Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 14. sjednici, održanoj 23. rujna 2025., raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako je prvi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donesen 2019. godine, a već 2022. godine uslijedile su njegove prve izmjene i dopune. Aktualni prijedlog predstavlja treću izmjenu Zakona, koja se ponajprije temelji na preporukama OECD-a vezano uz pitanja poput podmićivanja zastupnika, te usklađivanje s višim standardima zaštite. Posebno je naznačeno kako se ovim izmjenama uvodi mogućnost izravnog prijavljivanja nepravilnosti nadležnoj policiji ili DORH-u, s ciljem jačanja zaštitnih mehanizama te izravnog pristupa tijelima progona. Dodatno, novim zakonskim rješenjem propisani su konkretni postupovni rokovi za zaštitu prijavitelja: odgovor na tužbu predviđa se u roku od 15 dana, održavanje rasprave u roku od 30 dana od podnošenja odgovora, dok je konačna odluka odnosno presuda predviđena najkasnije u roku od šest mjeseci od podnošenja tužbe. Predviđene su i strože kaznene odredbe, gdje za pravnu osobu visina novčane kazne može iznositi do 100.000 eura, što dodatno naglašava odvraćajuću i preventivnu funkciju ovog zakona. Zaključno, istaknuto je kako je dio primjedbi iz javnog savjetovanja bio usvojen, dok pojedini prijedlozi nisu prihvaćeni u ovoj fazi, obzirom da iziskuju širu i obimniju raspravu s drugim relevantnim tijelima.
Zamjenica pučke pravobraniteljice naglasila je posebnu ulogu institucije po Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Ured pučke pravobraniteljice zadužen je za zaprimanje prijava nepravilnosti, njihovo prosljeđivanje nadležnim službenicima za zaštitu nepravilnosti u državnim tijelima, te za traženje očitovanja od tih tijela, što predstavlja temelj institucionalne zaštite. Osim toga, Ured pučke provodi ispitni postupak u slučajevima kada prijavitelj podnese vjerodostojne dokaze da je izložen osveti zbog prijave nepravilnosti. Pozdravila je uvođenje dva nova kanala prijavljivanja – izravno prema DORH-u i policiji – no istaknula je da u slučaju osvete po prijavi DORH, za razliku od pučke pravobraniteljice, ne provodi poseban ispitni postupak. Iz tog razloga, nužno je precizno u zakonodavnom tekstu urediti suradnju između DORH-a i Ureda pučke pravobraniteljice. Upravo zato, u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona predložene su izmjene članka 3., kako bi DORH, u slučaju osvete, bio obvezan bez odgode izvijestiti pučku pravobraniteljicu, što jamči blagovremenu zaštitu prijavitelja. Istaknula je prijedlog da se u članku 3. doda novi stavak 5., čime bi se osigurala zaštita povezanim osobama s prijaviteljem, s obzirom da zakon proširuje zaštitu i na njih. Te će odredbe omogućiti da DORH i policija obvezno obavještavaju pučku pravobraniteljicu o svim prijavama koje se odnose na osvetu nakon prijave nepravilnosti, dok će ostale prijave ostati u nadležnosti tih tijela. Time se izbjegava dupliranje poslovnih procesa i osigurava da specijalizirani postupak zaštite prijavitelja nadzire pučka pravobraniteljica kao centralno tijelo sustava zaštite. Istaknula je potrebu uspostave jasnih zakonskih mehanizama suradnje, jer samo takav sustav može omogućiti učinkovitu, koordiniranu i stručnu zaštitu onih koji prijavljuju nepravilnosti, osobito u slučajevima kada su izloženi osveti od strane poslodavaca, nadređenih ili povezanih osoba.
Naglasila je važnost pružanja sekundarne besplatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti, bez obzira na imovinski cenzus, jer prijavitelji djeluju u javnom interesu, a ne radi vlastite koristi. Također su izloženi ozbiljnim pritiscima, uključujući sudske postupke koje protiv njih poduzimaju prijavljene osobe. Stoga je neophodno omogućiti im kvalitetnu pravnu zaštitu i zastupanje, kao i oslobođenje od sudskih troškova. Posebno je istaknula potrebu za uvođenjem besplatne psihosocijalne podrške prijaviteljima, uz postojeće pravo na emocionalnu podršku koja se pruža kroz Rehabilitacijski centar za stres. Psihosocijalna podrška pomaže ublažiti ozbiljne psihološke posljedice pritisaka, prijetnji i moguće odmazde, poput anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja.
Napomenula je da će uvođenje dva nova kanala vanjskog prijavljivanja, izravno prema DORH-u i policiji, dovesti do porasta ukupnog broja prijava nepravilnosti, što će proporcionalno povećati i broj slučajeva osvete. To će zahtijevati značajno pojačanje kadrovskih i materijalnih kapaciteta Ureda pučke pravobraniteljice kako bi mogla pravodobno i kvalitetno pružiti zaštitu. Upozorila je i na mogućnost da u praksi dođe do osvete prema pojedincu zbog pogrešne predodžbe da je on prijavio nepravilnost, iako zapravo nije, već je prijavu podnio netko drugi. U takvim situacijama nužno je zakonodavno osigurati da i te osobe imaju pravo na zaštitu, po uzoru na rješenja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
U raspravi je podržan prijedlog Zakona ne samo radi ispunjavanja OECD-ovih preporuka, već i radi snažnijeg jačanja pravnog okvira za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Načelno su podržani prijedlozi Pučke pravobraniteljice, osobito koji se odnose na jačanje kapaciteta Ureda pučke pravobraniteljice, potrebu uspostave suradnje između Policije, DORH-a i Ureda pučke pravobraniteljice te omogućavanje besplatne sekundarne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti, bez obzira na imovinski cenzus.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac