Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 5. sjednici, održanoj 23. listopada 2024., proveo je raspravu o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 30. svibnja 2024.
Odbor je o Izvješću raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je pravobraniteljica za djecu istaknula kako je Ured proslavio 20 godina djelovanja tijekom kojih je postupao u više od 26 tisuća predmeta, izdao 985 preporuka te dao prijedloge za unaprjeđenje 525 propisa. U 2023. zaprimljene su 2183 prijave o povredama prava djece, što je 3 % više nego u prethodnoj godini (13 % više nego u godini prije), a najviši rast od 41,17 % zabilježen je u području pravosudno-zaštitnih prava djece.
Djelatnici Ureda susreli su se s oko 1300 djece te održali redovite konzultacije mladih suradnika u sklopu Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+. Nadležnim tijelima upućena je 71 opća preporuka, upozorenje ili priopćenje s ciljem unaprjeđivanja zaštite prava sve djece, od kojih su prihvaćene 32 preporuke, ali je samo deset preporuka realizirano, načelno je prihvaćeno šest preporuka, a djelomično je prihvaćena jedna; sedam preporuka nije prihvaćeno, a zabrinjavajuće je što je na 15 preporuka (25 %) izostala povratna informacija.
Zabilježen je porast nasilja nad djecom u obitelji, a najčešći oblik bilo je psihičko nasilje kojem je bilo izloženo 1148-ero djece. Prijavljena su 434 kaznena djela protiv života i tijela djece, 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a zbog nasilja smrtno je stradalo sedmero djece. Ured je zaprimio oko 80 % više prijava za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, a najveći se porast bilježi za vršnjačko nasilje (fizičko, verbalno, spolno uznemiravanje i online nasilje). Uočena su neujednačena, a katkad i nedostatna postupanja škola u reakciji na nasilno ponašanje djece, ali i nedostatne preventivne aktivnosti.
Romska djeca suočena su s diskriminacijom, a mnoga i s teškim životnim uvjetima te u tom području treba uložiti više napora, posebice uključivanjem u obvezni dvogodišnji predškolski odgoj. Uočeni su problemi koji se odnose na djecu s neodgovarajućom roditeljskom skrbi, a u najvećem su riziku djeca do sedme godine života, dok je situacija sa smještajem takve djece alarmantna. Udomiteljstvo kao alternativni oblik ne može zadovoljiti potrebe te se Ured zalagao za domove za djecu. Pravobraniteljica za djecu kao poseban je problem naglasila djecu s problemima u ponašanju koja su prošla kroz različite sustave, a kojima nije pružena pravodobna i odgovarajuća pomoć. Školsko-obrazovni sustav ne bavi se sustavno i planski pitanjima djece s problemima u ponašanju već pojedinačno, izricanjem mjera koje nemaju svrhu, stoga je u tom području potreban jasniji pristup i dodatni kapaciteti.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su rad i Izvješće pravobraniteljice za djecu. Upozoreno je da je potreban razvoj domova za djecu jer su udomiteljske obitelji u pojedinim dijelovima Hrvatske postale prošlost. Istaknuta je zabrinutost koja se odnosi na situacije u školama te postupanja u kojima primjerice 1000 učenika ne ide u školu u Zagrebu zbog jednog učenika te je potrebna edukacija učitelja, roditelja te ulaganje više napora radi boljeg razumijevanja svih dionika. Izraženo je zadovoljstvo zbog dobre suradnje svih pravobraniteljskih tijela te je istaknuta potreba borbe protiv svih vrsta segregacije.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova
(7 glasova »ZA«, 1 glas »PROTIV«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac