Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 5. sjednici, održanoj 23. listopada 2024., proveo je raspravu o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 29. ožujka 2024.
Odbor je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je zamjenik pravobraniteljice rekao kako je ukupno postupano po 1909 predmeta, od kojih se njih 829 odnosilo na zaštitu od diskriminacije. Čak 80,8 % pritužbi na diskriminaciju podnijele su žene. Najviše pritužbi žena odnosilo se na područje rada, dok su muškarci najčešće pritužbe podnosili u području roditeljske skrbi. Osnova diskriminacije u 60,2 % slučajeva bio je spol, zatim u 28,4 % slučajeva višestruka diskriminacija na temelju spola i obiteljskog statusa te u 2,5 % slučajeva na temelju spolne orijentacije. U izvještajnom razdoblju donesena je 741 preporuka, upozorenje i prijedlog te je 95 % preporuka usvojeno.
Tijekom 2023. godine počinjeno je ukupno 8460 kaznenih djela na štetu članova obitelji i bliskih osoba, što predstavlja porast od 1409 kaznenih djela u odnosu na 2022., a počinitelji su u 76 % slučajeva bili muškarci i u 26 % slučajeva žene. Zbog počinjenog prekršaja nasilja u obitelji prijavljeno je 7675 osoba (76 % muškaraca i 24 % žena). Nastavljena je tendencija rasta broja kaznenih djela na štetu članova obitelji i smanjivanja prekršaja nasilja u obitelji te je 2023. godine prvi put broj kaznenih prijava (8640) pretekao broj prijavljenih prekršaja nasilja u obitelji (7675).
Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kontinuirano je isticao važnost prevencije, edukacije stručnih radnika, provedbe psihosocijalnog tretmana počinitelja i potrebu za učinkovitijom penalizacijom počinitelja od strane sudova, kao ključnih dijelova učinkovitog suzbijanja rodno utemeljenog nasilja.
Tijekom izvještajne godine navršilo se 20 godina od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova i utemeljenja pravobranitelja za ravnopravnost spolova, što je obilježeno konferencijom „Izazovi u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova“ te promoviranjem knjige „Rodna ravnopravnost: pravo i politike“. Istaknuti su projekti financirani sredstvima Europske unije, Grada Zagreba i/ili iz drugih međunarodnih izvora te je započeta provedba EU projekta „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama“. Izdvojeno je niz edukacija koje su održane samostalno i u suradnji s ministarstvima, Državnom školom za javnu upravu, srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama te organizacijama civilnog društva.
U raspravi je pohvaljeno Izvješće i podržan rad Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Istaknuta je važnost preventivnog rada, edukacije i dobre suradnje s ministarstvima, tijelima državne uprave i organizacijama civilnog društva te ostalim pravobraniteljskim institucijama.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova »ZA«, 1 glas »PROTIV«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac