preporuka te dao prijedloge za unaprjeđenje 525 propisa. U 2023. zaprimljene su 2183 prijave o povredama prava djece, što je 3 % više nego u prethodnoj godini (13 % više nego u godini prije), a najviši rast od 41,17 % zabilježen je u području pravosudno-zaštitnih prava djece.

Djelatnici Ureda susreli su se s oko 1300 djece te održali redovite konzultacije mladih suradnika u sklopu Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+. Nadležnim tijelima upućena je 71 opća preporuka, upozorenje ili priopćenje s ciljem unaprjeđivanja zaštite prava sve djece, od kojih su prihvaćene 32 preporuke, ali je samo deset preporuka realizirano, načelno je prihvaćeno šest preporuka, a djelomično je prihvaćena jedna; sedam preporuka nije prihvaćeno, a zabrinjavajuće je što je na 15 preporuka (25 %) izostala povratna informacija.

Zabilježen je porast nasilja nad djecom u obitelji, a najčešći oblik bilo je psihičko nasilje kojem je bilo izloženo 1148-ero djece. Prijavljena su 434 kaznena djela protiv života i tijela djece, 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a zbog nasilja smrtno je stradalo sedmero djece. Ured je zaprimio oko 80 % više prijava za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, a najveći se porast bilježi za vršnjačko nasilje (fizičko, verbalno, spolno uznemiravanje i online nasilje). Uočena su neujednačena, a katkad i nedostatna postupanja škola u reakciji na nasilno ponašanje djece, ali i nedostatne preventivne aktivnosti. 
Romska djeca suočena su s diskriminacijom, a mnoga i s teškim životnim uvjetima te u tom području treba uložiti više napora, posebice uključivanjem u obvezni dvogodišnji predškolski odgoj. Uočeni su problemi koji se odnose na djecu s neodgovarajućom roditeljskom skrbi, a u najvećem su riziku djeca do sedme godine života, dok je situacija sa smještajem takve djece alarmantna. Udomiteljstvo kao alternativni oblik ne može zadovoljiti potrebe te se Ured zalagao za domove za djecu. Pravobraniteljica za djecu kao poseban je problem naglasila djecu s problemima u ponašanju koja su prošla kroz različite sustave, a kojima nije pružena pravodobna i odgovarajuća pomoć. Školsko-obrazovni sustav ne bavi se sustavno i planski pitanjima djece s problemima u ponašanju već pojedinačno, izricanjem mjera koje nemaju svrhu, stoga je u tom području potreban jasniji pristup i dodatni kapaciteti.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su rad i Izvješće pravobraniteljice za djecu. Upozoreno je da je potreban razvoj domova za djecu jer su udomiteljske obitelji u pojedinim dijelovima Hrvatske postale prošlost. Istaknuta je zabrinutost koja se odnosi na situacije u školama te postupanja u kojima primjerice 1000 učenika ne ide u školu u Zagrebu zbog jednog učenika te je potrebna edukacija učitelja, roditelja te ulaganje više napora radi boljeg razumijevanja svih dionika. Izraženo je zadovoljstvo zbog dobre suradnje svih pravobraniteljskih tijela te je istaknuta potreba borbe protiv svih vrsta segregacije. 
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova 
(7 glasova »ZA«, 1 glas »PROTIV«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 5. sjednici, održanoj 23. listopada 2024. godine, proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 3. listopada 2024. godine. 
Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima raspravljao sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja ukazala kako se Prijedlogom zakona dozvole za boravak i rad mogu izdati na razdoblje od tri godine a do sada je bilo moguće izdavanje do godinu dana. Produljeno je i razdoblje izdavanja dozvola za sezonske poslove na 9 mjeseci sa dosadašnjih 6 mjeseci. Prema postojećem modelu, dozvole za boravak i rad izdaju se najduže na rok od godinu dana. Ograničenje trajanja radnih dozvola na godinu dana nije pratilo potrebe gospodarskog sektora. Smanjuje se administrativno opterećenje tijela koje sudjeluju u postupku kao i opterećenje poslodavca i stranih radnika jer se, uz produljenje radnih dozvola, Prijedlogom zakona omogućuje stranim radnicima kojima je izdana dozvola promjena zanimanja i promjena poslodavca, što do sada nije bilo moguće. U praksi su uočeni slučajevi kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja zbog čega su se državljani trećih zemalja našli u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Stoga se predloženim izmjenama uvodi zadužnica koju poslodavci daju u iznosu mjesečne plaće kako bi se zaštitili strani radnici i država za obvezna davanja doprinosa. Predloženim izmjenama uređuje se pitanje zahtjeva poslodavaca za stranim radnicima koji su nerazmjerni broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekt. Propisuju se minimalni standardi smještaja stranih radnika jer su u praksi uočene određene situacije kada su poslodavci strane radnike smještali u neodgovarajuće prostore, s obzirom na kvadraturu, sanitarne i zdravstvene uvjete stanovanja. Uočeni su pojedinačni slučajevi zlouporabe postupka izdavanja dozvola za krijumčara, a pojavljuju se i pojedini fiktivni poslodavci kojima za cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti već olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij Europske unije bez potrebe za radom u Republici Hrvatskoj.

U raspravi su pohvaljene predložene izmjene koje jamče zaštitu prava domaće radne snage, prava stranih radnika i potrebe gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Pohvaljen je učinkovitiji administrativni postupak kojim se rasterećuju državna tijela, gospodarstvenici i strani radnici kojima se jamči veća pravna sigurnost. Ukazano je na potrebu da se do drugog čitanja nastoji dodatno poboljšati prijedlog te još jednom razmotre prijedlozi Pučke pravobraniteljice. Ukazano je potrebu jasnog određivanja tijela koje će biti odgovorno za smještaj stranih radnika. Istaknuto je kako neisplata plaće predstavlja izrabljivanje radnika, štetu za državni proračun, no i radnje koje dovode do toga da takvi radnici traže zapošljavanje bez ugovora o radu i prijave. Pozdravljene su izmjene kojima se potiče povratak iseljenika i integracijski procesi. Napomenuto je da su glasnije osobe koje iskazuju negativan pristup prema stranim radnicima te se treba više napora uložiti u promicanje tolerancije i informiranje o potrebi za stranim radnicima radi gospodarskog rasta Hrvatske.  
Nakon provedene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno glasova (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih 
z a k lj u č a k a
1. Prihvaća se Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, 
2. Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 3. listopada 2024. proveo je raspravu o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2023. godinu i Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama od 1. siječnja 2024. do 28. veljače 2024. koje je Hrvatskome saboru dostavilo Povjerenstvo za rad po pritužbama aktom od 28. veljače 2024.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2023. godinu i Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama od 1. siječnja 2024. do 28. veljače 2024. razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2023. godinu i Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama od 1. siječnja 2024. do 28. veljače 2024. 

Predstavnik podnositelja uvodno je istaknuo kako je Povjerenstvo tijekom prošlog mandata održalo 42 sjednice i do 28. veljače 2024. riješilo 631 predmet, od kojih se veći dio odnosio na predmete pristigle za vrijeme dok Povjerenstvo nije konstituirano. Predsjednik Povjerenstva zahvalio je Odboru koji je omogućio predstavljanje rada Povjerenstva. Istaknuo je kako je suradnja Povjerenstva i MUP-a bila dobra te kako su osigurani uvjeti za rad Povjerenstva u MUP-u. Istaknuo je kako je održana konstituirajuća sjednica novoizabranih članova Povjerenstva koje je dočekalo 19 predmeta. 

Povjerenstvo je tijekom 2023. riješilo 153 predmeta (20 novozaprimljenih i 133 iz prethodnih razdoblja), a od 1. siječnja do prestanka mandata 28. veljače 2024. riješeno je 58 predmeta. 

Kao i u prethodnim izvješćima, Povjerenstvo je u izvješćima iznijelo preporuke kojima bi se omogućio učinkovitiji rad Povjerenstva. 
U raspravi su podržana izvješća i rad Povjerenstva koje je uspjelo riješiti velik broj predmeta koji su pristizali godinama prije konstituiranja Povjerenstva te završiti mandat bez otvorenih predmeta. U raspravi je istaknuto kako policijski službenici zadiru u temeljna prava i slobode čovjeka, što su i dužni činiti, no samo u slučaju kada je to predviđeno zakonom, kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak i javni moral. Pritom svako ograničavanje prava i sloboda mora biti razmjerno potrebi u svakom pojedinom slučaju. Postupanja i ovlasti policije detaljno su određeni Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima te je Povjerenstvo za rad po pritužbama važno kako bi se zaštitilo građane od nezakonitog postupanja policijskih službenika. Pohvalno je što se u Mišljenju Vlada očitovala na svih pet preporuka Povjerenstva i najavila prihvaćanje jedne preporuke kroz buduće izmjene Zakona o policiji. Ukazano je da ima još prostora za prihvaćanje preporuka Povjerenstva, a pojedini članovi Odbora upozorili su na to da nije dobro što nisu prihvaćene sve preporuke Povjerenstva, čime bi se omogućio učinkovitiji rad Povjerenstva. Naglašeno je da je potrebno nastaviti s informiranjem javnosti i građana o Povjerenstvu koje putem civilnog nadzora pruža dodatnu zaštitu građana od nezakonitih postupaka policije. Istaknuto je da je važno nastaviti jačanje suradnje i sinergije Povjerenstva s MUP-om i Ravnateljstvom policije radi zakonite, učinkovite i pravodobne zaštite prava i temeljnih sloboda građana, kako to propisuje Ustav Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2023. GODINU I IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2024. DO 28. VELJAČE 2024. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban Vlahek, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac
                        

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina od predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku zaprimio je obavijest da je u okviru provedbe Programa suradnje između Vlade Republike Hrvatske i UNICEF-a za razdoblje od 2023. do 2027. godine Ured UNICEF-a za Hrvatsku započeo formativnu Evaluaciju sustava praćenja prava djece u Republici Hrvatskoj.
S
ukladno zamolbi predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a na temelju odredbi članka 79. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na 3. sjednici održanoj 3. listopada 2024. jednoglasno je (9 glasova „ZA“) imenovao:

1. zastupnicu SANJU BJEŽANČEVIĆ, članicu Odbora ‒ za članicu Referentne skupine UNICEF-a za formativnu evaluaciju sustava praćenja prava djece u Republici Hrvatskoj

2. zastupnika LJUBOMIRA KOLAREKA, člana Odbora ‒ za zamjenika članice Referentne skupine UNICEF-a za formativnu evaluaciju sustava praćenja prava djece u Republici Hrvatskoj.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 03. listopada 2024. godine proveo raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je Hrvatskome saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2024. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je prilikom ratifikacije Republika Hrvatska stavila rezervu na članak 6. stavkom 1. Konvencije kojim ne jamči održavanje javne rasprave kad Upravni sud odlučuje o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti jer on u pravilu odlučuje u nejavnoj sjednici. Zakonom o upravnim sporovima koji je donesen 29. siječnja 2010., a stupio je na snagu 1. siječnja 2012. uvedena  je javna rasprava u upravnom sporu čime su uklonjeni razlozi zbog kojih je stavljena rezerva na Konvenciju. 
Slijedom navedenog ispunjeni su uvjeti za povlačenje rezerve na članak 6. Konvencije te se predlaže izmijeniti članak 4. Zakona o potvrđivanju Konvencije, u kojem je sadržana rezerva.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je bez rasprave jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese:

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA I PROTOKOLA BR. 1., 4., 6., 7. I 11. UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban Vlahek, potpredsjednicu Odbora.

                                    
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 2. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024., raspravljao je o Prijedlogu zakona o središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 4. srpnja 2024. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se Prijedlogom zakona o Središnjem registru ustrojiti službene evidencije stanovništva s velikim broj osobnih podataka, što će omogućiti povećanje učinkovitosti u provedbi upravnih, poreznih i drugih postupaka. Registar se na temelju Prijedloga zakona sastoji od općeg dijela, u koji će se upisivati podaci iz postojećih registara, i posebnog dijela, u koji se upisuju podaci na temelju dobrovoljnih izjava građana o izvanbračnoj zajednici ili o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku te nacionalnosti. Uspostavom registra olakšat će se ostvarivanje različitih prava građanima, jer za ostvarivanje pojedinih prava građani moraju podnositi niz dokumenata kojima se dokazuje ispunjenje potrebnih uvjeta za ostvarivanje različitih prava građana, te će se povećati učinkovitost tijela u utvrđivanju prava i obveza građana. 

U raspravi je podržano uspostavljanje jedinstvenog elektronički vođenog Središnjeg registra koji će objediniti sve registre i podatke o stanovništvu. Upozoreno je na opasnost od mogućih zlouporaba prikupljenih osobnih podataka te je ukazano na to da zakonom točno treba propisati u koju su svrhu podaci prikupljeni, za koju će se svrhu pojedini podaci koristiti te jasno zakonom odrediti razinu pristupa Središnjem registru. Istaknuto je kako će u Registru biti osjetljivi podaci koji se odnose na nacionalnu pripadnost, vjeru, materinski jezik, životno partnerstvo, što bi, uz tendencije u društvu, moglo imati i odvraćajući učinak od davanja izjava jer bi kao pripadnici određene manjinske skupine mogli biti diskriminirani. Pohvaljeno je nastojanje objedinjavanja digitalizacije podataka i koristi koje iz toga proizlaze za građane. 

Odgovarajući na pitanja i komentare iznesene u raspravi, predstavnik predlagatelja rekao je kako će pristup podacima temeljiti na zahtjevima tijela koja određene podatke imaju u svom djelokrugu, a građani će moći vidjeti tko je pristupao njihovim podacima i s kojom svrhom te će Registar biti usklađen s registrom birača. 
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina glasovanjem je (2 glasa „ZA“ i 6 glasova „SUZDRŽAN“) utvrdio da:
Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva nije dobio potrebnu većinu glasova.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr.  sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban Vlahek, potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac