Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 15. rujna 2021. raspravio je Izvješće Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2025.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je Glavni državni odvjetnik istaknuo značajan nedostatak kadrova, koji će posebno biti osjetan u idućih pet do deset godina zbog nepovoljne dobne strukture zaposlenih i velikog udjela iskusnih dužnosnika starije dobi. Kao odgovor na taj problem, pokrenute su inicijative koje uključuju ukidanje obveznog dvogodišnjeg pohađanja Pravosudne akademije, što proizvodi odgodu stjecanja uvjeta za imenovanja pravosudnih dužnosnika na dob od oko 37 do 40 godina. Glavni državni odvjetnik smatra da bi pravosudni ispit trebao predstavljati krunu obrazovanja pravnika te da bi ukidanje obveze polaska dvogodišnje škole za pravosudne dužnosnike ubrzalo proces imenovanja. Naglasio je da je popunjenost mjesta zamjenika državnoodvjetničkih dužnosnika na razini sustava između 60 i 70 %, dok je najveći problem u Zagrebu, gdje je popunjenost čak oko 50 %. Kao važan razlog za usporavanje zapošljavanja i imenovanja navodi činjenicu da Ustavni sud donosi odluke u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika, što dodatno produljuje proces.
Komentirajući rad DORH-a u radnim skupinama za pripremu zakonskih izmjena, Glavni državni odvjetnik posebno je istaknuo predložene izmjene Kaznenog postupovnog zakona (ZKP) u dijelu koji se odnosi na postupak pred optužnim vijećem, koji prethodi podizanju optužnice, a koje sada postaje nešto poput „suđenja prije suđenja“.
Te izmjene imaju za cilj učinkovitije i pravodobnije vođenje postupaka. Također su predložene izmjene Zakona o Državnom odvjetništvu, kojima se uvodi novi odjel za međunarodno zastupanje i arbitraže, s obzirom na to da se radi o predmetima velikih vrijednosti u kojima je tužena Republika Hrvatska, a zastupa je DORH. Naposljetku, istaknute su izmjene Zakona o USKOK-u kojima bi se bagatelna koruptivna kaznena djela, poput mita u iznosu od 50 eura, izuzela iz nadležnosti USKOK-a te bi se njima bavile niže ustrojstvene jedinice DORH-a. Time bi se omogućilo da se USKOK usredotoči na složenija i veća korupcijska kaznena djela.
Istaknuo je da je zaustavljen trend povećanja broja neriješenih predmeta u državnim odvjetništvima. Naime, u 2024. godini bilo je neriješenih 57.738 predmeta, što je manje za približno 6,7 % u odnosu na 2023. godinu, kada je broj neriješenih predmeta iznosio 61.923. Naglasio je da državna odvjetništva ne donose političke odluke, već su dio represivnog aparata, predstavljajući zadnju liniju obrane od neželjenih ponašanja. Prije njihove intervencije, prema njegovim riječima, trebale bi djelovati odgojne, obrazovne, socijalne i političke mjere, s ciljem smanjenja neželjenih postupanja.
Naglasio je kako je državno odvjetništvo samostalno i neovisno tijelo te da ne može cijelo tijelo ovisiti o utjecaju jedne osobe, uključujući i njega kao Glavnog državnog odvjetnika. Iako viši državni odvjetnik može izdati obvezne upute drugim državnim odvjetništvima, do sada takve upute nije izdavao i ne zna kako bi to izgledalo da se npr. zaustavi istraga.
U pogledu rezultata rada, naveo je da smatra da su trendovi u radu državnog odvjetničkog sustava dobri. Tijekom 2024. godine zaprimljeno je 42.187 kaznenih prijava, od kojih su riješena 36.803, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje od 4 %. Od ukupno zaprimljenih prijava 5384 su odbačene, podignuto je 18.164 optužnica, a na temelju tih optužnica donesena je 15.381 osuđujuća presuda. Naglasio je i skraćenje prosječnog trajanja postupka unutar DORH-a, ističući da duljina trajanja nekih postupaka često ovisi o vještačenjima i odlukama sudova te da DORH nije uvijek u mogućnosti i odgovornosti utjecati na dugotrajnost tih postupaka.
U vezi s kaznenim djelom govora mržnje, prema članku 325. Kaznenog zakona, Glavni državni odvjetnik ukazao je na ustaljeni stav sudova prema kojima, ako nema eksplicitnog pozivanja na nasilje prema određenoj zaštićenoj skupini, kao što su nacionalne manjine, tada se ne radi o kaznenom djelu nego o prekršaju. Državno odvjetništvo može jedino podnijeti Zahtjev za zaštitu zakonitosti, a kao primjer naveo je predmet iz 2015. godine u kojem je državno odvjetništvo podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti povezano s presudom prekršajnog suda koja se odnosila na pjevača i njegov pozdrav „Za dom spremni“.
Što se tiče kaznenih djela nasilja u obitelji, upozorio je na porast prijava u odnosu na 2023. godinu, s 1821 prijavom u 2024. godini u odnosu na nešto manji broj godinu prije (precizni broj iz 2023. nije naveden u tekstu, ali je poznato da je bio manji). Također je istaknuo povećanje broja odbačenih prijava tih djela. Naglasio je otežavajuću okolnost da se takva kaznena djela često događaju unutar četiri zida bez svjedoka, pri čemu žrtve često koriste pravo da ne svjedoče.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 326. Kaznenog zakona, koje se odnosi na protupravni ulazak u Republiku Hrvatsku, GDO je istaknuo da je u 2024. godini prijavljeno ukupno 1845 osoba, što predstavlja porast od 7,9 % u odnosu na 2023. godinu. Najčešće se radi o ekonomskim migrantima. Organizatori takvih nezakonitih prelazaka dolaze iz 30-ak država, a najčešće se radi o zločinačkom udruživanju radi počinjenja kaznenih djela.
Članovi Odbora pohvalili su rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, osobito ističući povećanje riješenosti predmeta i smanjenje trajanja postupaka tijekom 2024. godine. Istodobno, izrazili su zabrinutost zbog kontinuiranog povećanja broja novozaprimljenih predmeta, što nije popraćeno odgovarajućim povećanjem popunjenosti radnih mjesta službenika i dužnosnika u DORH-u. Naglasili su i problem smanjenja atraktivnosti radnih mjesta u državnom odvjetništvu, što dodatno otežava pravodobno i kvalitetno obavljanje zadataka te predstavlja izazov za održivost sustava.
Članovi Odbora posebno su upozorili na kazneno djelo zločina iz mržnje te trend smanjenja prijava tih kaznenih djela. U 2024. godini bilo je prijavljeno ukupno 67 takvih kaznenih djela, što je za 6 % manje u odnosu na 2023., kada ih je bilo 72. Od tih prijava, 36 je odbačeno, dok je za samo 22 potvrđena optužnica, a doneseno je 14 oslobađajućih i osam osuđujućih presuda. Najčešći motivi ovih kaznenih djela bili su etničko podrijetlo ili nacionalna pripadnost. U raspravi je istaknuto da postoji neujednačena sudska praksa na razini županijskih državnih odvjetništava (ŽDO) te da je stopa osuđujućih presuda za zločine iz mržnje vrlo niska, samo oko 15 % u odnosu na broj prijavljenih slučajeva. Naglašena je potreba da statistički prikaz ovih kaznenih djela treba sadržavati detaljniju strukturu prijava prema osnovama, kao što su nacionalnost, vjeroispovijest, spolna orijentacija i druge diskriminatorne osnove. Članovi Odbora upozorili su na razliku između zakonskog opisa govora mržnje i poticanja na mržnju te kako se ta pitanja percipiraju i tretiraju u javnosti. Posebno je istaknuto da se na velikim javnim okupljanjima tolerira upotreba pojedinih simbola kojima se veličaju osobe koje su počinile zločine, što stvara atmosferu koja može utjecati i na pravosudne dužnosnike. Navedeno očituje značajnu tendenciju rasta atmosfere netolerancije i zabrinutosti u društvu, što je dodatno pogoršano time što se isti stavovi iznose i u pojedinim raspravama u Saboru. Pitanje je je li posljedica toga smanjenje broja osuđujućih presuda za kaznena djela iz mržnje zbog takve društvene atmosfere i poruka koje se čuju u medijima, na velikim skupovima, pa čak i u parlamentu.
Upozoreno je i na neučinkovitost postupaka u predmetima ratnih zločina u kojima su žrtve osobe srpske nacionalnosti. Na temelju pojedinih prijava, do danas nisu poduzete osnovne istražne radnje, što dodatno produbljuje nepovjerenje u sustav i otežava ostvarenje pravde za žrtve.
Također je upozoreno da za kazneno djelo femicida u izvješću nije provedena detaljna analiza njegove pojavnosti. Ukazano je i na nastavak povećanja broja prijava kaznenih djela nasilja u obitelji, pri čemu se smatra da postoji značajan broj neprijavljenih slučajeva, odnosno velika siva zona takvih djela. Zabrinjavajući je udio od čak 38 % odbačenih prijava, pri čemu je ključni razlog često nemogućnost dobivanja svjedočanstva zbog prava žrtava da ne svjedoče. Međutim, ohrabrujući je visoki postotak osuđujućih presuda, koje čine 93 % donesenih odluka u tim predmetima.
Ujedno je u raspravi skrenuta pozornost na činjenicu da su kaznena djela nasilja u obiteljima romske nacionalnosti često usko povezana s problemima siromaštva. Također, za ostala kaznena djela počinitelji romske nacionalnosti najčešće daju se povezati s posljedicama siromaštva i diskriminacije, pri čemu su žrtve takvih kaznenih djela najčešće upravo stanovnici romskih nacionalnih zajednica. Naglašena je potreba učinkovitije suradnje u području kaznenih djela u romskim naseljima, osobito s obzirom na prisutnost oružja iz rata. Istaknuto je da bi sustavna kontrola i uklanjanje tog oružja značajno pridonijeli povećanju sigurnosti i smanjenju broja kaznenih djela u tim zajednicama.
U raspravi je također istaknuto da nedostaje statistička evidencija o spolu počinitelja i žrtava nasilja u obitelji, što otežava cjelovitu analizu problema. Naglašeno je da na listama za zapošljavanje u tijelima pravosuđa i dalje nema dovoljno žena, što može utjecati na kvalitativnu učinkovitost postupaka u predmetima s rodno uvjetovanim nasiljem. Također, spomenuto je da propisane kazne za nasilje u obitelji ne ostvaruju željeni preventivni i represivni učinak.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac