Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 7. sjednici, održanoj 10. prosinca 2024., raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pravobranitelj za osobe s invaliditetom, aktom od 28. ožujka 2024.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u uvodnom je izlaganju istaknuo kako u Hrvatskoj 657.791 osoba ima neki oblik invaliditeta, a stanje u društvu ove najbrojnije manjinske skupine, nažalost, još je uvijek daleko od zadovoljavajućeg. Tijekom 2023. godine donesen je Zakon o osobnoj asistenciji, Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o povlasticama u prometu koji pridonose većoj uključivosti i neovisnosti osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj imat će naknade za povećane troškove invaliditeta koje će biti veće od simboličnih te će inkluzivni dodatak obuhvatiti 150.000 osoba, od kojih će 7 % njih dobiti najveći iznos naknade od 720 eura, dok bi osobna asistencija trebala omogućiti neovisan život za 15.000 osoba, čime će se rasteretiti njihove obitelji.
Pravobranitelj je istaknuo kako proces deinstitucionalizacije godinama ne napreduje, usprkos tomu što su i u fondovima Europske unije osigurana sredstva za njegovu provedbu, kao i da se unatoč konvencijskim pravima pacijenata ta prava krše primjenom mjera prisile u psihijatrijskim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.
Tijekom 2023. građani su se pravobranitelju za osobe s invaliditetom obratili ukupno 2988 puta, što je porast od 20 % u odnosu na 2022. godinu. Najviše pritužbi odnosilo se na pravo na pristupačnost, zatim na povredu prava zajamčenih propisima, sumnje na diskriminaciju te povreda grupacija osoba s invaliditetom. Pravobranitelj je naglasio kako više napora treba uložiti da bi se uspostavio sustav rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvoju, kao i na stvaranje podražavajućih mehanizama za djecu i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju. U Hrvatskoj nedostaje referentna ustanova za psihosocijalni tretman djece s teškoćama u ponašanju, djece s poremećajima iz spektra autizma, mentalnih i emocionalnih poteškoća, s mogućnošću intenzivnog tretmana. Istaknuta je i nužnost razvijanja i uspostave učinkovite palijativne skrbi.
Normativan okvir zaštite prava osoba s invaliditetom u velikoj je mjeri usklađen s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i njezinim načelima, no provedba propisa i praksa ostvarenja prava ono je na čemu padamo kao društvo. Potrebno je osvijestiti da se obveze iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom moraju zaista i primjenjivati, a u društvu stvoriti svijest o invaliditetu, razlikama osoba s invaliditetom i njihovu pravu na dostojanstvo i sposobnost da pridonose društvu te u praksi ostvariti normativan okvir.
U raspravi je pohvaljeno Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koje čine 17 % stanovništva. Istaknuta je dobra suradnja pravobranitelja za osobe s invaliditetom s pučkom pravobraniteljicom i posebnim pravobraniteljima. Više napora potrebno je uložiti u pristupačnost osobama s invaliditetom, neovisno o tome radi li se o fizičkoj, informacijskoj ili komunikacijskoj pristupačnosti koja je važna za osobe s oštećenjem vida i sluha.
Istaknuto je kako su javnopravna tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju svoja prava većim dijelom nepristupačna, zbog čega je razumna prilagodba nužna jer nepristupačnost ne smije biti razlog nemogućnosti ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
z a k lj u č k a
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM ZA 2023. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac