Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 15. sjednici, održanoj 30. rujna 2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025.
Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnk predlagatelja uvodno je naglasio da razlozi izmjene Zakona proizlaze iz potrebe prilagodbe prava stvarnim potrebama korisnika, ali i mogućnostima državnog proračuna. Dosadašnja osnovica po kojoj se određuju prava nije mijenjana od 2001. godine i iznosila je 3.326 kuna, odnosno 441,44 eura. Novim prijedlogom osnovica će se povećati na 115 % dosadašnje vrijednosti, te će se utvrđivati jednom godišnje odlukom Vlade, pri čemu ta osnovica ne može biti niža od one prethodne godine. Ovim izmjenama proširuju se prava korisnika u dijelovima vezanim za zdravstvenu zaštitu, uvodi se pravo na zdravstveno osiguranje ako se ono ne može ostvariti po drugoj osnovi, pravo na medicinsku rehabilitaciju te na ortopedska i druga pomagala. Također se širi pravo na troškove ukopa i osigurava mogućnost ukopa po službenoj dužnosti za one stradalnike kojima nitko ne može osigurati ukop. Osim toga, povećavaju se iznosi osobnih invalidnina, posebnih dodataka, dodataka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskih dodataka, obiteljskih invalidnina i novčanih naknada, čime se osigurava djelotvorna zaštita i podrška civilnim stradalnicima Domovinskog rata.
Pučka pravobraniteljica istaknula je da, iako pozdravlja proširenje prava, Prijedlog zakona nije iskoristio priliku za ispravljanje ključnih nedostataka uočenih u praksi, a na koje je Ured pučke pravobraniteljice upozoravao i prilikom donošenja Zakona 2021. godine. U odnosu na primjenu članka 5. Zakona, kojim se propisuju zapreke za ostvarivanje prava, istaknula je da prvostupanjska tijela u rješenjima kojima odbijaju zahtjeve samo navode da je Povjerenstvo dalo negativno mišljenje, bez ikakvog obrazloženja o činjenicama na kojima se takvo mišljenje temelji, jer se radi o podacima označenim stupnjem tajnosti „Povjerljivo“, te podnositelj zahtjeva nema uvid u razloge odbijanja, što mu onemogućava učinkovito vođenje žalbenog i sudskog postupka. U tom smislu, pozvala se na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu F.S. protiv Hrvatske iz 2023. godine, u kojoj je Sud utvrdio da stranki, kako bi mogla učinkovito osporavati odluku, mora biti omogućen barem sažet pregled činjenica koje su poslužile kao osnova za zaključak da predstavlja prijetnju, što se u postupcima priznavanja statusa civilnog stradalnika ne primjenjuje. Iako se navedena presuda ne odnosi na ostvarivanje prava na temelju ovog Zakona, pravna načela ESLJP-a vrijede za sve predmete. Vezano za članke 73. – 75. Zakona, kojima se propisuje da se stradavanje dokazuje isključivo dokumentacijom nadležnih tijela Republike Hrvatske, ponovila je prijedlog iz 2021. godine da se omoguće iznimke. Naime, osobe koje su nakon stradavanja bile na područjima izvan nadzora hrvatskih vlasti često ne posjeduju takvu dokumentaciju. Predložila je da se, u skladu s općim upravnim postupkom, omogući dokazivanje i drugim dokaznim sredstvima, poput medicinske dokumentacije iz drugih država, saslušanjem svjedoka ili vještačenjima. Osvrnula se i na obrazloženje predlagatelja koji odbija ovaj prijedlog pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz 2008. godine, pojasnivši da se ta odluka temeljila na starom zakonu koji takvu mogućnost dokazivanja nije ni propisivao, te se stoga ne može smatrati načelnim stavom Ustavnog suda.
U raspravi je podržano proširenje prava korisnika i povećanje osnovice, kako je predloženo izmjenama i dopunama Zakona. S druge strane, podržani su prijedlozi koje je iznijela Pučka pravobraniteljica, uz naglasak da je i prilikom donošenja Zakona 2021. godine intencija bila obuhvatiti sve civilne stradalnike Domovinskog rata, bez ograničavanja prava pojedinih građana na način da oni ne znaju temeljem kojih činjenica im se pravo ne priznaje. Istaknuto je da se mora naći balans između obveza koje proizlaze iz presuda ESLJP-a i odredbi zakona o tajnosti podataka kako bi građani imali minimum podataka o razlozima odbijanja s jedne strane, te kako bi se zaštitila tajnost podataka s druge strane.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac