7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora je na 44. sjednici, održanoj 18. rujna 2015., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2015. uz prijedlog da se, sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su članarine, uz boravišnu pristojbu, jedan od dva izvorna prihoda sustava turističke zajednice. Ovaj prijedlog izmjena Zakona sastavljen je na temelju Nacionalnog programa reformi i posebno Odluke Vlade Republike Hrvatske o smanjenju parafiskalnih nameta koja je donesena u travnju ove godine a za koji je Ministarstvo turizma bilo zaduženo izraditi ga. Prijedlogom zakona predviđa se da se od 1. siječnja 2016. svim obveznicima turističke članarine smanje za 15% i to u svim kategorijama i u svim razredima što bi na godišnjoj razini predstavljalo smanjenje obveza gospodarstva prema turističkim zajednicama od otprilike 33 milijuna kuna. Stav Ministarstva je da je ta mjera, bez obzira na to što će sustav turističkih zajednica ostati bez znatnog dijela svojih prihoda za obavljanje vlastitih djelatnosti, u interesu rasterećenja gospodarstva i povećanja konkurentnosti svih subjekata koji direktno i indirektno pružaju usluge u turizmu.  

Predsjednik Odbora napomenuo je da ova mjera definitivno znači rasterećenje čitavog niza osnovnih subjekata ali jednako tako i upozorenje svima onima koji su ovisni o članarini. Oni moraju pronaći modalitete po kojima će kompenzirati ovo što više neće prihodovati, a koliko njih će to moći kompenzirati boravišnom pristojbom vrlo je upitno jer je ona u mnogim kontinentalnim dijelovima Hrvatske u manjem iznosu nego u primorskim. Pred njih se postavlja izazov kako učiniti sustav racionalnijim i, s druge strane, kako ići prema onome modelu o kojemu već dugo govorimo, a to je da sustav turističkih zajednica, posebno onih velikih, mora biti sposoban i aplicirati za europske fondove i dodatna sredstva sa strane.

Bez provedene rasprave, predsjedavajući je predložio sljedeći

Z A K L J U Č A K

1.  Odbor za turizam Hrvatskoga sabora JEDNOGLASNO je predložio Hrvatskome  saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA
O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.   

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
   Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. lipnja 2015.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Na sjednici na kojoj se razmatrao predmetni Prijedlog zakona sudjelovali su kao gosti i predstavnici svih strukovnih udruga u turizmu kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, posebice onih koje su se Odboru javile pisanim primjedbama na Prijedlog zakona, izvješćujući da predlagatelj nije uvažio njihove primjedbe i sugestije u izradi Prijedloga Zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je izložio kako se Prijedlogom zakona o pružanju usluga u turizmu utvrđuju način i uvjeti po kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati usluge u turizmu, a da se ova rješenja predlažu zbog potrebe usklađivanja sa europskom regulativom ali i na temelju prijedloga i poticaja strukovnih udruga i udruženja poslovnoga sektora.

Osnovne novine koje se predlažu ovim Prijedlogom zakona o pružanju usluga u turizmu u odnosu na važeći Zakon odnose se na turističke agencije, turističke vodiče i na posebne oblike turističke ponude.

Što se tiče turističkih agencija:
- sukladno praksi koja postoji u većini zemalja Europske unije, ukida se obveza ishođenja rješenja za početak poslovanja turističke agencije koje se zamjenjuje prijavom početka poslovanja koja se podnosi Ministarstvu turizma; ukida se obveza utvrđivanja minimalno tehničkih uvjeta za poslovnicu koja je do sada bila propisana posebnim pravilnikom osim minimalne veličine koja se propisuje Zakonom, ali ostaju propisani uvjeti koje mora ispunjavati voditelj poslovanja,

- za voditelja poslovnice utvrđuje se potreban viši nivo znanja stranih jezika, aktivno znanje najmanje jednog svjetskog jezika na razini B2,

- omogućuje se svim turističkim agencijama poslovanje u prostorima stambene namjene, a ne samo onima koji posluju isključivo putem Interneta,

- propisuje se jasna obveza svim turističkim agencijama koje posluju putem Interneta primjene odredbi posebnog propisa koji uređuje zaštitu potrošača u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora na daljinu te obvezu objavljivanja podataka radi zaštite potrošača na svojim internetskim stranicama,

Što se turističkih vodiča tiče:

- ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča propisuje se kao jedinstven program za područje cijele Republike Hrvatske, tako da turistički vodiči koji polože stručni ispit za turističkog vodiča na jednom od visokih učilišta koja već imaju ili će imati ovlaštenje za njihovu organizaciju mogu pružati usluge na svim turističkim cjelinama na području Republike Hrvatske, a ne više kao prema važećem Zakonu samo na području županija za koje su položili ispit. Ovo se predlaže kako bi se turističkim vodičima omogućilo pružanje usluga na području cijele naše države zbog izjednačavanja s turističkim vodičima iz zemalja članica Europske unije i Švicarske koji na privremenoj i povremenoj osnovi mogu pružati usluge vodiča u Republici Hrvatskoj.

Što se posebnih oblika turističke ponude tiče:

- detaljnije i jasnije se određuju posebni oblici turističke ponude poput nautičkog i zdravstvenog turizma, aktivnog i pustolovnog turizma, kongresnog i poslovnog turizma te drugih oblika turističke ponude. Posebno se regulira pružanje turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma propisivanjem jasnijih obveza za pružatelja usluga, odnosno organizatora takvih aktivnosti, ali i osoba koje pružatelji usluga angažiraju za izvođenje tih aktivnosti, a što je sve vezano za sigurnost i zaštitu potrošača a time i pružatelja usluga

- uređuje se pružanje rent-a-car usluge

- definira se usluga transfera  jer se u praksi pokazala potreba za tim

- ukida se zakonsko reguliranje obveze polaganja ispita za turističkog pratitelja koje su turističke agencije provodile uz suglasnost ministra turizma, prema programu koji je pravilnikom propisao ministar turizma

- ukida se obveza školskih ustanova da prijavljuju izlete turističkoj inspekciji.

Prijedlog zakona usklađen je sa svim primjedbama nadležnih tijela.

Prije otvaranja rasprave predsjednik Odbora istaknuo je da je ovaj Zakon u rangu najvažnijih propisa kad se govori o zakonskom okviru za pružanje turističkih usluga, odnosno odvijanja turizma u cjelini. Ovo je Zakon koji regulira uvjete i standarde pružanja usluga, Zakon  kojim se definiraju elementi po kojima ste konkurentni ili gori od drugih po kvaliteti pružene usluge. Zato je iznimno važan. Podsjetio je da je u Europskoj komisiji završen postupak usuglašavanja teksta nove Direktive EU o turističkim paket aranžmanima i da se njeno donošenje i objava očekuju u rujnu ili listopadu ove godine, od kada počinje teći rok od dvije godine za usklađivanje nacionalnih propisa. Obzirom da je tekst Direktive poznat i da ovaj Prijedlog zakona nije usklađen s njom, postavio je pitanje kakav je uopće smisao donošenja ovoga Zakona praktički u isto vrijeme jer se drugo čitanje i donošenje ovoga Zakona ni ne može osigurati prije listopada. Jasno je, dakle, da će se u tome slučaju morati donositi opet novi zakon. Postavio je pitanje predstavnicima predlagatelja postoji li možda neki konkretan i dobar razlog zbog kojega bi Hrvatski sabor tako trebao postupiti.

Također je upozorio da se Odboru obratio čitav niz predstavnika strukovnih i interesnih organizacija u turizmu koji problematiziraju kako sam koncept zakona tako i niz njegovih odredbi, smatrajući da nisu dobre. Najozbiljnije primjedbe dolaze od udruga turističkih agencija i udruga turističkih vodiča kojih se ovaj Zakon najviše i tiče. Temeljno pitanje nije liberalizacija tržišta jer je nju Hrvatski sabor već započeo lanjskim izmjenama i dopunama postojećega Zakona nego što to novi Prijedlog zakona donosi na temelju iskustva primjene postojećega koji je na snazi od 1997. godine. Naše poslovno okruženje bitno je drugačije, Hrvatska je u međuvremenu postala dio unutrašnjeg tržišta Europske unije i osnažila je poziciju receptivne zemlje. Odbor je još lani zahtijevao da ga se izvijesti o učincima lanjskih izmjena i dopuna Zakona kojima je bitno liberaliziran sustav turističkoga posredovanja omogućavanjem osnivanja tzv. Internet agencija ali to nije učinjeno. Ovim se prijedlogom radikalno derogiraju uvjeti koje moraju ispunjavati turistički posrednici i pružatelji pojedinih usluga pa se s pravom postavlja pitanje hoće li to dovesti do ugrožavanja stečenih prava potrošača. Postavlja se pitanje je li obveza Hrvatske da prema Direktivi EU o slobodi poslovnog nastana i slobode kretanja ukine sve propisane uvjete za obavljenje djelatnosti ili da tu slobodu jednako osigura svim državljanima EU pod jednakim uvjetima koji važe i za državljane RH kako u zemlji tako i u drugim članicama EU.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora složili se sa izlaganjem predsjednika Odbora i izrazili zabrinutost da će se u vrlo kratko vrijeme morati opet donositi novi zakon zbog nove Direktive EU. Tim više jer se pune tri godine govori o novome zakonu koji se tek sada pojavljuje kad je usuglašena nova Direktiva EU s kojom uopće nije usuglašen. Ocijenjeno je da se dio predloženih rješenja koje predlagatelj navodi kao novine u ovome Prijedlogu zakona mogao implementirati izmjenama i dopunama postojećega zakona, a ne novim zakonom. Predložili su da se donošenje novoga Zakona odgodi do jeseni i iznijeli stav da bi bilo najbolje da predlagatelj Prijedlog zakona povuče iz procedure. Također je bilo i prijedloga o održavanju tematske sjednica u jesen s ovom temom na kojoj bi svi zainteresirani mogli iznijeti svoje stavove i mišljenja u formi prethodne rasprave.

Predstavnici Udruge hrvatskih putničkih agencija, Udruge turističkih vodiča Split, Saveza gorskih vodiča Hrvatske te Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske istaknuli su da bi donošenje ovakvog Zakona stvorilo nesigurnost pravnog okruženja u kojemu posluju putničke agencije te podržavaju prijedlog da se tekst Zakona vrati predlagatelju na pisanje novog teksta.

Predstavnici predlagatelja su se očitovali na iznesene primjedbe pozivajući se na rad i stavove stručne radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona ali nisu odgovorili na pitanja u vezi opravdanosti donošenja novoga Zakona neposredno prije usvajanja i objave nove Direktive EU o turističkim paket aranžmanima.

Na temelju provedene rasprave predsjednik Odbora za turizam Hrvatskoga sabora dao je na glasovanje sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pružanju usluga  u turizmu, koji (sa 4 glasa „ZA“, 1 „PROTIV“ i 3 „SUZDRŽANA“) NIJE DOBIO POTREBNU VEĆINU.

S obzirom na to da taj zaključak nije dobio potrebnu većinu, u nastavku sjednice većinom je glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) usvojen  sljedeći

Z A K LJ U Č A K

2. Predlaže se Hrvatskome saboru da odbije Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu i da svojim zaključkom predlagatelja naputi da u proceduru uputi novi odgovarajući zakon nakon što se donese i objavi već usuglašena nova Direktiva EU o turističkim paket aranžmanima.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. lipnja 2015.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je izložio kako Ministarstvo turizma predlaže da se ovim Zakonom urede način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Prijedlog je prihvaćen u prvom čitanju na 17. sjednici Hrvatskoga sabora 8. svibnja ove godine, a osnovne novine koje se ovim Konačnim prijedlogom zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predlažu u odnosu na važeći istoimeni Zakon su:
- minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata utvrđuje se Zakonom, ali se omogućuje predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da odrede i duže radno vrijeme na svome području, i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata i za pojedina naselja

- omogućuje se ugostiteljima pružanje usluga smještaja u objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, ne samo u poslovnom prostoru već i u prostoru stambene namjene, i to ne više privremeno do kraja 2016. godine kako je ograničeno važećim Zakonom

- privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućuje se pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena

- omogućuje se pripremanje i usluživanje napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove u svojim klupskim prostorima jer se radi o posebno osjetljivoj skupini naših građana koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekata već kroz svoje klubove ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima; također se to odnosi i na dobrovoljna vatrogasna društva

- osniva se Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu kojim će biti obuhvaćeni svi ugostitelji i drugi pružatelji ugostiteljskih usluga, odnosno svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge

- smanjuju se najviši i najniži iznosi novčanih kazni za pojedine prekršaje te propisuju veće novčane kazne za one koji te prekršaje učestalo ponavljaju

- omogućuje se od strane turističkih inspektora češći odabir plaćanja kazne na samom mjestu izvršenja prekršaja radi rasterećivanja prekršajnih sudova

- propisuje se obveza ugostitelju da on ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prema vrstama ugostiteljskih objekata, neovisno o organizacijskom obliku poslovanja.

U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora napomenuo je kako je Ministarstvo turizma između dva čitanja Zakona napravilo čitav niz korekcija i izrazio je svoje zadovoljstvo time što je Ministarstvo poslušalo dobar dio sugestija i prijedloga članova Odbora za turizam pripremajući konačan prijedlog Zakona. Izrazio je žaljenje što nije prihvaćena ideja o promjeni paradigme turističke inspekcije unošenjem posebne odredbe kojom bi se prevencija i edukacija definirale kao temeljna svrha inspekcije. Turistička ali i ostale inspekcije trebale bi poduzetnicima prije svega pomagati da bolje shvate i implementiraju propise te da se u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti polazi od opomene, zatim blaže, potom nešto teže kazne pa tek onda radikalnih mjera poput zabrane obavljanja djelatnosti. Očito je da će za to trebati mijenjati obuhvatno više propisa.
 
U daljnjoj raspravi članovi Odbora također su izrazili svoje zadovoljstvo time što je većina primjedaba Odbora ali i klubova zastupnika usvojena.

Iznesene su i neke primjedbe na novi tekst Zakona odnosno okolnosti u kojima će se on provoditi, od toga da postojeći broj turističkih inspektora nije dovoljan za uspješan nadzor te kako bi inspekcije u promišljanju budućega ustrojstva inspekcijskih službi trebale doći pod ingerenciju jedinica lokalne samouprave, do toga kako bi trebalo izjednačiti broj dozvoljenih smještajnih kapaciteta u kampovima u domaćinstvu i kampovima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora održao je 18. lipnja 2015. godine Okrugli stol s temom „KOLIKO JE (HRVATSKI) TURIZAM DOSTUPAN OSOBAMA S INVALIDITETOM?“.

Uvodne prezentacije i izlaganja s osvrtom na probleme i otvorena pitanja vezana uz ovu temu iznijeli su govornici: Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Siniša Kekić, voditelj poslovnice specijalizirane turističke agencije TravAbled iz Zagreba, Vesna Nađ, zamjenica ministra branitelja, Daglas Koraca, zamjenik ministra turizma, Davorko Vidović, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Damir Krešić, znanstveni suradnik u Institutu za turizam i Davorin Oršanić, pomoćnik za inspekcijske poslove ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja.

U raspravi su, uz članove Odbora za turizam, sudjelovali predstavnici Hrvatskoga paraolimpjiskog odbora, Udruge „Svijet tišine“ te Udruge za promicanje istih mogućnosti pri Kući ljudskih prava Zagreb.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 43. sjednici, održanoj 8. srpnja 2015. godine donio je sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Republika Hrvatska svrstava se među vodeće europske turističke destinacije. Međutim, gledajući to iz perspektive osoba s invaliditetom, njena turistička ponuda (uz tek neke vidljive pozitivne pomake) još uvijek je nedostupna mnogim domaćim i stranim turistima. Zbog neprilagođene infrastrukture, neprilagođenog transporta, neprimjerene smještajne ponude, nepristupačnosti plaža te neprilagođenim odmorištima na hrvatskim autocestama - na pitanje koliko je hrvatski turizam dostupan osobama s invaliditetom nameće se odgovor da je on u svojoj većoj mjeri nedostupan. Nema nikakve sumnje da postoji veliki prostor za unapređenje turističke ponude za ovaj poseban i važan tržišni segment.

2. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju povećao se broj europskih i drugih turista zainteresiranih za putovanje u našu zemlju. Među njima su i osobe s invaliditetom. No za njihov prihvat je potrebna pristupačna ponuda – od smještajnih kapaciteta, objekata, pristupa nacionalnim parkovima i parkovima prirode, seoskim imanjima, kulturnim znamenitostima, sportskim i rekreacijskim sadržajima, ugostiteljskim objektima, plažama, prijevoznim sredstvima i svemu onome što zahtijeva suvremeni gost.

3. Problemi su, prema iskustvima osoba s invaliditetom, različiti i ovisni o individualnim potrebama i o specifičnostima pojedinih oštećenja. Tako je vrlo važno voditi računa ne samo o osiguranju fizičke pristupačnosti nego i o osiguranju pristupačnosti informacija i komunikacija za gluhe i slijepe osobe te osobe s intelektualnim i psihičkim teškoćama. Elementi pristupačnosti za te skupine osoba s invaliditetom nisu dobro poznati turističkim sustavima jer uključuju induktivne petlje za gluhe osobe, oznake na Brailleovu pismu i taktilne crte vođenja za slijepe osobe te materijale i oznake s informacijama u lako razumljivom materijalu za osobe s intelektualnim teškoćama.

4. Općom rezolucijom Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima pravo na turizam i putovanja definirano je kao temeljno ljudsko pravo. Švedska organizacija za socijalni turizam taj turizam definira kao svaku turističku aktivnost kojoj je cilj svim marginaliziranim i obespravljenim skupinama osigurati temeljno ljudsko pravo na odmor i razonodu. Osobe s invaliditetom žele biti turisti, a naša je obveza da ih u tome podržimo i ljudski prihvatimo.

5. U Hrvatskoj su udruge osoba s invaliditetom iznimno aktivne i provode kvalitetna istraživanja i projekte koji se onda reflektiraju na pozitivne pomake. Primjerice, održavanjem međunarodnih stručnih znanstvenih skupova na kojima su sudionici ali i organizatori upravo osobe s invaliditetom šire se spoznaje o potrebama osoba s invaliditetom za potpunom inkluzijom. Dakle, tamo gdje postoji veliki angažman samih osoba s invaliditetom, postoje i primjeri pozitivne prakse.

6. Na području pristupačnosti osobama s invaliditetom zajedničko je to da očito kršenje zakona prolazi bez sankcija i zapravo se čini da je poštivanje zakona samo stvar dobre volje. Stoga bi praćenje i primjena postojećeg zakonodavstva te mjera i aktivnosti zacrtanih strategijama trebalo biti nešto neizostavno kako bi se spriječila daljnja diskriminacija osoba s invaliditetom u svim segmentima, pa tako i u segmentu turističke ponude, a one koji krše njihova prava treba sankcionirati.

7. Edukacija onih koji pružaju turističke usluge vrlo je važna, posebno onih koji pružaju usluge u obiteljskom smještaju. Nedovoljna informiranost i neupućenost zahtijeva njihovu edukaciju kako bi svoj obiteljski smještaj prilagodili potrebama osoba s invaliditetom.

i

P R E P O R U K E

1. Preporučuje se Ministarstvu turizma da posebnim mjerama potiče projekte koji turističku ponudu čine dostupnijom turistima s različitim teškoćama, uključujući kulturne, sportske, zabavne sadržaje, razgledavanje nacionalnih parkova i parkova prirode te povijesne baštine.

2. Preporučuje se zainteresiranim hrvatskim turističkim agencijama osnivanje klastera turističkih agencija specijaliziranih za osobe s invaliditetom i to na razini EU, kako bi agencije sličnog tipa međusobno uspostavljale kontakte, razmjenjivale iskustva i kontakte s drugim poslovnim subjektima. Na taj način bi se naši turisti mogli informirati prije putovanja u inozemstvo, a mi bismo mogli pružiti što više informacija stranim turistima koji dolaze u Hrvatsku.

3. Uz omogućivanje pogodnog prijevoza zračnim, kopnenim i morskim prijevozom svim korisnicima, preporučuje se svim prijevoznicima obuka osoblja za postupanje prema korisnicima s invaliditetom s obzirom na to da se često u praksi pokazalo da se neki manji nedostaci mogu nadoknaditi ljubaznom, kvalitetnom i profesionalnom uslugom. Također, treba razvijati tehnološki sustav rezervacija preko internetskih stranica i usluga koje su dostupne svima.

4. Preporučuje se Ministarstvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Ministarstvu branitelja, Ministarstvu socijalne politike i mladih, Gradu Zagrebu, Turističkoj zajednici Grada Zagreba, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Institutu za turizam, Udruzi za promicanje istih mogućnosti, Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom i Koaliciji za život u zajednici da svojim zajedničkim djelovanjem osiguraju da Hrvatska bude domaćin Svjetske konferencije socijalnog turizma u listopadu sljedeće godine.

5. Preporučuje se svim udrugama osoba s invaliditetom da se aktivno obraćaju građevinskoj inspekciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u svim slučajevima u kojima smatraju da je došlo do povrede propisa i gdje treba intervenirati.

6. Preporučuje se suradnja, daljnje rasprave o toj temi te edukacija u sustavu turističkih zajednica, hotela i svih onih koji pružaju usluge u obiteljskom smještaju s osobama s invaliditetom. Posebno se naglašava važnost sustava turističkih zajednica jer one na području svoje destinacije trebaju inicirati i promovirati takve projekte.

7. Preporučuje se da turističke zajednice zajedno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i udrugama osoba s invaliditetom na lokalnoj razini osiguraju distribuciju, odnosno prodaju proizvoda i usluga koje su izradile osobe s invaliditetom, npr. suvenire, kao dio turističke ponude.

8. S obzirom na to da javnost o ovom problemu nije dovoljno informirana, preporučuje se da resorna ministarstva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, u suradnji s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom iniciraju posebnu informativnu kampanju.

9. Preporučuje se turističkim zajednicama županija da gradove u svojim županijama opreme laganim, prenosivim i jednostavnim kosinama (rampama) kako bi osobe s invaliditetom bez problema mogle ulaziti u sve objekte.

10. Sportski turizam je važan dio turizma. Interes za sportske aktivnosti vrlo je velik i mnoge reprezentacije dolaze na pripreme baš u Hrvatsku. Hrvatski paraolimpijski odbor kao i druge organizacije koje se bave sportom osoba s invaliditetom profesionalno ili rekreativno, godinama kontinuirano organiziraju važna međunarodna natjecanja i tu se suočavaju s velikim problemima. Potrebno je prilagoditi javni transport osobama s invaliditetom. Također je potrebno prilagoditi postojeću i voditi brigu pri izgradnji novih sportskih objekata kao i drugih objekata u kojima se odvijaju sportske aktivnosti te osigurati pristupačne smještajne kapacitete.

11. Pri gradnji ili adaptaciji treba poštivati članak 2. UN-ove konvencije, a to je  univerzalni dizajn. Preporučuje se da se u fazu projektiranja u procesu gradnje i dizajniranja uključe, uz stručnjake, i osobe s invaliditetom, kako bi se vodilo računa o različitosti populacije i potrebi da svi budemo što samostalniji.

12. Preporučuje se da ministarstva raspišu natječaje na koje će udruge osoba s invaliditetom moći aplicirati u svrhu edukacije mladih ljudi organiziranim predavanjima u školama jer djeca, a nažalost ni mnogi odrasli, ne znaju kako bolje razumjeti osobe s invaliditetom i njihove potrebe. Također, treba kod mladih ljudi razvijati svijest o potrebama osoba s invaliditetom kao i njihovim pravima od pristupa uslugama, prava na informaciju te na izbor jer bez toga nijedna osoba s invaliditetom neće moći biti aktivni turist.

13. Preporučuje se Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvu turizma i Ministarstvu branitelja da pruže potporu radu Udruge za promicanje istih mogućnosti pri Kući ljudskih prava koja je napravila Koaliciju za život u zajednici po članku 19. UN konvencije.

14. Preporučuje se ministarstvima da u suradnji s krovnim organizacijama udruga osoba s invaliditetom kontinuirano dogovaraju kroz zakonodavstvo, strategije i planove zajedničke smjernice i aktivnosti u svrhu unapređenja pristupačnog turizma po načelima univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe.

  Goran Beus Richembergh

Predsjednik Odbora za turizam

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 29. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. travnja 2015.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je izložio kako Ministarstvo turizma predlaganjem Prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji u sebi sadrži bitne novine i poboljšanja u odnosu na važeći Zakon (koji je dosad imao osam izmjena i dopuna), nastoji ukloniti uočene prepreke i nedorečenosti koje su priječile razvoj ugostiteljske djelatnosti. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je o Nacrtu prijedloga zakona provedena javna rasprava, kako su pribavljena mišljenja svih ministarstava te je nakon toga odlučeno da se o navedenom prijedlogu raspravlja u dva čitanja. Bitne novine koje se ovim Zakonom predlažu su:
- omogućavanje predstavničkim tijelima lokalne samouprave da sami produžuju radno vrijeme pojedinih ugostiteljskih zona ili subjekata, kao i pojedinih zona u gradu u odnosu na minimalno radno vrijeme koje je sad propisano od 6 do 24 sata
- omogućavanje pravnim osobama i obrtnicima pružanje usluga smještaja i u objektima stambene namjene bez potrebe prenamjene objekta u poslovni objekt, a sve uzimajući u obzir kako  se radi o tihoj djelatnosti
- omogućavanje izdavanja privatnim iznajmljivačima (koji su podnijeli zahtjev za legalizacijom) privremenog rješenja do 31. prosinca 2016. kojim bi oni dokazali pravo vlasništva na zemljištu koje imaju, a sve uzimajući u obzir trenutačno stanje i neusklađenost zemljišnih knjiga, što se posebice odnosi na naše otoke
- omogućavanje pripremanja i posluživanja napitaka i pića u objektima koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove i u svojim objektima te, u skladu s praksom u Austriji i Njemačkoj, omogućavanje i dobrovoljnim vatrogasnim zajednicama posluživanje hrane, napitaka i pića najviše četiri puta godišnje u svojim prostorima za svoje članove prilikom održavanja raznih manifestacija
- osnivanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu kojim će biti obuhvaćeni svi ugostitelji i pružatelji ugostiteljskih usluga i koji će biti javan
- smanjivanje najviših i najnižih iznosa novčanih kazni za pojedine prekršaje te propisivanje većih novčanih kazni za one koji učestalo ponavljaju prekršaje.

U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika složio se kako je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti liberalniji u odnosu na važeći te kako će to rezultirati boljim provođenjem odredbi Zakona. Međutim, postavljena su i neka pitanja vezana uz ovlasti lokalne samouprave u vezi s određivanjem radnog vremena, odnosno tko će konkretno odrediti koji od objekata ispunjava uvjete za 24-satni rad. Upozoreno je i na problem kažnjavanja prekršitelja Zakona i donošenja rješenja o skraćivanju radnog vremena za dva sata, kao i potrebu određivanja o koja će se dva sata raditi. Također je predloženo da je potrebno utvrditi koji je krajnji rok donošenja potrebnih odluka jedinica lokalne samouprave za kraće, odnosno dulje radno vrijeme, a zbog jasnog utvrđivanja kriterija provedbe navedene odluke. Predloženo je da se vrati naziv Turističko seljačko domaćinstvo/gospodarstvo jer ovako OPG-i koji pružaju ugostiteljske usluge postaju neprepoznatljivi i izjednačeni s ostalih 184.511 OPG-a registriranih u Republici Hrvatskoj. Vezano uz radno vrijeme, članovi Odbora misle kako to nije potrebno propisivati jer OPG-i uglavnom rade po narudžbi, vikendom, blagdanima i u pojedinim godišnjim dobima, a sve ovisno o području na kojem se nalaze. Upozoreno je i na to kako pitanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu nije do kraja dorađeno, Registar se spominje, ali postoji raskorak između stupanja na snagu i donošenja ovoga Zakona za puno prijavljenih subjekata koji će biti dionici toga. Što će se dogoditi s obračunom paušalne pristojbe i kako će se ona obračunavati u situaciji u kojoj još nemamo Središnji registar, a nemamo više niti tu odredbu u Zakonu? Vezano uz edukaciju i stručno osposobljavanje kadrova čija obveza u važećem Zakonu postoji, a nije regulirana Prijedlogom zakona, članovi Odbora upozorili su kako će to utjecati na smanjivanje stručnosti onih koji će ulaziti u ugostiteljstvo, a što će utjecati i na kvalitetu obavljanja ugostiteljskih usluga. Također, postavljeno je i pitanje kome se sve daje mogućnost bavljenja ugostiteljskom djelatnošću te kako bi trebalo izmijeniti neke odredbe Zakona kako bi se što kvalitetnije mogao provoditi nadzor. Upozoreno je kako izbacivanje stavka 3. iz članka 20. važećeg Zakona i nevezivanje upravnog postupka rokom može imati jako velike negativne posljedice, odnosno dugotrajnost upravnog postupka, dok posljedica izbacivanja cijelog članka 21. važećeg Zakona može biti nerad nadležnih tijela, a što neće biti sankcionirano. Sugerirano je da bi se iz Zakona trebale izbaciti riječi „ugostiteljske usluge na klupi, na kolicima i sličnim napravama“ jer takav oblik pružanja ugostiteljskih usluga ne pridonosi kvaliteti turizma i uređenosti turističke destinacije.

Predsjednik Odbora pozdravio je novi pristup u definiranju nadzora inspekcije koji je sada blaži nego što je bio dosad, no podsjetio je na stav Odbora za turizam da valja promijeniti paradigmu inspekcijskog nadzora te da osnovni cilj inspekcije ne može i ne smije biti kažnjavanje, nego uklanjanje nepravilnosti. U tom smislu predložio je da se u tekst Konačnog prijedloga Zakona o ugostiteljstvu ugradi odredba kojom bi se u članku 42. iza stavka 2. dodao novi 3. stavak koji bi glasio:

„Inspekcijski nadzor vodi se načelom prevencije nepropisnog postupanja i ima za cilj učinkovito i brzo otklanjanje uočenih nepravilnosti prije poduzimanja mjera kažnjavanja i zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga, osobito ako su nepravilnosti uočene prvi put, ako njima nisu ugroženi zdravlje ili sigurnost gostiju ili ako ih je moguće lako i razmjerno brzo otkloniti prije izricanja kazne ili zabrane.

Sadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.“.

Predloženo je također da se odredi rok u kojem turistički inspektor po službenoj dužnosti nakon uklanjanja nedostataka i nepravilnosti mora u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja navesti da je ono izvršeno (za 1, odnosno najviše 3 dana). Predloženo je i da se uz turističke inspektore omogući komunalnim redarima provođenje inspekcijskog nadzora i naplate kazni, radi bržeg uklanjanja nedostataka i nepravilnosti.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio  je (jednoglasno) predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

2. Primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2015. godine razmotrio je Prijedlog zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2014.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o poljoprivredi, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora napominje da je još 4. prosinca 2014. godine održao posebnu tematsku sjednicu posvećenu ruralnome turizmu na kojoj je više puta naglašeno da su neki od uočenih problema vezani za nesuglasje različitih propisa kao i za prenormiranost jer se propisi iz više resora izravno ili neizravno ali neusklađeno odnose na ruralni turizam. Bavljenje turizmom na OPG-ima kao dopunskom djelatnošću reguliralo je Ministarstvo turizma (prvi put 1996. godine). Propisi su se više puta mijenjali i prilagođavali turističkim seljačkim domaćinstvima i gospodarstvima budući da se radi o OPG-ima koji se ovom djelatnošću bave dopunski (primarna djelatnost je poljoprivreda).

U tome smislu, razmatrajući odredbe Prijedloga zakona o poljoprivredi, Odbor za turizam, nakon provedene rasprave, ističe sljedeće primjedbe na odredbe kojima se reguliraju pitanja pružanja ugostiteljskih usluga kao dopunske djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima:

Članak 70. (Dopunske djelatnosti na OPG-u)

Stavak 3. glasi
„Nositelj OPG-a podnosi Agenciji za plaćanja zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika“

Primjedba: Upisnik turističkih seljačkih domaćinstava sada vodi Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave – zbog olakšanja postupaka potrebno je povezati upisnike ili definirati da se upisnik vodi na jednom mjestu

Stavak 6. glasi
„Ukoliko Agencija za plaćanja utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis dopunske djelatnosti, uputit će OPG-u obavijest da u primjerenom roku izvrši uskladbu. U protivnom obavještava OPG o ispisu dopunske djelatnosti iz Upisnika poljoprivrednika“ 

Primjedba: Uvjete utvrđuju Uredi državne uprave sukladno propisima Ministarstva turizma i nema razloga da još dodatno Agencija utvrđuje uvjete.

Članak 7. glasi

„Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje te uvjete upisa dopunskih djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika propisat će ministar pravilnikom uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje i ministra nadležnog za turizam i ugostiteljstvo.“

Primjedba: Ukoliko ovaj stavak ostane ovako naveden u predmetnom Zakonu važila bi dva pravilnika o istoj stvari (jer se sada na pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu odnosi Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, kojeg je donio ministar turizma, uz suglasnost ministra za poljoprivredu (NN, broj 5/08., 46/08., isp., 44/11. i 118/11.), a kojim su propisani način i uvjeti za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i koji je donesen na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Nadalje, ministar turizma ne može davati suglasnost na sve dopunske djelatnosti koje se mogu obavljati na obiteljskom poljoprivrednog gospodarstvu, a kojih je sukladno Pravilniku o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 76/14.) navedeno ukupno 87.

Članak 151.

Stavak 1. točka 9. glasi:
Službene kontrole u području poljoprivrede u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:
„Inspekcijski nadzor obavljanja poljoprivredne ili dopunske djelatnosti u poljoprivredi.“

Primjedba: Inspekcijski nadzor u turizmu na seljačkim domaćinstvima/gospodarstvima trenutno obavlja turistička inspekcija – i sada nadzor u turističkim seljačkim domaćinstvima može vršiti 8 različitih inspekcija. Ovo bi dodatno zakompliciralo situaciju jer bi ugostiteljske i turističke usluge mogle kontrolirati i turistička i poljoprivredna inspekcija.

Članak 165.

Stavak 1. točka 9. glasi:
„Ako inspektor u provedbi službenih kontrola utvrdi da su povrijeđene odredbe uredbi iz članka 1. ovoga Zakona, ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, ima pravo i obvezu rješenjem: Zabraniti obavljanje djelatnosti za koju je potrebno dobiti dozvolu za obavljanje dopunske djelatnosti na OPG-u ako nije dobiveno odobrenje i/ili ako ne udovoljava odredbama posebnih propisa.“

Primjedba: Ukoliko ova odredba ostane u ovom obliku stvorila bi se pravna nesigurnost, jer se  obavljanje inspekcijskog nadzora u istom upravnom području daje u nadležnost dvjema različitim inspekcijskim tijelima, što dovodi do pozitivnog sukoba stvarne nadležnosti, s obzirom da su dopunske djelatnosti sukladno Pravilniku (NN 76/14) i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam većinom je glasova (7 glasova ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih

ZAKLJUČAKA

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O POLJOPRIVREDI
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivredi.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 34. sjednici, održanoj 25. studenoga 2014., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo, i to u dijelu koji se odnosi na raspored sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090 – Ministarstvo turizma.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o prihodima, rashodima, osnovnim makroekonomskim procjenama te procjenama ukupnog manjka državnog proračuna za 2015. godinu. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2015. godinu planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 118,9 milijardi kuna. Planirani deficit državnog proračuna za 2015. godinu iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a. Od toga se čak 10,7 milijardi kuna odnosi na kamate koje Republika Hrvatska isplaćuje. Dug države iznosi 81,6 % BDP-a. Prijedlog državnog proračuna za sljedeću godinu rađen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 %, u 2016. Vlada RH očekuje rast BDP-a za 1,3 %, a u 2017. od 1,5 %. 

Proračun Ministarstva turizma planiran je na temelju projekcija dobivenih od Ministarstva financija, kako je uvodno naglasio zamjenik ministra turizma. Uzimajući u obzir smjernice Vlade Republike Hrvatske, dogovoreno je smanjenje sredstava predviđenih za poziciju 090 – Ministarstvo turizma za 6,5 milijuna kuna. Povećanje proračuna za 2015. u odnosu na 2014. godinu bilježi se na stavkama Međunarodne suradnje, gdje se s 1.194.296,00 kuna iznos povećava na 3.382.000,00 kuna (zbog organizacije Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije u Rovinju, gdje će se održati njezina 100. jubilarna sjednica u svibnju 2015.). Također, na stavci Kapitalne pomoći poljoprivrednicima i obrtnicima (OPG) iznos se sa 7.730.000,00 povećava na 7.800.000,00 kuna. Ministarstvo turizma kroz program dodjele bespovratnih potpora pod nazivom „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ financira, među ostalim, i razvoj turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na novoj stavci Operativni program ljudski potencijali (upravljačko tijelo za Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, dok je Ministarstvo turizma posredničko tijelo prve razine) proračun za 2015. godinu iznosi 3.428.000,00 kuna. Smanjenje proračuna za 2015. u odnosu na 2014. godinu bilježi se na stavkama: Kapitalne donacije građanima i kućanstvima u iznosu od 916.000 kuna, Fond za turizam u iznosu od 20 milijuna kuna, Turistička promidžba Republike Hrvatske u iznosu od 2,8 milijuna kuna, Poticaj za povećanje sigurnosti turista (Hrvatska gorska služba spašavanja) u iznosu od 500.000 kuna, Izrade studija hrvatskog turizma u iznosu od 750.000 kuna te Tekuće donacije u novcu udrugama u iznosu od 657.000 kuna.

U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika izrazio je neslaganje sa smanjenjem sredstava koja će se iz proračuna dodijeliti Ministarstvu turizma, imajući na umu da upravo sektor turizma ostvaruje najveći udio u BDP-u. Svoje su nezadovoljstvo zastupnici izrazili zbog smanjenja sredstava Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja jer smatraju da joj se treba osigurati stabilno financiranje jer obavlja nezamjenjiv posao u ukupnom sustavu turizma po kojem je Hrvatska prepoznata (sigurnost domaćih i stranih gostiju) te da njezin ionako mali proračun nije trebalo još dodatno smanjiti. Pojedini zastupnici misle da se Ministarstvo turizma trebalo snažnije izboriti za povećanje sredstava u svom resoru, posebice zato što mnogi ljudi, poduzetnici i obrtnici žive od turizma. Prijedlog je da Ministarstvo turizma izvijesti Odbor o efektima povećanja stope PDV-a s 10 % na 13 % u turističkim djelatnostima jer druge zemlje imaju puno nižu stopu PDV-a. Također se postavilo pitanje oko natječaja u Fondu za turizam te postavljenog roka za predaju zahtjeva do 31. listopada ove godine. Dio zastupnika smatra da bi se taj rok ubuduće trebao skratiti za bar mjesec dana, kako bi se svi predani zahtjevi (ove godine ima ih više od 300) mogli obraditi do kraja godine.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (8 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU
te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
- Odlukuo davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu

2. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (8 glasova ZA i 1 glas SUDZRŽAN) zadužio Ministarstvo turizma Republike Hrvatske da do 31. ožujka 2015. dostavi analizu učinaka primjene stope poreza na dodanu vrijednost od 13 % u turističkim djelatnostima.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (8 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. uz prijedlog da se, sukladno s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona zajedno s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je objasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Ovim se Zakonom predlaže urediti materija koja je sad uređena Uredbom o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 89/14.) koju je Vlada RH donijela u srpnju ove godine. S obzirom na to da prema Zakonu o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 115/14.) navedena Uredba može ostati na snazi najdulje do 31. prosinca 2014. , to je pitanje potrebno urediti zakonom.

U primjeni važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu uočene su nejasnoće u postupanju nadležnih inspektora u sankcioniranju pružanja usluga u turizmu koje su se pružale suprotno izdanom rješenju, te je ocijenjeno da se treba jasnije definirati provođenje inspekcijskog nadzora, a koji je u području pružanja usluga u turizmu podijeljen između Turističke inspekcije Ministarstva turizma i Carinske uprave Ministarstva financija.

Stoga se ovim Zakonom predlaže da se turističkim inspektorima utvrdi jasno ovlaštenje za zabranu obavljanja pružanja usluga samo ako se usluge pružaju suprotno izdanom rješenju nadležnog tijela, i to u dijelu u kojem se pružaju suprotno tom rješenju. Kad se usluge u turizmu pružaju bez ikakvog rješenja, postupat će Carinska uprava u skladu sa svojom nadležnosti.

Donošenjem predloženog Zakona osiguralo bi se u potpunosti i na jasan način provođenje inspekcijskog nadzora u području pružanja usluga u turizmu, a time i poduzimanje mjera za zabranu i sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti u tom području od strane Carinske uprave.

U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika složio se kako se državne inspekcije ponašaju prema poduzetnicima na način koji nije poticajan te kako bi njihova uloga u prvom redu trebala biti edukacijska, a tek onda represivna. Neki se poduzetnici u čestim promjenama propisa ne snalaze baš najbolje te čine prekršaje upravo zbog svoje neinformiranosti. Takve slučajeve ne bi trebalo drastično kažnjavati te je prijedlog zastupnika kako se inspekcije trebaju usmjeriti na to da budu svojevrsni servis gospodarstvenicima, a represivni aparat onima koji namjerno čine prekršaje i zakidaju državni proračun. Stoga je iznesen prijedlog kako bi Hrvatska obrtnička komora i Odbor za turizam trebali zajednički definirati prijedlog o promjeni paradigme inspekcija u Republici Hrvatskoj, koji bi bio podloga za raspravu na jednoj od sljedećih tematskih sjednica Odbora za turizam.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2014., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. uz prijedlog da se, sukladno s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona zajedno s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je objasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Ovim se Zakonom predlaže urediti materija koja je uređena Uredbom o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 89/14.) koju je Vlada RH donijela u srpnju ove godine. S obzirom na to da navedena Uredba, prema Zakonu o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 115/14.), može ostati na snazi najdulje do 31. prosinca 2014. godine, to je pitanje potrebno urediti zakonom.

U primjeni važećeg Zakona uočene su nejasnoće u postupanju nadležnih inspektora u sankcioniranju obavljanja ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga suprotno izdanim rješenjima nadležnih tijela, te je ocijenjeno da se treba jasnije definirati provođenje inspekcijskog nadzora, a koji je u području ugostiteljstva podijeljen između Turističke inspekcije Ministarstva turizma i Carinske uprave Ministarstva financija.

Stoga se ovim Zakonom predlaže da se turističkim inspektorima utvrdi jasno ovlaštenje za zabranu obavljanja djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga samo ako se djelatnost obavlja, odnosno ugostiteljske usluge pružaju suprotno izdanom rješenju nadležnog tijela. Kad se ugostiteljska djelatnost obavlja, odnosno ugostiteljske usluge pružaju bez ikakvog rješenja, postupat će Carinska uprava u skladu sa svojom nadležnosti.

Donošenjem predloženog Zakona osiguralo bi se u potpunosti i na jasan način provođenje inspekcijskog nadzora u području ugostiteljstva, a time i poduzimanje mjera za zabranu i sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti u tom području od strane Carinske uprave.

U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika složio se kako se državne inspekcije ponašaju prema poduzetnicima na način koji nije poticajan te kako bi njihova uloga u prvom redu trebala biti edukacijska, a tek onda represivna. Neki se poduzetnici u čestim promjenama propisa ne snalaze baš najbolje te čine prekršaje upravo zbog svoje neinformiranosti. Takve slučajeve ne bi trebalo drastično kažnjavati te je prijedlog zastupnika kako se inspekcije trebaju usmjeriti na to da budu svojevrsni servis gospodarstvenicima, a represivni aparat onima koji namjerno čine prekršaje i zakidaju državni proračun. Stoga je iznesen prijedlog kako bi Hrvatska obrtnička komora i Odbor za turizam trebali zajednički definirati prijedlog o promjeni paradigme inspekcija u Republici Hrvatskoj, koji bi bio podloga za raspravu na jednoj od sljedećih tematskih sjednica Odbora za turizam.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 14. studenoga 2014. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i to u dijelu koji se odnosi na raspored sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090 - Ministarstvo turizma.

U uvodnom izlaganju zamjenik ministra turizma izvijestio je članove Odbora o uštedama koje su napravljene u ukupnom iznosu od 5.000.000,00 kuna. Od tog iznosa najveća ušteda koja je napravljena je 4.000.000,00 kuna na poziciji Programa subvencioniranja kreditnih programa u turizmu, 500.000,00 kuna ušteđeno je na poziciji Središnjeg informacijskog sustava kategoriziranja turističkih objekata te također 500.000,00 kuna na stavci Jačanja turističkog tržišta i ljudskih potencijala u turizmu. Napravljena je preraspodjela sredstava unutar stavaka proračuna te je došlo do smanjenja u iznosu od 14.855.000,00 kuna na sljedećim stavkama: Izrada studije hrvatskog turizma u iznosu od 250.000,00 kuna, Međunarodna suradnja u iznosu od 2.000,00 kuna, Jačanje turističkih tržišta i ljudskih potencijala u iznosu od 1.293.000,00 kuna, Konkurentnost turističkog gospodarstva u iznosu od 2.090.000,00 kuna, Fond za turizam u iznosu od 8.150.000,00 kuna, Središnji informacijski sustav kategoriziranja turističkih objekata u iznosu od 500.000,00 kuna te Program subvencioniranja kreditnih programa u turizmu u iznosu od 2.570.000,00 kuna

Povećanje u istom iznosu od 14.855.000,00 kuna napravljeno je na sljedećim stavkama: povećanje na kategoriji rashoda za zaposlene (što se odnosi na Odluku Vlade RH o zapošljavanju novih djelatnika u smislu povlačenja sredstava iz europskih fondova, slijedom navedenog Ministarstvo turizma zaposlit će dodatnih 12 ljudi, a njihove plaće subvencionirat će se iz sredstava EU), povećanje na materijalnim rashodima vezano uz nove zaposlene, povećanje postrojenja i opreme, povećanje na stavki obnove voznog parka (što se odnosi na Državni inspektorat i na prelazak 70 inspektora u Ministarstvo turizma te potrebu dodatnih ulaganja na obnovu prijevoznih sredstava), povećanje informatizacije Ministarstva, povećanje na materijalnim rashodima međunarodne suradnje, zatim Fonda za turizam i povećanje na stavci konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Predstavnik predlagatelja nastavio je izlaganjem da se ovim izmjenama i dopunama usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom 2014. godine te da je manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran u iznosu od 15,6 milijardi kuna. Također, istaknuo je da se ulaskom RH u Europsku uniju moraju poštivati određene procedure no da sva ministarstva imaju svoju punu slobodu u okviru svojih limita odrediti prioritete i raspodijeliti sredstva kako bi se osigurao redovni rad i poslovanje Ministarstva turizma. Naglasio je da su, usprkos otežanim okolnostima, sve obveze, plaće mirovine i socijalna davanja ispunjeni na vrijeme.

Bez provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
   PREDSJEDNIK ODBORA 
     Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 14. studenoga 2014. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, P.Z. br. 728,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, P.Z. br. 728, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Bez provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora  jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
   PREDSJEDNIK ODBORA 

     Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 14. studenoga 2014. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju zamjenik ministra turizma naglasio je kako se radi o pojednostavljivanju procedure za prijavu u naš porezni sustav (dobivanje OIB-a i poreznog broja, prijave prijeđene kilometraže i sukladno ostvarenom iznosu plaćanje PDV-a) stranim autobuserima koji dovoze strane turiste u Republiku Hrvatsku. Naime, ta je procedura do sada bila vrlo komplicirana, naročito za autobusere koji u Republiku Hrvatsku dolaze povremeno (jednom ili dvaput godišnje), te je u konačnici za njih bila neisplativa.

Zbog navedenog  najavljen je velik broj odustajanja od dolaska u Republiku Hrvatsku (prema nekim procjenama moglo bi se osjetno smanjiti oko 81.000 sadašnjih autobusnih tura) što bi za Republiku Hrvatsku moglo rezultirati smanjenjem prihoda. U obzir treba uzeti i potrošnju stranih turista u vanpansionskoj potrošnji kao potencijalni prihod Državnog proračuna. Strani autobuseri predlažu da se porez, po uzoru na Italiju (koja ga nema) ukine ili pojednostavi postupak prijave. Spomenuto je da je do sada održano nekoliko sastanaka predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva financija, Porezne uprave i autobusera, te da su u tim raspravama dani neki prijedlozi koji se još razmatraju (naveden je i model Poljske koji se pokazao kao loš primjer). Budući da je ovdje riječ i o podzakonskim aktima, predstavnica Ministarstva financija-Porezne uprave istaknula je kako je u dogovoru s Ministarstvom turizma procedura za dobivanje OIB-a jako pojednostavljena i to na način da se za njegovo dobivanje ne mora doći u Hrvatsku, nego se sve može riješiti poštom. Iznesena je informacija o tome da određene male agencije i mali hoteli u organiziranim dolascima bilježe pad od čak 70%. Radi se o dolascima u predsezoni i postsezoni. Također, iznesen je i podatak kako je prihod u Državni proračun ostvaren od PDV-a hotelskih gostiju koji su u Republiku Hrvatsku došli organizirano iznosio 109.500.000 €, a ukupni prihod je 400.000.000 €. Uzimajući u obzir udio prihoda od hrvatskog turizma u BDP (16%), zaključeno je da je za rješavanje ovog problema potrebna najviša razina senzibiliteta te da se do nove godine svakako treba naći rješenje, kako za Uskrs ne bismo iskusili negativna iskustva.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.
                                                                                 

                         
   PREDSJEDNIK ODBORA    

      Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 12. lipnja 2014. godine, razmotrio je Izvješće s rasprave o Izvješću o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. svibnja 2014. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetno Izvješće s rasprave o Izvješću o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Državnog ureda za reviziju uvodno je izvijestila prisutne o postupcima i zaključcima provedene revizije turističkih zajednica i Instituta za turizam, provedene u vremenu od  1. listopada 2013. do 30. travnja 2014. Državni ured za reviziju  obavio je financijsku reviziju 68 turističkih zajednica (Hrvatske turističke zajednice, 20 turističkih zajednica županija, Turističke zajednice grada Zagreba, 39 turističkih zajednica gradova, četiri turističke zajednice općina i tri turističke zajednice područja) i Instituta za turizam. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2012. O financijskim izvještajima i poslovanju revizijom obuhvaćenih turističkih zajednica i Instituta za turizam za 2012. Izražena su: 23 bezuvjetna i 46 uvjetnih mišljenja. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2012. iznosili su 751.346.683,00 kuna, a ukupni rashodi za 2012. iznosili su 723.504.874,00 kuna. U 2012. ostvaren je višak prihoda u iznosu od 27.841.809,00 kuna. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2013. iznosili su 785.385.502,00 kuna, ukupni rashodi za isti period iznosili su 711.427.964,00 kuna, a ostvareni višak prihoda u 2013. iznosio je 73.957.583,00 kuna. Ukupni prihodi Instituta za turizam u 2012. ostvareni su u iznosu od 10.313.876,00 kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 10.149.042,00 kuna. Ukupna potraživanja su iskazana u iznosu 350.942,00 kuna, a obveze u iznosu 1.349.905,00 kuna.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je ovom revizijom obuhvaćena tek ¼ turističkih zajednica koje ostvaruju 71% ukupnih prihoda sustava, što zapravo znači da revizija nije obuhvatila poslovanje velikog broja najmanjih turističkih zajednica, koje uglavnom imaju po jednog zaposlenog, a gdje je praksa pokazala da je stanje što se tiče discipline poslovanja daleko najgore. Od svih turističkih zajednica koje su dobile uvjetno mišljenje, velika većina su recidivisti, koji u pet godina nisu uspjeli poboljšati vlastitu praksu i kod svih se uočavaju poteškoće s financijsko-računovodstvenim sustavom, kojega gotovo 98% njih koristi iz usluge. Ostaje nejasno za što točno izdvajaju sredstva za outsourcing računovodstveno-knjigovodstvenog dijela posla, kada je on odrađen na takav način. Ukazano je da sustav najlošije funkcionira vezano uz prikupljene sredstava od koji se financiraju aktivnosti turističkih  zajednica. Iz dostupnih podataka jasno je vidljivo postojanje 65 milijuna kuna obveza, 17,8 mil kuna potraživanja, iz čega proizlazi da veliki broj turističkih zajednica funkcionira s gubicima. Problem leži u nedostatku informacija koliko turističkim zajednicama uopće ukupno pripada sredstava. Turističke zajednice nemaju točnu informaciju tko im je koliko dužan i za što. Upozoreno je da na ovakav način sustav funkcionira već godinama.

Vezano uz strateško planiranje istaknuto je da, nažalost, u velikoj većini slučajeva, ne postoji ozbiljno strateško planiranje razvoja turističkih destinacija putem sustava turističkih zajednica. Ovaj dokument revizije bi trebao još dodatno pokrenuti i ubrzati proces reorganizacije cjelokupnog sustava, obzirom da postojeći sustav nije dovoljno funkcionalan. Posebno je taj problem izražen kod malih turističkih zajednica sa svega jednim zaposlenim koji nisu u stanju ispoštovati sve zakonom predviđene obaveze te koje većinu svojih prihoda koriste za samoodrživost poslovanja. Postavlja se pitanje jesu li nam zaista potrebne sve te lokalne turističke zajednice u postojećemu obimu. Bolje posloženim sustavom zasigurno bi se uspješnije kreirali turistički proizvodi na lokalnim razinama, racionalnije poslovalo te u tom kontekstu i uspješnije provodila ideja razvoja destinacijskog managementa.

Također je ukazano i na podatak da je direktor Glavnog ureda HTZ-a imao bruto plaću od 46 tisuća kuna, što je u okvirima hrvatskih prilika dvojbeno. Praksa je pokazala da su u mnogim mjestima turističke zajednice sustavi koji ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost, nego nešto sasvim drugo. U tom kontekstu upitni su i kriteriji po kojima su izabrani ljudi koji vode i upravljaju takvim sustavima.

Situacija u kojoj se trenutno nalazi postojeći sustav poziva na puno racionalnije korištenje financijskih sredstava. Njihovo isključivo usmjeravanje na podizanje turističke atraktivnosti destinacije, privlačenje potrošača, generiranje novih proračunskih prihoda i poticanje kadrova u turizmu koji svojim inovativnim pristupom mogu unaprijediti i obogatiti postojeći sustav.

Podnešeno izvješće o reviziji jasan je signal da se hitno treba krenuti sa cjelovitim izmjenama i Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o članarini i Zakona o boravišnoj pristojbi. Sustav očito više ne može uspješno funkcionirati na istovjetan način onome koji je uspostavljen prije 20 godina. No upozoreno je da se pri reformi sustava treba voditi računa o potrebama razvoja kontinentalnoga, posebice ruralnoga turizma koji ne bi smio biti dodatno ugrožen radikalnim ukidanjem manjih i financijski slabijih lokalnih zajednica.

Preporučeno ja da se sve turističke zajednice koje su dobile uvjetno mišljenje za potreban „know how“ obrate ili HTZ-u ili županijskim turističkim zajednicama, koje će im pomoći oko svih nejasnoća vezanih uz učinjene propuste u knjigovodstveno-računovodstvenom segmentu. Predloženo je da se u tom smislu u financijskom planu HTZ-a određena sredstva izdvoje za potrebnu edukaciju takvoga tipa. Samo discipliniran i dobro posložen sustav može ostvarivati optimalne rezultate u programskom smislu.

Upozoreno je na nedopustivu činjenicu  da sustav turističkih zajednica nije obveznik sustava javne nabave što posljedično može rezultirati i što se opetovano i događalo, raznim zlouporabama prilikom realizacije manifestacija i promocija.

U daljnjoj raspravi naglašeno je da od 23 bezuvjetna mišljenja Državne revizije, 15 turističkih zajednica koje su dobile isto, nalazi se u kontinentalnom dijelu zemlje. Posebno je taj podatak važan kada se uzme u obzir da turističke zajednice na kontinentu imaju značajno niže prihode od ostalih.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio je VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN)  da predloži Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1.  Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2014. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je pojasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (N.N. 148/2013) propisano je da sa 1. siječnja 2014. godine prestaje s radom Državni inspektorat, te da će  djelokrug poslova Državnoga inspektorata provoditi Ministarstvo turizma i Ministarstvo financija. Navedenim Zakonom propisuje se da Ministarstvo financija, između ostaloga, obavlja nadzor nad prihodima od boravišne pristojbe. Kako bi došlo do međusobnog usklađivanja sadržaja zakona i kako bi se omogućilo nesmetano provođenje inspekcijskog nadzora u području boravišne pristojbe, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi, predlaže se da inspekcijski nadzor provodi nadležna inspekcija Ministarstva financija, umjesto gospodarskih inspektora Državnog inspektorata.

Također, imajući u vidu da je nautički turizam jedna od glavnih uzdanica domaćeg turizma, navedenim Zakonom predlaže se smanjenje nepotrebnog administriranja i jednostavnije izvršavanje obveza nautičara vezano uz plaćanje boravišne pristojbe i izvršenja obveza prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. U tom kontekstu predloženim izmjenama Zakona propisuje se da se kao dokaz o uplaćenoj boravišnoj pristojbi više ne izdaje vinjeta nego račun, koji će se nautičarima izdavati u lučkim kapetanijama. Nadalje, daje se ovlaštenje ministru turizma da pravilnikom detaljnije uredi način plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare.

U raspravi koja je uslijedila postavilo se pitanje mogućih negativnih posljedica uslijed činjenice da nadziranje prihoda od boravišne pristojbe neće više spadati u nadležnost Ministarstva turizma, nego Ministarstva financija. Naime, postoji bojazan da financijski prihod od boravišne pristojbe ubuduće ne postane prihod državnog proračuna, koji neće u cijelosti i  neposredno biti vraćen u turistički sektor i kao takav neće pridonijeti unapređenju turističkog sustava.

Iznesen je također i stav članica zajednice nautičkog udruženja pri HGK koje podržavaju uvođenje drugačije obveze plaćanja boravišne pristojbe za nautičare, dakle kako stoji u novom zakonskom prijedlogu bez izdavanja vinjete i samo uz račun kao dokaz o uplati. Ovim novim modelom naplate smanjit će se suvišno administriranje, a time i povećati izvršenje obveza nautičara. Imajući u vidu da HGK dugi niz godina usko surađuje sa svojim članicama iz područja nautike, te je u mnogim situacijama HGK djelovala kao spona između nadležnih tijela i članica, Sektor za turizam pri HGK ponudio je predstavniku predlagatelja svoju pomoć u izradi popratnog pravilnika.

Na temelju provedene rasprave, predsjedavajući je predložio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
PREDSJEDNIK 

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2014. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je pojasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Predloženim Zakonom vrši se usklađivanje odredbi sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (N.N. 148/2013) kojim se provodi mjera „Transformacija Državnoga inspektorata“. Ukidanjem Državnoga inspektorata s danom 1. siječnja 2014. godine inspekcijski poslovi u području ugostiteljstva prelaze u nadležnost Ministarstva turizma.

Nadalje, predloženim Zakonom ukidaju se i odredbe koje se odnose na nadležnost za nadzor nad obavljanjem neregistrirane ugostiteljske djelatnosti, obzirom da istu materiju regulira Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (N.N. 61/2011). Također, predlaže se i brisanje obveze ishođenja prethodne suglasnosti sanitarnog inspektora o ispunjavanju sanitarnih uvjeta kada je riječ o pružanju ugostiteljskih usluga izvan ugostiteljskih objekata budući je navedena materija uređena Uredbom (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, a koja se izravno primjenjuje s obzirom na načelo izravnog učinka i nadređenosti prava Europske unije nad nacionalnim pravom.

Predloženim Zakonom Ministarstvo financija postaje nadležno za nadzor pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost, odnosno pružaju ugostiteljske usluge bez odgovarajućih rješenja nadležnih tijela, a Ministarstvo turizma za nadzor nad obavljanjem pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge suprotno izdanim rješenjima nadležnih tijela.

U raspravi je predlagatelju upućeno pitanje vezano uz mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti i od strane udruga umirovljenika, odnosno klubova umirovljenika isključivo za svoje članove u vlastitim prostorima. Predstavnik predlagatelja je u svom odgovoru dao objašnjenje da udruge umirovljenika i nadalje neće moći pružati svojim članovima ugostiteljske usluge, budući da nisu u mogućnosti zadovoljiti rigorozne uvjete koji se uobičajeno primjenjuju kad je riječ o pružanju ugostiteljskih usluga, osobito posluživanja alkoholnih napitaka.

Po završetku rasprave predsjedavajući je predložio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA i 2 glasa PROTIV)  predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
PREDSJEDNIK

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 11. veljače 2014. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U radu sjednice su sudjelovali i predstavnici granskih udruga – Hrvatske udruge putničkih agencija, Udruge nezavisnih putničkih agencija i Zajednice putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Predstavnik predlagatelja uvodno je pojasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Predloženim Zakonom vrši se usklađivanje odredbi sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (N.N. 148/2013) kojim se provodi mjera „Transformacija Državnoga inspektorata“. Ukidanjem Državnoga inspektorata s danom 1. siječnja 2014. godine inspekcijski poslovi u području pružanja usluga u turizmu, osim nadzora nad naplatom proračunskih i ostalih prihoda koji su utvrđeni u djelokrugu Ministarstva financija, prelaze u nadležnost Ministarstva turizma. Također, prema tome Zakonu Ministarstvo financija postaje nadležno i za inspekcijske poslove u području zabrane i sprječavanja neregistrirane djelatnosti.

Predloženim Zakonom uvodi se i mogućnost osnivanja i rada internetskih turističkih agencija i to u poslovnim ali i stambenim prostorima te se ukida uvjet najmanje dvije godine radnoga staža za voditelje poslovnica turističkih agencija.

U raspravi koja je uslijedila izneseni su sljedeći stavovi, prijedlozi i sugestije:

- Imajući u vidu gospodarsku situaciju u zemlji svi sudionici sjednice podržali su intenciju predlagatelja o poticanju samozapošljavanja, a napose mladih i nezaposlenih osoba. Međutim, također je istaknuto da mjere kojima bi se to potaknulo moraju biti usuglašene sa predstavnicima struke i donijete sustavnim pristupom, kako bi se izbjegle eventualne negativne posljedice njihove primjene.
- Donošenje po hitnom postupku zakona kojim se omogućuje poslovanje internet agencija dvojbeno je i nije usuglašeno s predstavnicima strukovnih udruga,
- Omogućavanje otvaranja internet agencija ispunjava određene pretpostavke da se razvije u uspješnu mjeru samozapošljavanja ali obzirom da je riječ o novom modelu poslovanja na hrvatskom turističkom tržištu, moramo biti jako oprezni u smislu poštivanja načela europskog tržišta u vidu zaštite potrošača, zaštite kadrova, održivosti radnih mjesta i ravnopravnog tržišnog natjecanja,
- Izražena je zabrinutost i oko omogućavanja poslovanja agencija u stambenom prostoru te su kao mogući rizici navedene: nelojalna konkurencija u odnosu na turističke agencije koje posluju u poslovnom prostoru i pri tome snose sve odgovarajuće popratne troškove, potom opasnost od neadekvatnoga osiguranja putnika i naplate poslovnih aktivnosti, neadekvatnosti pružanja usluga te problem nedovoljnog broja inspektora za provođenje kontrole poslovanja i nadzora takvih agencija,
- Istaknuto je da po pitanju poslovanja internet agencija ne postoji jedinstvena praksa u državama članicama Europske unije. U državama gdje su liberalniji uvjeti otvaranja poslovnica uobičajeno su vrlo strogi uvjeti zaštite potrošača. U državama u kojima su stroži uvjeti za otvaranje poslovnica i njihovo vođenje, ovi drugi uvjeti su nešto liberalniji,
- Republika Hrvatska je malo tržište koje može opstati isključivo ukoliko njen smještaj ima visoki rejting, a njena usluga visoku kvalitetu,
- Trenutno u Hrvatskoj imamo oko 1000 turističkih agencija koje zapošljavaju oko 4000 ljudi i generiraju oko 2 milijarde eura prometa. Poslovanje tih agencija, kao i posao ljudi koji u njima rade ne smije ni na koji način biti ugroženo,
- Iznimno je važno da domaće turističke agencije posreduju kvalitetno, jer je šteta koja može nastati lošim posredovanjem nešto što nepovratno utječe na rejting i percepciju slike o Hrvatskoj kao destinaciji kvalitetne usluge,
- Predlagatelj očito ne razumije temeljne razlike između internet booking centara i internet agencija. Dok booking agencije ne odgovaraju za kvalitetu smještaja već samo posreduju u rezervaciji smještaja čiju kvalitetu garantira njegov vlasnik, internet agencije moraju odgovarati za kompletnu uslugu, budući da im se omogućava prodaja paketa usluga,
- Istaknuto je da se ne smije dozvoliti nekontrolirana i potpuna liberalizacija i deregulacija, koja će dozvoliti svima da se bave svime, jer to može rezultirati potpunim kaosom sustava kakvome smo svjedočili prije desetak godina kao i nemogućnošću da se onima koji krše zakon uđe u trag,
- Vezano uz pitanje izmjene postojećeg zakona u kojemu se do sada za voditelja poslovnice tražilo 2 godine radnoga staža, novim zakonskim prijedlogom to bi se potpuno ukinulo. Većina sudionika sjednice tome se suprotstavila naglašavajući da se to potpuno kosi s načelom poticanja izvrsnosti u poslovanju turističkih agencija kao najboljeg načina zaštite potrošača i podizanja kvalitete pružanja usluga koje je Odbor za turizam preporučio još u lipnju prošle godine. Umjesto ukidanja toga uvjeta predlaže se njegova liberalizacija kojom bi se dvije godine radnoga staža promijenilo u dvije godine radnog iskustva. Argumenti za to su u velikom broju mladih obrazovanih ljudi na burzi koji, nažalost, nemaju u cijelosti potrebne godine staža, međutim ponekad su putem volontiranja, rada u inozemstvu, honorarnim radom i drugim načinima prikupili relevantno iskustvo potrebno za obavljanje navedenog posla.

Na kraju rasprave predsjedavajući je podsjetio prisutne da je Odbor za turizam 12. lipnja 2013. godine održao sjednicu na temu „Hrvatske turističke agencije kao faktor razvoja hrvatskoga turizma u europskom kompetitivnom okruženju“. Na spomenutoj sjednici Odbor se založio „za temeljitu promjenu postojeće legislative, a posebno Zakona o pružanju usluga u turizmu. Tom prilikom Odbor je istaknuo da promjene navedenog Zakona ne bi trebale biti motivirane samo deregulacijom niti bi smjele rezultirati snižavanjem kvalitete pružanja usluga. Štoviše, trebale bi djelovati u pravcu poticanja izvrsnosti u poslovanju turističkih agencija kao najboljeg načina zaštite potrošača i podizanja kvalitete pružanja usluga.“ Prijedlozi predlagatelja nisu u potpunosti poštivali te preporuke Odbora i nije posve razumljivo da se novi institut internet turističkih agencija, kao krupna promjena tržišnoga modela, uvodi u sustav pružanja usluga u turizmu na brzinu i bez provedene temeljite rasprave o mogućim učincima tih promjena.

Podsjetio je da je Ministarstvo turizma najavilo donošenje potpuno novoga Zakona o pružanju usluga u turizmu i da je njegova priprema zapela, između ostaloga, upravo na pitanju deregulacije koja bi internetskim turističkim agencijama omogućila da mimo standarda i uvjeta predviđenih za sve ostale aktere turističkoga posredovanja počnu djelovati i kao nelojalna konkurencija. Nastavno na navedeno, predsjedavajući je predložio da se po završetku turističke sezone 2014. godine prezentiraju egzaktne brojke i efekti poslovanja ovakvog modela internetskih turističkih agencija kako bi takvo izvješće bilo podloga za trajno rješavanje ovoga pitanja u novome Zakonu na kojemu radi Ministarstvo turizma.

Predsjedavajući je, sukladno iznesenim i sučeljenim argumentima predlagatelja, članica i članova Odbora te predstavnika strukovnih udruženja predložio dva amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona. Prvim amandmanom se uređuje da internet agencije mogu pružati usluge i iz prostora stambene namjene ali pod uvjetom da u njemu ima prebivalište voditelj poslovnice te da internet agencije, pored voditelja, mogu zaposliti najviše još jednu osobu. Drugim amandmanom se za jedan od uvjeta za voditelja poslovnice definiraju dvije godine radnog iskustva. Tim rješenjima se omogućava samozapošljavanje u agencijskom poslovanju ali također i onemogućava zlouporaba zakona od strane osoba koje će osnovati i voditi internet agencije. Također se liberalizira postojeće uvjete koje moraju ispuniti voditelji poslovnica.

Zamjenik ministra turizma, kao predstavnik predlagatelja zakona, na samoj sjednici Odbora suglasio se s predloženim amandmanima.

Na temelju provedene rasprave, Odbor je usvojio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora  VEĆINOM GLASOVA (6 glasova  ZA i 2 glasa PROTIV) predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA  U TURIZMU 

uz sljedeće AMANDMANE

AMANDMAN I.

Na članak 2. Konačnoga prijedloga Zakona:
 
U stavku 1. nakon riječi „namjene“ dodaju se riječi „u kojemu voditelj poslovnice ima prijavljeno prebivalište.“

Dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(3) Internet agencija može, pored voditelja poslovnice, zaposliti najviše još jednu osobu.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4., a dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Obrazloženje

U posljednjih nekoliko godina u svijetu je pokrenut trend racionalizacije poslovanja turističkih agencija i troškova neposredno povezanih sa poslovanjem. U tom kontekstu, veliki broj država omogućio je otvaranje tzv „internetskih agencija“ kojima je poslovanje omogućeno i iz stambenih prostora. Kako bi se izbjegle bilo kakve vrste zlouporabe ili manipulacija poslovanja internet agencija, kada ona djeluje iz stambenoga prostora, nužno se mora vezati za stambeni prostor voditelja poslovnice, čime se jasno definira da prostor u kojemu djeluje internet agencija ima veze sa osobom koja je vodi, a zapošljavanje se omogućava voditelju poslovnice i još najviše jednoj osobi, obzirom na ograničene mogućnosti stambenih prostora u obavljanju poslovne djelatnosti. I internet agenciji ostaje mogućnost angažmana većega broja suradnika bez zasnivanja radnog odnosa.

Imajući u vidu, trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, te jednu od mjera Vlade Republike Hrvatske o liberalizaciji tržišta rada i pojednostavljivanju ukupne administrativne procedure vezane uz samozapošljavanje, smatramo da će predložena izmjena Zakona pomoći malim agencijama u nastajanju, te pridonijeti planu samozapošljavanja.

Predloženom dopunom omogućuje se smanjenje inicijalnih troškova početka rada internet agencije, te se ujedno potpomaže indirektno i njihovo etabliranje na turističkom tržištu u ključnom periodu razvoja proizvoda i ponude, a gdje su upravo fiksni troškovi poslovanja poput najma prostora i najveće opterećenje agencijama u nastajanju.

AMANDMAN II.

Članak 8. mijenja se i glasi:

„U članku 22. stavku 3. točki 4. riječ „staža“ zamjenjuje se riječju „iskustva“.

Obrazloženje

Predloženom izmjenom ostvaruje se mogućnost priznavanja relevantnog radnog iskustva kao jednoga od Zakonom propisanih uvjeta za stjecanje statusa voditelja poslovnice. Turizam je vrlo specifična djelatnost u kojoj se ne osjeća razlika između formalnog radnog staža i prethodnog radnog iskustva koje se dokazuje referencama i drugim dokazima (ugovori i sl.).

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
PREDSJEDNIK

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i to u dijelu koji se odnosi na raspored sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090 - Ministarstvo turizma.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o prihodima, rashodima, osnovnim makroekonomskim procjenama te procjenama ukupnog manjka Državnog proračuna za 2014. godinu. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2014. godinu planirani su u iznosu od 113,1 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna. Planirani deficit državnog proračuna za 2014. godinu iznosi 17,5 milijardi kuna ili 5% BDP-a. Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu rađen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3%, u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2%, a u 2016. do 2,5%. Planirani deficit državnog proračuna u 2014. godini iznosit će 5%, a kada se tom manjku pribroje izvanproračunski korisnici i lokalna država, ukupni manjak opće države u 2014. godini iznositi će 5,5% BDP-a. Planiranom rastu BDP-a od 1,3% u 2014. godini najviše bi trebale pridonijeti investicije privatnog sektora. U odnosu na 2013. godinu prihodi za 2014. trebali bi porasti za oko 3 milijarde kuna, zahvaljujući rastu BDP-a, povećanim prihodima uslijed povećanja međustope PDV-a s 10% na 13%, viših trošarina na duhan, očekivanih učinaka fiskalizacije, jače naplate dugova i povlačenja dobiti iz državnih poduzeća. Najvećem povećanju na rashodovnoj strani proračuna pridonijet će uplate u proračun Europske unije, rashodi vezani uz sufinanciranje projekata iz EU fondova i kamate na otplatu dugova.

Proračun Ministarstva turizma planiran je na temelju projekcija dobivenih od strane Ministarstva financija, kako je uvodno naglasila pomoćnica ministra turizma. Uvažavajući smjernice Vlade Republike Hrvatske, dogovoreno je smanjenje sredstava predviđenih za poziciju 090 - Ministarstvo turizma sa 281.275.541 kuna iz 2013. godine na 246.755.135 kuna u 2014. godini, što predstavlja smanjenje od 12,3%, odnosno 34,5 milijuna kuna. Na stavci administracije i upravljanja došlo je do povećanja sredstava zbog planiranoga prelaska 35 inspektora iz Državnoga inspektorata u Ministarstvo turizma. Naglašeno je da se potpore razvoju turističke infrastrukture ne smanjuju, odnosno ostaju na istoj razini kao u proračunu 2013. godine. Stavka 'Fond za turizam' predstavlja prihod Ministarstva turizma. Ove godine planirano je 40 mil. kuna po toj stavci. Iz ovog se fonda financiraju turistička infrastruktura i priprema projekata za EU. Osim turističke infrastrukture, poseban naglasak iduće će se godine staviti na pripremu projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova. Na stavci turističke promidžbe Republike Hrvatske, koja zapravo predstavlja sredstva HTZ-a u 2014. godini, doći će do povećanja s 89 mil. kuna na 95,5 mil. kuna. To će pratiti i reorganizacija sustava HTZ-a. Također, u konačnici se želi postići da se sustav HTZ-a više samofinancira, stoga je u projekcijama proračuna za 2015. i 2016. godinu predviđeno smanjenje sredstava koja će se izdvojiti iz proračuna Ministarstva turizma u Hrvatsku turističku zajednicu. Intencija je da se promidžba RH više usmjeri prema on-line komunikaciji i on-line marketingu, čime bi se dugoročno ostvarile dodatne uštede.

U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika je izrazio neslaganje sa smanjenjem sredstava koja će se iz proračuna dodijeliti Ministarstvu turizma, imajući u vidu da upravo sektor turizma ostvaruje najveći udio u BDP-u. Pojedini zastupnici mišljenja su da se Ministarstvo turizma trebalo snažnije izboriti za povećanje sredstava u svom resoru. Također je naglašeno da je nedopustivo da se iz ukupnog turističkog proračuna za potrebe programa za pripremu projekata za strukturne fondove izdvojilo svega 3,5 mil kuna. Naknadno je pojašnjeno od strane predstavnice Ministarstva turizma da će taj iznos biti uvećan sredstvima sa stavki 'Fonda za turizam' i 'Konkurentnosti turističkog gospodarstva'. Sudionici u raspravi pozdravili su povećanje sredstava na stavci 'Poticaj za povećanje sigurnosti turista' s milijun kuna u 2013. godini na 2 mil kuna u 2014., a koja će biti raspoređena Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, čiji je doprinos uspjehu domaćeg turizma od izuzetnog značenja.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (8 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA 2015. I 2016. GODINU

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi sprječavanja većih poremećaja u gospodarstvu. Naime, povećanjem stope PDV-a sa 10% na 13% povećat će se porezni prihodi čime će se osigurati redoviti priljev sredstava u državni proračun Republike Hrvatske. Procijenjeno je da će zbog izmjena Zakona doći do povećanja prihoda državnog proračuna RH u 2014. godini za otprilike 600 milijuna kuna.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se da se tzv. međustopa PDV-a od 10% zamijeni stopom 13%, kojom će se oporezivati sva dobra i usluge koje su bile oporezive stopom 10%. Konkretno, za područje turizma dolazi do izmjene članka 38. stavak 3., te će od 1. siječnja 2014. godine usluge smještaja i usluge pripremanja hrane te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u ugostiteljskim objektima biti oporezovane stopom od 13%.

Nadalje, propisuje se oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 5% na novine nakladnika koji imaju statut medija, otisnutih na papiru koji izlazi dnevno, neovisno o broju riječi, osim na one koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Također, u cilju poticanja turizma te kako bi se dolazak putnika koji putuju i autobusima na destinacije u Republici Hrvatskoj zadržao na sadašnjem nivou, proširuje se ovlast ministra financija da propiše kada strani porezni obveznici koji obavljaju međunarodni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske trebaju podnijeti prijave PDV-a.

U raspravi koja je uslijedila izdvojeno je sljedeće:

- S obzirom na to da su pripreme za nadolazeću turističku sezonu već u tijeku, s velikim brojem stranih turoperatora potpisani su ugovori. Iskazana je zabrinutost na koji način će se ti ugovori ispoštovati, odnosno hoće li u konačnici zbog promjene stope u turizmu s 10 na 13% biti potrebno izmijeniti i sve već potpisane ugovore o suradnji;

- Naglašeno je pitanje i kako će potencijalni strani investitori doživjeti ovako česte izmjene poreznih stopa i u kojoj mjeri će se one negativno reflektirati na ulaganja u turizam. Cilj nam je poslati poruku da je Hrvatska zemlja otvorena investicijama, međutim česte promjene zakonskih propisa mogle bi kod investitora polučiti efekt nesigurnosti u ulaganja. Nedosljednost u određivanju zakonskih okvira stvara nesigurnost u privatnom sektoru, odnosno odvraća investitore i stvara neizvjesnost u poslovnom planiranju;

- S obzirom na tešku ekonomsku situaciju u državi, većina zastupnika smatra da povećanje međustope u turizmu s 10 na 13% neće polučiti negativne financijske efekte. Ove se godine počela primjenjivati diferencirana stopa PDV-a i na turizam, koja nije rezultirala smanjenjem cijena usluga i povećanim zapošljavanjem nego većom akumulacijom;

- Ovim smanjenjem pridonosimo smanjenju konkurentnosti Hrvatske na vrlo kompetitivnom turističkom tržištu;

- Strategija turizma ni u jednom svom dijelu nije spomenula smanjenje predloženo ovim zakonskim prijedlogom;

- Većina zastupnika se složila da zbog prekratkog roka primjene teško je jasno predstaviti efekte polučene odlukom o smanjenju stope u turizmu s početka 2013. godine, osobito jer je u istoj godini uvedena i fiskalizacija kod dijela turističkih i ugostiteljskih pravnih subjekata;

- Predstavnica Ministarstva turizma naglasila je da ni Ministarstvo turizma nije zadovoljno ovom odlukom, međutim zbog trenutnog stanja u državnim financijama, razumiju zašto se uvodi. Također, premda je zbog prekratkog roka gotovo nemoguće govoriti o financijskim rezultatima koje je proizvela primjena diferencirane stope u turizmu, Ministarstvo turizma je uvjereno da će niža stopa PDV-a polučiti značajnija ulaganja trgovačkih društava u podizanje kvalitete smještaja. Svoj optimizam temelje na povećanju zahtjeva HBOR-u za uključenjem u njihove projekte poticanja investicija.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (7 glasova ZA, 3 glasa PROTIV i 1 SUZDRŽAN)) predlaže Hrvatskome saboru donošenje ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

2. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA , 3 glasa PROTIV i 2 glasa SUZDRŽANA) predlaže Vladi Republike Hrvatske da nakon isteka 9 mjeseci 2014. godine napravi analizu stvarnih učinaka povećanja međustope PDV-a za djelatnosti ugostiteljstva i turizma, te da sukladno tome razmotri mogućnost njenog ponovnog smanjenja na razinu od 10%.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, odlučio je VEĆINOM GLASOVA (8 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOGA PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je pojasnio razloge donošenja predmetnog Zakona po hitnom postupku. Provedba inspekcijskog nadzora osnovni je instrument pravilne primjene zakona i osigurava neposredno praćenje stanja u pojedinom upravnom području. Imajući u vidu rečeno, nužno je inspekcijske poslove i ostale poslove državne uprave u istom upravnom području objediniti u istom tijelu državne uprave. U tom kontekstu, ovim Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje Državnog inspektorata i preuzimanje njegovih poslova od strane Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva turizma u okviru njihovog djelokruga. Predlagatelj je, između ostaloga, naglasio i da je osnovna intencija donošenja ovoga Zakona racionalizacija državne uprave s ciljem smanjenja deficita.
Predloženim izmjenama, a u odnosu na sektor turizma, Ministarstvo financija obavljat će inspekcijske poslove koji su vezani za područje ugostiteljske djelatnosti, usluga u turizmu i boravišne pristojbe, dok će Ministarstvo turizma obavljati inspekcijske poslove koji se odnose na kontrolu kvalitete, uvjeta i načina obavljanja turističke djelatnosti.

U raspravi koja je uslijedila većina zastupnika izrazila je zabrinutost ovakvom formulacijom zakonskoga prijedloga. Naime, spornim se smatra prebacivanje kontrole prihoda boravišne pristojbe na Ministarstvo financija imajući u vidu da Ministarstvo financija, prema trenutno važećim zakonima, može kontrolirati isključivo prihode državnog proračuna. Boravišna pristojba predstavlja izravan prihod Hrvatske turističke zajednice, stoga ostaje nejasno hoće li se u kontekstu primjene ovoga Zakona morati mijenjati čitav niz drugih zakona, kako bi se navedeno omogućilo.

Također, dio zastupnika iskazao je neslaganje s prijedlogom da se inspekcijski nadzor ugostiteljske djelatnosti, usluga u turizmu i boravišne pristojbe stavi pod nadzor Ministarstva financija. Naime, nejasno je što se ovakvim zakonskim prijedlogom (članci 2. i 6.) smatra turističkom djelatnošću, s obzirom na to da imamo Zakon o pružanju usluga u turizmu. Određeni zastupnici mišljenja su da bi sve inspekcije koje se odnose na turizam, neovisno o financijskom dijelu ili dijelu koji se odnosi na kategorizaciju, trebale biti pod jurisdikcijom Ministarstva turizma.

Izražena je i bojazan u svezi praktične provedbe razdvajanja pojedinih inspekcijskih službi u područnim uredima, što bi moglo imati za posljedicu slabljenje inspekcijskoga nadzora.

Dio zastupnika drži da ovakav zakonski prijedlog ne pridonosi unapređenju i efikasnome nadzoru kvalitete u turističkom sektoru.

Predstavnica Ministarstva turizma naglasila je da je stav Ministarstva turizma da svi inspekcijski poslovi vezani za poslove pružanja usluga u turizmu i pružanja usluga u ugostiteljstvu budu raspoređeni u Ministarstvo turizma, dok bi inspekcijski poslovi vezani uz naplatu PDV-a i poreza bili raspoređeni u Ministarstvo financija.

Pomoćnica ministra turizma rekla je da i za njihovo Ministarstvo ovaj zakonski prijedlog (odnosno razgraničenje ovlaštenja iz članaka 2. i 6. Zakona) nije dovoljno jasan, te da je Ministarstvo turizma zatražilo u tom kontekstu i dodatne razgovore s Ministarstvom uprave. Zaključno je naglasila da postoji mogućnost da predlagatelj navedene nejasnoće anulira posebnim amandmanom na ovaj Prijedlog zakona.

Na temelju provedene rasprave, predsjedavajući je predložio sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (8 glasova ZA i 3  glasa PROTIV)  predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USTROJSTVU I  DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRUGIH SREDIŠNJIH TIJELA  DRŽAVNE UPRAVE

2. Pozivaju se Ministarstvo turizma i Ministarstvo financija da žurno usklade sadržaj članka 2. i 6. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, kako bi Vlada Republike Hrvatske, prije glasovanja na plenarnoj sjednici, amandmanom na postojeći tekst jasnije formulirala konačan prijedlog predmetnog Zakona i otklonila dvojbena tumačenja prvotno predloženih formulacija spomenutih zakonskih članaka.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  3. listopada 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je Konačni prijedlog zakona o strateški investicijskim projektima Republike Hrvatske u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U ime predlagatelja zakona pojašnjenje je podnio zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić. Osnovna intencija predloženog zakona koji je upućen u saborsku proceduru u drugo čitanje je skratiti i znatno ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije potrebne za realizaciju investicijskih projekata od strateškoga značaja. Kako bi pokrenula svoj gospodarski razvoj, Hrvatska mora nužno promijeniti paradigmu postojećeg investicijskog modela da bi se kreirala pozitivna investicijska klima, a posljedično tome pozitivni financijski efekti na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Predlagatelj je naglasio da su u kreiranje zakonskog prijedloga bila aktivno uključena sva državna tijela, ali i predstavnici nevladinog sektora i ostali zainteresirani subjekti. Određene predložene izmjene Ministarstvo gospodarstva je usvojilo i ugradilo u drugo čitanje zakona. Značajno je  naglasiti da zakon nema za cilj smanjiti ovlasti lokalne samouprave, nego pokrenuti cijeli niz projekata koji su trenutno blokirani, a čija bi realizacija pokrenula nove novčane tokove u Hrvatskoj, kao i povećanje zaposlenosti.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je predloženi zakon od iznimne važnosti i za cijeli sektor turizma i ugostiteljstva. Napomenuto je također, da kada se radi o turističkim kapacitetima i zaštićenom obalnom prostoru, trebamo biti izuzetno oprezni. Na tragu toga, naglašeno je da se mišljenja lokalne samouprave treba uvažavati, jer jedinice lokalne samouprave u pravilu nisu te koje odbijaju investicije, nego neuređeni pravni sustav. S druge strane bilježi se pojedine primjere inertnosti županijskih i lokalnih predstavnika vlasti u realizaciji određenih investicijskih projekata. U tom kontekstu i određeni broj strateških turističkih investicija koje su u prošlom sazivu, dakle još prije nekoliko godina, bile prezentirane Odboru za turizam i od njega su dobile punu potporu još uvijek nije uspio razriješiti proceduralne i administrativne barijere.
 
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore zatražila je dodatno pojašnjenje oko uloge Povjerenstva u donošenju odluke koji projekti jesu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u ime HGK uputila je zamolbu nadležnom ministarstvu da se još jednom sagledaju kriteriji vezani uz mogućnost izvlaštenja.

Nekoliko članova Odbora upozorilo je na sadržaj članka 27. kojim je propisano da se na izdavanje dozvole iz članka 26. stavka 1. ne primjenjuju odredbe propisa iz upravnog područja prostornog uređenja koje se odnose na obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Pojedini članovi Odbora mišljenja su da bi ovakav prijedlog imao za posljedicu da se na područjima jedinica lokalne samouprave gdje nisu donijeti provedbeni dokumenti prostornog uređenja (UPU i DPU) krene u investicijske projekte bez tih dokumenata, što može imati štetne posljedice za prostor jedinice lokalne samouprave. Zamolili su predlagatelja da se prije donošenja zakona razmotri mogućnost postavljanja roka od 30 dana predstavničkim tijelima JLS  da se o njemu očituju. Uporište ovom prijedlogu, nalaze u tome, što se njegovim prihvaćenjem ne bi značajno produljio postupak, a osigurala bi se transparentnost i sudjelovanje općinskih/gradskih vijeća u postupcima koji imaju znatan utjecaj na prostor jedinica lokalne samouprave.

Predsjedavajući je uputio zamolbu predstavniku predlagatelja da Ministarstvo gospodarstva do završetka rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora obavi hitne konzultacije vezane uz izneseni prijedlog izmjena i dopuna članka 27., s čim se  predstavnik predlagatelja suglasio.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora sa ŠEST glasova ZA i TRI glasa SUZDRŽANA usvojio je sljedeći

Z A K L J U Č A K

ODBOR ZA TURIZAM PREDLAŽE HRVATSKOM SABORU  DONOŠENJE ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

                                                                                                           
     PREDSJEDNIK

         Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 21. sjednici, održanoj 13. lipnja 2013. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona  temeljem članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U ime predlagatelja zakona, ministar turizma, Darko Lorencin, dao je  uvodno pojašnjenje predloženih izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Polazeći od važnosti turizma kao trenutno najperspektivnije grane hrvatskoga gospodarstva, Ministarstvo turizma je predložilo, a Vlada usvojila i dostavila Hrvatskome saboru na izjašnjavanje, hitne izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kako bi se neposredno prije početka visoke turističke sezone, imajući ponajprije u vidu efekte postupka legalizacije nezakonito izgrađenih objekata, dodatno uklonile administrativne prepreke i ograničenja razvoju ugostiteljstva odnosno daljnjem uspješnom razvoju domaćeg turizma i investicija u tome sektoru.

Na tragu toga ovim zakonskim prijedlogom predlaže se:

- omogućiti građanima koji raspolažu smještajnim kapacitetima, a nemaju dokaz o uporabljivosti zgrade, da mogu ishoditi privremeno rješenje na temelju kojega će moći pružati uslugu smještaja, uz uvjet da su predali zahtjev za legalizaciju;

- omogućiti ugostiteljima koji su podnijeli zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene manje zahtjevne zgrade (čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m²), obavljanje ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta, do izvršnosti rješenja kojim će se odlučiti o zahtjevu, a najdulje do 31. prosinca 2016. godine;

- omogućiti ugostiteljima (obrtnicima, zadrugama, trgovcima pojedincima, trgovačkim društvima) obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim objektima vrste soba, apartman i studio apartman u građevinama stambene namjene u njihovom vlasništvu, izdavanjem privremenog rješenja, najduže do 31. prosinca 2016. godine, do kada trebaju ishoditi prenamjenu stambenog u poslovni prostor;

- omogućiti iznajmljivaču pružanje usluga u domaćinstvu u ili na nekretnini u vlasništvu bračnog druga, srodnika u ravnoj liniji ili člana obitelji s kojima iznajmljivač živi u zajedničkom domaćinstvu;

- omogućiti ishođenje rješenja obama bračnim drugovima, odnosno i jednom ili više članova obitelji koji žive u zajedničkom domaćinstvu, pod uvjetom da ukupni smještajni kapacitet utvrđen u izdanim rješenjima ne prelazi maksimum smještajnog kapaciteta propisan Zakonom;

- omogućiti nastavak pružanja ugostiteljskih usluga bračnom drugu, srodniku u ravnoj liniji, članu obitelji koji živi u zajedničkom domaćinstvu s iznajmljivačem, uz izdavanje novog rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga, ali bez utvrđivanja svih uvjeta koji su inače potrebni za izdavanje takvog rješenja;

- brisati obvezu dokazivanja poslovne sposobnosti za iznajmljivača;

- omogućiti i zdravstvenim ustanovama – specijalnim bolnicama obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te da se odredbe Zakona ne primjenjuju u slučaju kada djelatnici jedne ustanove socijalne skrbi usluge prehrane i smještaja pružaju korisnicima druge ustanove socijalne skrbi.

Vremensko ograničenje važenja rješenja skopčano je s projekcijom Ministarstva gradititeljstva i prostornog uređenja o trajanju postupaka legalizacije objekata prema zahtjevima koji će biti podneseni do konca lipnja ove godine. Naime, ukoliko bi postupak legalizacije bio okončan pravomoćnim pozitivnim rješenjem onda bi privremena rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti izdana prema odredbama ovoga Zakona postala automatizmom trajna, a ukoliko bi rješenje o legalizaciji bilo negativno onda bi rješenja izdana prema ovome Zakonu automatizmom bila ukinuta. Također se predlaže izjednačavanje poduzetnika u pravima i obvezama kad je riječ o propisanim uvjetima koje moraju ispunjavati kod pokretanja poslovnih poduhvata te se omogućava i zdravstvenim ustanovama – specijalnim bolnicama da svoje ugostiteljske kapacitete ponude tržištu. Također se predmnijevaju i dosad zanemarene situacije suvlasništva nad objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost kao i pitanje nesmetanoga obavljanja djelatnostiu zajedničkim domaćinstvima.

Svi prisutni članovi Odbora, pozdravili su nastojanja Ministarstva turizma da se i ovim novim zakonskim rješenjima omogući nesmetan razvoj ugostiteljske djelatnosti, osobito na otocima gdje je pitanje legalizacije sagrađenih ugostiteljskih kapaciteta vrlo izraženo. Nema nikakvoga razloga da se ugostiteljska djelatnost ne omogući i u objektima koji su u postupku legalizacije dok se taj postupak ne okonča jer su za trajanje toga administrativnoga postupka u prvome redu odgovorni nadležni uredi lokalne i područne samouprave, a ne sami podnositelji zahtjeva.

Odbor za turizam i u ovoj prilici iskazuje svoje nastojanje da se potporom kvalitetnim i konstruktivnim zakonskim inicijativama i prijedlozima olakša postizanje zajedničkog cilja: povećanje broja kvalitetnih  investicijskih projekata u turizmu, pojednostavljivanja kompliciranih procedura prilikom njihove realizacije i pokretanje novih i sadržajno kvalitetnih poslovnih poduhvata kako bi se ostvarila veća društvena korist od turističkih djelatnosti i smanjila sezonalnost hrvatskoga turizma. Ovim se mjerama suzbija prostor sive ekonomije, omogućava povećanje broja kvalitetnih kapaciteta u ugostiteljskom sektoru, njihova registracija i nesmetano djelovanje do okončanja postupka legalizacije izgrađenih objekata, povećanje broja radnih mjesta, diversifikacija ponude, kao i povećanje broja prijavljenih gostiju te realno ostvarenoga prometa.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora JEDNOGLASNO JE usvojio slijedeći

ZAKLJUČAK

ODBOR ZA TURIZAM PREDLAŽE HRVATSKOM SABORU DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

    PREDSJEDNIK

                                                                                                     
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 28. svibnja 2013. godine razmotrio je Prijedlog Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2013. godine.
Odbor za turizam raspravio je Prijedlog Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine  na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu Strategije glasovao 5. lipnja 2013. godine na svojoj 20. sjednici.

Uvodno je predsjedavajući pozdravio predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom g. Mladena Pejnovića i podsjetio je sve prisutne da je Odbor za turizam 15. studenoga 2012. godine održao posebnu tematsku sjednicu koja se bavila mogućnostima korištenja neperspektivnih i napuštenih bivših vojnih objekata u funkciji razvoja turizma. Tom prigodom se generalno raspravljalo o upravljanju imovinom u državnom vlasništvu, ali s posebnim naglaskom na imovinu, posebice bivšu i neperspektivnu vojnu, koja se može staviti u funkciju razvoja turizma. Zaključke i preporuke s te sjednice Odbor je dostavio svim relevantnim ministarstvima i državnim tijelima pa tako i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koji je slijedom toga u pripremi ove Strategije vodio računa i uzeo u obzir i preporuke Odbora za turizam.

U ime predlagatelja, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, predstavio je prisutnim članovima Odbora Prijedlog Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine. 

Istaknuo je da je Strategija proizišla kao obveza Vlade koju je Hrvatski sabor definirao Zakonom još 2010. godine. Složenost materije o kojoj je riječ zahtijevala je nešto više vremena od prvotnih očekivanja kako bi se kvalitetno sagledali i vrednovali svi bitni elementi koji su utjecali na sadržaj ovoga dokumenta. Strategijom su određena dva osnovna dugoročna cilja:

- osiguranje  transparentnosti i
- osiguranje učinkovitosti upravljanja državnom imovinom.

U tom smislu razvijen je model integralnog upravljanja kojim se želi postići da imovina Republike Hrvatske bude istovremeno u službi gospodarskog razvoja i u službi zaštite dugoročnih nacionalnih interesa.
Prilikom izrade Prijedloga Strategije održano je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Interes je nadmašio početna očekivanja pa je veći broj primjedbi i dopuna uključen u Prijedlog koji Vlada dostavlja Hrvatskom saboru.

U izradi Strategije predlagatelj je došao do zaključka da u četverogodišnjem razdoblju nije moguće urediti sva pitanja i koja se tiču upravljanja državnom imovinom i riješiti sve probleme koji proistječu iz naslijeđenoga stanja.

U četverogodišnjem razdoblju na koje se Strategija odnosi predlagatelj, stoga, predlaže da se  radi na sljedeća 4 cilja:

1. utvrditi cjeloviti obuhvat nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na sređivanje stanja te upravljanje tim nekretninama;
2. dovršiti privatizaciju neprivatiziranih dijelova trgovačkih društava koja nisu od strateškoga značenja (oko 600 poduzeća s udjelom do 25% vlasništva) te unaprijediti upravljanje trgovačkim društvima koja su od strateškog značaja kojima cilj nije prodaja nego njihovo stavljanje na tržište kapitala, gdje bi država zadržala jedan broj dionica i osigurala dugoročne prihode;
3. harmonizirati propise i omogućiti ekonomsku dobit od vlasništva nad onom imovinom koja nije ni nekretnina ni trgovačko društvo (od aviopreleta do radiofrekvencija; postoji oko 30 različitih oblika te vrste imovine). Ključnom se tu drži ekonomska dobit od upravljanja pomorskim dobrom, koje se prostire na 6000 km obale;
4. završiti središnji registar državne imovine sa svim dodacima kako bi se formirala e-baza koja bi obuhvatila i državnu, ali i lokalnu imovinu. U njoj bi bile prikazane sve transakcije koje se događaju u Hrvatskoj i tako bi postale dostupne i vidljive u jedinstvenoj središnjoj bazi podataka.

Imovina sama sebi ne smije biti svrha, njena svrha je prvenstveno u stvaranju nove vrijednosti. Napomenuto je također, da su stavovi koje je Odbor za turizam uputio DUUDI-u bili od velike pomoći, te da su ih nastojali maksimalno ugraditi u Strategiju, a posebno dio koji se odnosi na EU fondove, gdje je Odbor upozorio da je za pristup EU fondovima ključan preduvjet rješenje imovinsko-pravnih odnosa.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) također Strategijom predlaže da se u većini slučajeva raspolaganja državnom imovinom ubuduće koriste instituti prava korištenja, prava građenja i prava na koncesije kako bi se sačuvalo ono što je posebno vrijedno te da se na opciju prodaje državne imovine ide samo u iznimnim slučajevima te u slučajevima kad je državni (su)vlasnički udio mali i ne omogućava izravno upravljanje.
Kod zemljišta vezanih na obavljanje turističkih djelatnosti izniman problem su prostorni planovi. Ozbiljni investitori teško će moći uzeti u koncesiju ili kupiti ozbiljne komplekse zemljišta koji bi se mogli staviti u funkciju obavljanja njihove djelatnosti uz postojeća prostorno-planska ograničenja. Na tragu toga, potrebno je s općinama i gradovima ići u konsolidiranje i harmonizaciju prostornih planova.
Također je potrebno riješiti i pitanje povrata imovine, jer je veliki broj zemljišnih čestica u vlasništvu države opterećen zabilježbama i sudskim procesima i kao takve nije ih moguće staviti u funkciju stvaranja novih vrijednosti.
Strategija nije obuhvatila niti nudi rješenje problema turističkog zemljišta u kampovima, odmaralištima i hotelima. Stav Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom je da se problemi turističkog zemljišta trebaju riješiti posebnim zakonom po čijim bi odredbama onda Državni ured postupao, obzirom da DUUDI nema pravo postupanja u procesima koji se odnose na privatizaciju.

Predstečajna nagodba u turističkim društvima ukazala je na velike probleme u većem dijelu turističkih poduzeća gdje je uopće upitno hoće li se moći izbjeći stečaj. Prema sadašnjim procjenama, AUDIO može otpisati oko 132 miljuna kn dugovanja tih društava, od čega se veliki dio odnosi na posudbe nekadašnjega Fonda za privatizaciju tim turističkim društvima.
Predstojnik je izvijestio Odbor da su u pripremi daljnje privatizacije nekih turističkih društava (spomenut je slučaj Kupara). Međutim, ono što je opet i ovdje indikativno su neriješeni sudski procesi povrata imovine koji te postupke bitno usporavaju.
 
Namjera predlagatelja je da po usvajanju Strategije u saborsku proceduru do ljetne stanke zasjedanja Sabora uputi i prijedlog novog Zakona o upravljanju državnom imovinom.
U raspravi koja je uslijedila, upozoreno je da država u svom vlasništvu posjeduje ogroman kapital, koji u jako maloj mjeri doprinosi društvenom bogatstvu. Nažalost, loše upravljanje državnom imovinom je naslijeđeni problem niza prethodnih generacija. Na pitanje upućeno predstojniku Državnoga ureda, a koje je neposredno vezano na tematsku sjednicu Odbora; tko će preuzeti obvezu upravljanja imovinom bivših vojnih objekata, DUUDI ili Ministarstvo obrane, odgovoreno je da će DUUDI preuzeti na sebe te vojne objekte.
Podsjeća se da je na tematskoj sjednici Odbora oko raspolaganja neiskorištenom imovinom, utvrđeno da se dobar dio imovine još uvijek u zemljišnim knjigama vodi kao općenarodna imovina. Nevjerojatno je koliko se malo pažnje posvećivalo imovinsko-pravnoj sigurnosti u raspolaganju tim nekretninama. Iza sebe imamo 20 godina iskustva koje je pokazalo da je moguće da i u slučajevima gdje je i sve riješeno još nije došlo do valorizacije te imovine u turističkom smislu. Primjer koji to temeljito oslikava je primjer Golog otoka i otoka Sv. Grgur koje svake godine posjeti po nekoliko desetaka tisuća ljudi, bez ikakve kontrole, organiziranoga programa, bez ikakvog sadržaja, čime lokalne samouprave ostaju bez značajnog dijela nerealiziranog mogućeg turističkog prihoda.

Također je ukazano na postojanje snažnoga interesa da se sve treba rasprodati pod argumentom da je država loš gospodar, dok je druga krajnost da ne treba ništa prodavati, jer to treba čuvati za generacije koje dolaze iza nas. U konfliktu ta dva pristupa ne događa se ništa.
Članovi Odbora suglasili su se s intencijom Strategije da se ne preferira privatizacija, odnosno prodaja državne imovine, nego da je prvenstveno naglašeno pravo korištenja, pravo građenja i koncesije i zajedničko vlasništvo. Stjecanje vlasništva je puno skuplje od stjecanja prava gradnje, a posebno imajući u vidu iskustva koja kazuju da je stjecanje prava vlasništva nerijetko bio prostor za zlouporabe. Svjedoci smo da se veliki dio takve imovine nije stavio u funkciju razvoja turizma, ali je bio predmet raznih špekulacija.
Kao poseban problem u raspravi je naglašena i neusklađenost prostorno-planske dokumentacije. Stoga je izuzetno važno čim skorije donošenje Prostornog plana Hrvatske o čemu je bilo riječi na ranijoj tematskoj sjednici Odbora, koji bi pomogao harmonizaciji prostornih planova i definiranju strateških interesa države.
 
Iz perspektive Odbora za turizam izdvojena je i važnost čim skorijeg donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture obećalo je da će do konca travnja ove godine javnosti predstaviti nacrt toga Zakona. Međutim, to se još uvijek nije dogodilo. Taj zakon je osnovni preduvjet za rješavanje čitavog niza problema koji opterećuju ne samo turizam nego i cjelokupan razvoj svih primorskih jedinica lokalne samouprave.

Svi članovi Odbora pohvalili su rad Državnog ureda pri izradi Strategije. Popisano je i temeljito katalogizirano sve ono što se moglo u ovome trenutku. Međutim, naglašeno je da je ova Strategija tek prvi korak u dugoročnom i održivom rješavanju pitanja učinkovitog raspolaganja državnom imovinom. Država napokon mora pokazati ozbiljnost kada se radi o gospodarenju vlastitom imovinom, ali i ozbiljnost u rješavanju neriješenih pitanja oduzete imovine. Činjenica da je na bivšoj vojnoj imovini zabilježeno oko 6000 zahtjeva za povrat i da ni jedan još nije riješen porazna je za državu i njezinu administraciju. Takvim ponašanjem imobilizira se velika imovina koja je do sada mogla ostvariti značajne prihode.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora usvojio je  većinom glasova (sedam glasova „za“ i tri „suzdržana“) sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG STRATEGIJE  UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE I PREDLAŽE HRVATSKOME SABORU NJENO DONOŠENJE.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 10. travnja 2013. godine razmotrio je Prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost (prvo čitanje), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na sjednici su, pored članica i članova Odbora sudjelovali i predstavnici Ministarstva financija- Porezna uprave, Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Udruge hrvatskih putničkih agencija.

Predstavnica predlagatelja gđa Nada Čavlović Smiljanec, pomoćnica ministra financija i ravnateljica Porezne uprave uvodno je naglasila da se predloženim Prijedlogom zakona vrši potpuno usklađivanje s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/Ez i ostalim Direktivama vezanim uz oporezivanje dodane vrijednosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, postajemo dio EU tržišta , što za sobom povlači i usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Obzirom da je postojeći Zakon do sada pretrpio niz izmjena i dopuna i da je opseg aktualnih promjena veći, pristupilo se izradi novoga zakona. Predlagateljica je ukratko navela osnovna pitanja koja bi se trebala urediti predloženim Zakonom, pa je između ostaloga navela da se predlaže:

- uključivanje slobodnih zona u područje Republike Hrvatske u fiskalnom smislu;
- ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri uvozu osobnih automobila i opreme za obavljanja gospodarske djelatnosti za hrvatske branitelje, te za uvoz dobara koje vjerske zajednice primaju od vjerskih zajednica i drugih stranih pravnih i fizičkih osoba, a služe im za obavljanje vjerskih poslova;
- ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za samostalne umjetnike;
- od 1. siječnja 2015. godine građevinsko zemljište postaje predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost kada ga isporučuje porezni obveznik;
- oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost za nabavu goriva za brodove koji plove na otvorenom moru;
- snižena i opća stopa poreza na dodanu vrijednost;
- propisivanje odredbi o registriranju u sustav poreza na dodanu vrijednost i izdavanju PDV identifikacijskog broja;
- odredbe o računu, čuvanju dokumentacije, razdoblju oporezivanja i obvezi podnošenja prijave PDV-a, Zbirne prijave za isporuke na Zajedničkom tržištu i Prijave za stjecanje iz druge države članice Europske unije;
- odredbe o posebnim postupcima oporezivanja za male porezne obveznike, putničke agencije, rabljena dobra, umjetnička djela, antikne ili kolekcionarske predmete, investicijsko zlato i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem izvan Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici.

Predstavnica predlagatelja izvijestila je Odbor, da su u pripremi Prijedloga zakona, predstavnici Ministarstva financija surađivali s predstavnicima brojnih drugih ministarstava kao i komora te da su zaprimili i veći broj komentara i primjedbi u raspravi sa zainteresiranom javnošću. Neki od tih prijedloga još su uvijek na razmatranju i svakako će biti predmet posebne pozornosti i u drugome čitanju kako bi se u pripremi konačnoga prijedloga zakona postigla viša razina suglasnosti oko pitanja koja se još uvijek mogu smatrati otvorenima.

U daljnjem tijeku rasprave predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Udruge hrvatskih turističkih agencija iznijeli su slijedeće primjedbe:

1. Predlaže se razmatranje mogućnosti uvođenja snižene stope PDV-a od 10% za djelatnost prijevoza putnika i prtljage (čl. 38. stavak 3.).
U prilogu III Direktive 2006/112/EC navodi se da nacionalna zakonodavstva mogu propisati jednu od dvije snižene stope PDV-a na prijevoz putnika i prtljage. Ovu mogućnost iskoristile su gotovo sve zemlje Europske unije na Sredozemlju; Cipar propisuje stopu od 8%, Grčka 13%, Španjolska 8%, Francuska 5,5%, Italija 10% itd. Mali brodari će vrlo teško uz postojeće uvjete konkurirati svojom ponudom drugim državama u okruženju.
2. Pitanje potrebe snižavanja predložene stope PDV-a na ulaznice za koncerte kada ih organiziraju komercijalni organizatori. Održavanje koncerata važna je ponuda u Hrvatskoj u pred- i post-sezoni, odnosno jedan od načina produženja turističke sezone, stoga se smatra potrebnim razmotriti mogućnost diferencirane stope PDV-a na ulaznice za koncerte.
3. Predlaže se primjena snižene stope PDV-a na tradicijske i umjetničke obrte.
Tradicijski i umjetnički obrti najbolji su pokazatelji dugovječnosti i tradicije jednoga naroda, a i od izuzetnog su nacionalnog značenja. Potrebno je razmisliti da se, ne samo kroz poticaje koje lokalne zajednice daju tradicijskih i umjetničkim obrtima, nego i kroz sniženu stopu PDV-a putem tradicijskih i umjetničkih obrta potakne na samozapošljavanje. Na primjer, prijevoz turista malim tradicijskim brodovima izrađenim u Hrvatskoj, predstavlja svojevrsni brand hrvatskog turizma i trebalo bi iznaći načine kako bi se tradicijski i umjetnički obrti oporezivali sniženom stopom.
4. Predloženo je također da se razmotri i pitanje chartera (smještaja na plovilima), odnosno da li će se usluge iznajmljivanja smještajnih kapaciteta na plovilima obračunavati kao i do sada sniženom stopom PDV-a od 10%, s obzirom da RH charter djelatnost smatra pružanjem usluga smještaja ili će se usluga chartera oporezivati punom stopom od 25%. Postoje podaci da Grčka i Italija primjenjuju niže stope na usluge chartera, međutim, s obzirom da je izuzetno teško doći do informacija na koji način su nama konkurentske zemlje riješile to pitanje zamoljeni su predstavnici Porezne uprave da razmotre mogućnosti primjene snižene stope za charter.
5. Predloženo je da se razmotri da se u okviru članka 61. ograničavanja prava na odbitak pretporeza razmotri mogućnost odbijanja pretporeza i u slučajevima prijevoza turista i prtljage osobnim vozilima uz posredovanja usluga turističkih agencija. Pri tome je naglašeno da se predloženi model nikako ne odnosi na usluge rent-a-car-a.

Odboru za turizam upućene su predstavke Udruge turističkih i putničkih agencija Crikveničko-vinodolske rivijere i turističkih agencija otoka Krka kojima je zatražena mogućnost razmatranja i uvođenja diferencirane stope PDV-a na usluge turističkih agencija. Međutim, obzirom da je analiza pokazala da se niti u jednoj od država članica Europske unije ne može primijeniti snižena stopa PDV-a na poslovanje turističkih agencija, a sve sukladno odredbama Aneksa III Direktive Vijeća 2006/112/Ez, primjena niže stope ni u Hrvatskoj na ovu vrstu usluga nije moguća.

U raspravi je ukazano također i na izuzetno važan problem udjela privatnog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske. Imajući u vidu da privatni smještaj prema dostupnim podacima čini 48% smještajnog kapaciteta, čija se većina predstavnika (pružatelja smještaja) nalazi izvan sustava PDV-a ukazano je da je potrebno razmotriti način na koji bi se stimuliralo iznajmljivače privatnog smještaja da uđu u sustav PDV-a kao obrtnici ili poduzetnici, čime bi se smanjio prostor sive ekonomije, porezne evazije, a i riješio bi se mogućnošću obračuna pretporeza posredno i spomenuti problem obračuna PDV-a za turističke agencije.

Na kraju sjednice predsjedavajući je zamolio predstavnike Porezne uprave da razmotre sve iznesene prijedloge kako bi djelatnosti turističkog sektora i dalje bile konkurentne i uspješno se nosile sa svim izazovima turističkog tržišta.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost
2. Sve primjedbe prijedlozi i mišljenja, izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio g. Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 14. veljače 2013. godine razmotrio je Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine.

Odbor za turizam raspravio je Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Na samom početku sjednice predsjedavajući je u ime Odbora za turizam zahvalio Ministarstvu turizma i Vladi Republike Hrvatske na prihvaćanju inicijative Odbora, sukladno kojoj će ovaj strateški dokument razvoja turizma biti takve vrste do sada koji će biti raspravljen i usvojen u Hrvatskome saboru. Naime, radi se o suštinskoj promjeni u pristupu, jer ova Strategija donosi najkvalitetniju analizu stanja u hrvatskome turizmu do sada i nastajala je u procesu koji je potpuno bio otvoren javnosti. Zajednička je želja, kako Odbora za turizam tako i samoga Ministarstva, da se dokumentu ovoga značaja posveti najviša moguća pozornost, ne samo političke i stručne javnosti nego i najvišeg zakonodavnog tijela. Ono će svojom raspravom ovoj Strategiji dati najvišu razinu legitimiteta i osnažiti je u nastojanju da se potrebama razvoja hrvatskoga turizma osigura strateški status u razvojnim planovima Republike Hrvatske.

U ime predlagatelja, Veljko Ostojić, ministar turizma predstavio je prisutnim članovima Odbora za turizam, ali i mnogobrojnim gostima, predstavnicima relevantnih turističkih udruga, predstavnicima Hrvatske gospodarske i obrtničke komore, Agencije za investicije i konkurentnost i ostalim sudionicima sjednice, Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Istaknuo je da je Strategija nastala na temelju jednog multidisciplinarnog pristupa u koji je, od samoga početka, bila uključena cjelokupna zainteresirana javnost.  Svih 13 izvješća, ili poglavlja, koliko ih obuhvaća radni tekst Strategije,  godinu je dana bilo izloženo na uvid i konzultaciju svim zainteresiranim subjektima turizma, stručnoj i zainteresiranoj javnosti. Ovaj dokument ima ambiciju formalno postati dokument koji će službeno definirati budućnost hrvatskoga turizma i čija će provedba omogućiti da na uspješan način upravljamo svojom turističkom budućnošću, ne dozvoljavajući da nam se ona događa sama po sebi, što je često ranije bio slučaj.
U ovome trenutku Hrvatska se nalazi na 34. mjestu po kriteriju turističke konkurentnosti u svijetu. Ostvarivanjem ciljeva koji  su zadani upravo  u Strategiji Hrvatska bi  do 2020. godine mogla ući u društvo 20 vodećih turističkih destinacija po svojoj konkurentnosti.

Također, namjere su, odnosno ciljevi, povećati trenutni udio hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima sa 13 na 18%, podići kvalitetu obiteljskog smještaja, smještaja u kampovima, stvoriti nove prepoznatljive proizvode, povećati ukupnu turističku potrošnju sa 7,3 milijarde (koliko ona  danas iznosi) na 14,3 milijarde eura do 2020. godine. U ovome trenutku u turističkom sektoru zaposleno je preko 95.500 osoba, što čini gotovo 7% svih zaposlenih u Hrvatskoj.
 
Ono što definitivno determinira sadašnje stanje hrvatskog turističkog proizvoda je dominacija „sunca i mora“ kao bazičnog proizvoda iz čega posljedično proizlazi problem sezonalnosti domaćeg turizma, gdje se 87% svih noćenja realizira u razdoblju lipanj-rujan. Hrvatska danas ima nedovoljnu diferenciranost proizvoda i usluga u turizmu; imamo nedostatak inovativnih i kvalitetnih sadržaja za goste, rast nam je temeljen na ekspanziji privatnog smještaja, imamo nedovoljnu opću investicijsku aktivnost i premalo greenfield investicija u hotelskom podsektoru; nacionalni turistički marketing nam je zastario.

Uzimajući u obzir rečeno, jasno je vidljivo koliko je nužno provesti aktivnosti predviđene Strategijom, kako bi Hrvatska do 2020. godine postala globalno prepoznatljiva turistička destinacija koja je konkurentna i atraktivna za investicije; destinacija koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, uvažavajući zeleni koncept u izgradnji i poslovanju, njegujući kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pružajući gostoljubivost, sigurnost te autentične sadržaje i doživljaje.

Ministar je također naglasio da je Strategija temeljni preduvjet za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU, što je posebno važno za razvoj javne turističke infrastrukture, koja može i treba biti zamašnjak jačanja turističkog razvitka.

Vezano uz naše buduće tržišne prilike, Hrvatska će, prema Strategiji, i u slijedećem dugoročnom razdoblju biti orijentirana na zemlje srednje Europe. Međutim isto tako mora se  početi osvajati nova tržišta, koja će paralelno sa svojim znatnim gospodarskim rastom i brojem stanovnika imati značajnu ulogu u budućnosti turizma na globalnoj razini. U tom kontekstu možemo govoriti o osvajanju tržišta Rusije, Kine, Koreje, Japana, Turske i još nekih drugih zemalja.

Strategija je definirala 10 ključnih turističkih proizvoda koje ćemo razvijati: sunce i more, ali repozicioniranjem kroz jačanje svih karika lanca vrijednosti i produljenja sezone, nautički turizam, gdje se planira novih 15.000 vezova, zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam i pustolovni i sportski turizam. Kao ključna pitanja na kojima moramo ubrzano djelovati ministar je izdvojio privatizaciju državnih poduzeća, rješavanje pitanja turističkog zemljišta, jačanje HBOR-a kao razvojne banke s poticajnim tretmanom turističkih razvojnih projekata, uspostavu jakih regionalnih centara obrazovanja u turizmu, usklađivanje kurikuluma sukladno potrebama gospodarstva, izgradnju trening centara, uspostavu specijaliziranih poslovnih škola i sustava cjeloživotnog učenja, prelazak sa off-linea  na on-line marketing, unapređenje turističke ponude u vidu izgradnje tematskih parkova, plaža, staza i šetnica, poboljšanja ponude shoppinga, zabave itd.

Ministar je upozorio da je krajnje vrijeme da se razbiju stereotipi i suzbiju poluinformacije vezane uz razvoj golf turizma u Hrvatskoj. Prosjek mediteranskih zemalja, kada je o golf igralištima riječ, je 6 igrališta na milijun dolazaka, a u Hrvatskoj je to 0,34 igrališta na milijun dolazaka. Potencijal golfa kao segmenta produljenja turističke sezone je ogroman. Sjeverni dio Jadrana ima sve predispozicije da se na njemu golf može igrati tijekom cijele godine. Obzirom da smo, ponajprije zahvaljujući dobroj cestovnoj povezanosti, izuzetno atraktivna golf destinacija za vikend igrače, tu šansu moramo apsolutno iskoristiti. Praksa u Istri pokazuje sjajne rezultate u povećanju broja dolazaka, produljenju sezone i povećanju prihoda nakon izgradnje tamošnjih golf igrališta. Međutim, ministar je istaknuo da jasno treba razjasniti što je golf igralište, a što apartmanizacija ostvarena pod krinkom izgradnje golf igrališta.

Kako bi se i ostvarili ciljevi zacrtani u Strategiji (7milijardi eura novih investicija u turizmu, 20.000 novih  radnih mjesta, 14,3 milijarde eura ukupne turističke potrošnje) operativna realizacija Strategije definirana je Akcijskim planom putem 26 grupa mjera koje treba provesti. Zaključno je ministar najavio da za godinu dana kani sazvati tiskovnu konferenciju na kojoj će informirati cjelokupnu javnost,  koje su od mjera predviđenih akcijskim planom za 2013. godinu zaista i ostvarene.

U raspravi koja je uslijedila, svi sudionici sjednice pohvalili su kvalitetu dokumenta i istaknuli kako je riječ o krovnom razvojnom turističkom dokumentu, koji je nužan preduvjet za sustavan ali brži i kvalitetniji razvoj turizma. U svakom pogledu pohvaljena je i stručnost Instituta za turizam koji je izradio spomenutu Strategiju. Raspravom i donošenjem Strategije u Saboru turizam postaje strateška nacionalna industrija.

Pojedini članovi Odbora konstatirali su da je možda prije objavljivanja Strategije, matično ministarstvo moglo izraditi Swot analizu prethodnih dviju strategija, kako bi javnosti predočilo što je uopće iz njih bilo realizirano. Upućeno je i pitanje ministru turizma o usklađenosti mjera navedenih u Strategiji sa mjerama strategija drugih ministarstava sa kojima je turizam neposredno povezan. Također, bilo je riječi i o potrebi održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine. U tom smislu rečeno je da zaštitom prostora i kulturnih dobara treba upravljati konstantno, ali izbjeći da se prostor čuva pod svaku cijenu na način da se u njemu ništa ne događa, a čime on zapravo gubi svoju vrijednost a kulturna dobra propadaju. Često se događa da se na potrebu zaštite obrati pozornost tek kad se pojavi zainteresirani investitor, što je loše. Svaki investitor bi unaprijed trebao znati da ukoliko želi investirati na području na kojemu postoji određeni arheološki lokalitet ili kulturno dobro, koliko će to istraživanje okvirno trajati i koliko će ga to koštati, što danas nije slučaj, pa investitori ulaze u potpuno nepoznato područje bez jasnih predodžbi što su im obveze.

Radi usklađivanja sa realnim mogućnostima pojedinih turističkih regija, zamoljeno je da se još jednom razmotri podjela turističkih proizvoda na primarne, sekundarne i tercijarne s obzirom da je u pojedinim dijelovima Strategije naglasak stavljen na određeni segment koji nije usklađen sa pratećom infrastrukturom lokalne turističke zajednice i turističkoga gospodarstva. Napomenuto je također, da s obzirom na potencijal ruralnog turizma, koji se događa na oko 92% prostora odnosno teritorija Hrvatske i ima svojih 20-tak posebnih oblika, da možda nije trebao biti zajedno obrađen i stavljen u istu kategoriju sa planinskim turizmom. Ruralni turizam ima sve predispozicije da postane jedan od mehanizama produžetka turističke sezone. Planinski turizam se određenim dijelom naslanja i na avanturistički turizam, gdje još uvijek nije riješeno pitanje osiguranja od eventualnih nezgoda, te se akcije spašavanja financiraju isključivo sredstvima Državnoga proračuna. Odbor smatra da iako u Strategiji nije posebno razrađen potencijal dječjeg i turizma za osobe treće životne dobi, te tržišne segmente nikako ne smijemo podcijeniti i zanemariti. Istaknuta je i važnost što skorijeg donošenja novog Zakona o sustavu turističkih zajednica koji bi postojeći sustav transformirao u organizacije za upravljanje destinacijom na svim razinama, kao i potpuno novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pohvaljena je i ideja stvaranja Međuministarskog stručnog vijeća za turizam  koje će nadzirati provođenje akcijskih planova provedbe Strategije i pratiti izvršenje dogovorenih aktivnosti prema pojedinim nositeljima. Vanjska članica Odbora mišljenja je da Međuministarsko stručno vijeće treba biti sastavljeno isključivo od ministara, kako bi se osigurala provedba zadanih ciljeva na višoj razini.

Odbor je predložio da se u smislu modernizacije marketinškog plasiranja Hrvatske izradi i posebna strategija brendiranja Hrvatske kao destinacije, ali i brendiranja njezinih gradova, proizvoda i ostalih posebnosti, na tragu onoga što su postigli Dubrovnik i Rovinj. Hrvatska ima još toliko vrlo kvalitetnih gradova-destinacija koji su vanjskim tržištima nepoznati i neotkriveni. Mišljenje je Odbora da bi i na lokalnim razinama trebalo popisati sve izvedive investicijske projekte koji su u skladu s prostornim planovima i gdje nije prisutan problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa kako bi te projektne ideje postale dio Strategije, a ujedno je postavljeno i pitanje usklađenosti Strategije sa prostorno-planskom dokumentacijom na lokalnoj i regionalnoj razini.

Bilo je riječi i o nedovoljnoj zastupljenosti posebnih oblika turizma poput razvoja turizma u zaleđima i na otocima, jačeg razvoja hostelske ponude kojom bi se stavile u funkciju napuštene škole, tvornice i skladišta. Predloženo je da se državna turistička poduzeća, predviđena za privatizaciju , izdvoje iz portfelja AUDIO-a, te da se njihova privatizacija izvrši po posebnom zakonu koji bi bio ograničenog trajanja do završetka procesa privatizacije. Rečeno je također da ova Strategija jasno kazuje gdje se nalazimo i podrazumijeva da smo u provođenju dosadašnjih strategija griješili te da smo izgubili puno vremena zbog nedostatka kvalitetne koordinacije. Moramo shvatiti da se turizam ne događa sam po sebi, da on nije tek dokolica ljudi koji žive u primorskim županijama i djelatnost koja se zbiva samo ljeti. Moramo shvatiti da je svaki građanin Hrvatske njen aktivni sudionik već i kao turistički informator.

Kroz razvoj turizma trebamo dati impuls i svim drugim gospodarskim granama da se razvijaju, kako bismo izbjegli ovisnost nacionalne ekonomije isključivo o ovoj fragilnoj djelatnosti.
Odbor je predložio ministru turizma da se Strategija, nakon usvajanja u Hrvatskom saboru, posebno izradi u jednoj sažetijoj i popularnijoj formi kako bi kao takva bila dostavljena svim turističkim organizatorima i prodavateljima, kao i svim ostalim turističkim profesionalcima.
Jedino tako ćemo moći stvoriti atmosferu u kojoj će se svi osjetiti pozvanima da u njoj sudjeluju i tako omogućiti da ova Strategija, za razliku od nekih drugih strateških dokumenata, ne ostane mrtvo slovo na papiru nego putokaz do zacrtanih zajedničkih ciljeva koji će nas pozvati da svatko dade koliko može da bismo 2020. godine podvukli crtu i rekli da smo dobro planirali, a možda napravili još i više.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora JEDNOGLASNO je usvojio sljedeći

ZAKLJUČAK:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE I PREDLAŽE HRVATSKOME SABORU NJENO DONOŠENJE

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Na temelju članka 42. i 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora održao je 15. studenog 2012. godine svoju 11. sjednicu, tematski posvećenu „Mogućnostima korištenja neperspektivnih i napuštenih bivših vojnih objekata u funkciji razvoja turizma“ u Republici Hrvatskoj.

Odboru su za tu potrebu podnešena relevantna izvješća i odgovarajuće prezentacije predstavnika nadležnih tijela. U raspravi su, pored članova Odbora za turizam sudjelovali predstavnici Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDIO), Ministarstva turizma, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva poduzetništva i obrta, Agencije za investicije i konkurentnost, Udruge gradova i općina, Udruge županija, županijskih i lokalnih turističkih zajednica, civilnih udruga, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu pri HGK i drugih relevantnih partnera, koji su na tematskoj sjednici otvorili niz pitanja i iznijeli niz prijedloga mjera koje su smatrali relevantnima za rješavanje iznimno značajnih problema neiskorištenosti napuštenih bivših vojnih objekata i njihovog stavljanja u funkciju gospodarskog i turističkog razvoja zemlje.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora donio je (jednoglasno) slijedeće

Z A K L J U Č K E:

• Republika Hrvatska raspolaže iznimno velikom bivšom vojnom imovinom koju je Ministarstvo obrane RH proglasilo neperspektivnom u vojnome smislu. Veliki dio tih nekretnina nalazi se na lokacijama vrlo visoke uporabne vrijednosti sa stanovišta njihovog mogućeg stavljanja u funkciju gospodarskog razvoja, a jednim dijelom i njihove valorizacije u svrhu razvoja turizma. Od velikoga je interesa za Republiku Hrvatsku da se toj imovini očuva i poveća vrijednost definiranjem nove namjene i da se, što je prije moguće, stavi u funkciju gospodarskoga i općeg društvenog razvoja;

• Ministarstvo obrane je do sada raznim državnim tijelima i institucijama kao i jedinicama lokalne i područne saouprave predalo na korištenje ili u vlasništvo 399 nekretnina ukupne površine od oko 48 milijuna četvornih metara, među kojima i objekte ukupne površine od oko 1 milijun četvornih metara;

• Najveći dio spomenutih nekretnina, na žalost, nije priveden novoj funkciji nego već duže vrijeme predstavlja svojevrsni mrtvi kapital. Nekretnine su napuštene, u velikome broju slučajeva neograđene i nezaštićene te su podložne stalnoj devastaciji. Umjesto da su stavljene u funkciju stvaranja nove vrijednosti, iz godine u godinu sve više propadaju. Ključni razlozi za to su nejasno razgraničenje ovlasti i slaba koordiniranost većega broja nadležnih državnih institucija, nesposobnost i potkapacitiranost nekih od novih korisnika da uopće učinkovito upravljaju dodijeljenom imovinom, nedostatak financijskih sredstava da se nekretnine privedu planiranoj svrsi za koju su bile i dodijeljene novim vlasnicima ili korisnicima, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, prostorno-planska nedefiniranost nekretnina, te brojne administrativne prepreke koje onemogućavaju brže i učinkovitije raspolaganje tom imovinom;

• U većemu broju slučajeva utvrđeno je da se bivše vojne nekretnine u zemljišnim knjigama još uvijek vode kao općenarodna imovina ili društveno vlasništvo te da brojni objekti uopće nisu evidentirani u katastarskim operatima. Također da nije izvršena parcelacija čestica koje su jednim dijelom unutar kompleksa bivših vojnih nekretnina, a drugim dijelom izvan njih. To pokazuje nedostatak odgovarajuće skrbi nadležnih državnih tijela za imovinu kojom su raspolagala ili raspolažu;

• Kod većine bivših vojnih nekretnina koje se nalaze na morskoj obali nisu utvrđene granice pomorskoga dobra, što onemogućava njihovo stavljanje u funkciju razvoja gospodarstva, posebice turizma;

• U prostorno-planskim dokumentima većega dijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave uopće nisu definirane nove namjene bivših i neperspektivnih vojnih nekretnina;

• Republika Hrvatska još uvijek nema Strategiju raspolaganja državnom imovinom pa se taj nedostatak bitno i negativno reflektira i na pitanje raspolaganja bivšom vojnom imovinom;

• Nadležni uredi državne uprave do sada su zaprimili nekoliko tisuća zahtjeva građana za povrat imovine, odnosno zemljišnih čestica koje u naravi predstavljaju dijelove bivših vojnih nekretnina. Ti se zahtjevi uopće ne rješavaju što dodatno otežava bilo kakvu moguću učinkovitu prenamjenu nekretnina, odnosno trajnije raspolaganje tom imovinom;

• U dosadašnjemu postupanju nadležnih državnih tijela po ovome pitanju uočava se sporost, nekoordiniranost i nekonzistentnost ali i neodgovarajući odnos prema državnoj imovini. To se, između ostalih, ogleda i u slučajevima u kojima su jedinice lokalne samouprave ali i druge pravne osobe u svrhu odvijanja posebnih programa, festivala i sličnih događanja od nadležnih državnih tijela tražile pravo služnosti odnosno pravo privremenoga ili povremenoga korištenja nekih napuštenih vojnih nekretnina ali su postupci odobravanja zahtjeva trajali i po nekoliko godina. Nekonzistentnost se posebice ogleda u slučajevima u kojima je MORH neke nekretnine najprije proglasio neperspektivnima, potom ih predao AUDIO-u na upravljanje, a nakon što je AUDIO nekretnine dodijelio jedinicama lokalne samouprave, MORH je promijenio svoj prvotni stav. Takva se praksa ocjenjuje nedopustivom;

• Nacrt Strategije razvoja hrvatskoga turizma, o kojoj će Hrvatski sabor raspravljati početkom 2013. godine, ističe, između ostaloga, da je za daljnji održivi razvoj hrvatskoga turizma neophodno ciljano razviti posebne elemente turističke infrastrukture čiji se nedostatak kronično osjeća i doprinosi visokoj sezonalnosti i neravnomjernoj regionalnoj razvijenosti hrvatskoga turizma. Osobito se ističe nedostatak kapaciteta kongresnoga turizma, nautičkih luka, zabavnih i tematskih parkova, resorta i sličnih sadržaja koji mogu funkcionirati čitave godine. Za njihovo moguće smještanje u prostoru nameće se kao pogodan čitav niz lokacija na kojima su sada bivše i neperspektivne vojne nekretnine.

Također, na temelju ovih zaključaka Odbor za turizam Hrvatskoga sabora donio je (jednoglasno) sljedeće

P R E P O R U K E:

1. Preporuča se Državnome uredu za upravljanje državnom imovinom da što prije privede kraju izadu nacrta prijedloga Strategije upravljanja državnom imovinom kojom će se obuhvatiti i upravljanje bivšim vojnim nekretninama i da nacrt uputi Vladi kako bi se Strategija mogla u što kraćemu roku raspraviti i usvojiti u Hrvatskom saboru. Strategija treba biti harmonizirana s potrebama održivoga gospodarskoga razvoja, napose turizma kao i općega društvenog razvoja vodeći računa o povećanju gospodarske konkurentnosti i zapošljavanja, očuvanja i zaštite prirodnih resursa i kulturnih dobara te ostvarenja dobrobiti lokalnih zajednica;

2. Preporuča se Državnome uredu za upravljanje državnom imovinom i Vladi da u definiranju modela raspolaganja bivšim i neperspektivnim vojnim nekretninama vode računa da se 70% imovine prenamijeni u korist potreba koje definiraju i zahtijevaju jedinice lokalne samouprave. Međutim, također se predlaže postrožavanje uvjeta za dodjelu kako bi se osiguralo da se dodijeljena imovina u razumnome roku doista i privede novoj svrsi, imajući u vidu održivost planova razvoja na temelju kojih se podnose zahtjevi, zatim financijsku kapacitiranost podnositelja zahtjeva, adekvatnost predloženih projekata za angažiranje sredstava iz EU fondova te slične kriterije. Postupak dodjele može se i unaprijediti davanjem uvjetnih i rokom definiranih odobrenja za prijenos prava vlasništva u svrhu privlačenja novih investicija na temelju kojih bi podnositelji zahtjeva mogli provoditi javne pozive za iskazivanje interesa te, na temelju odziva potencijalnih partnera i iskazanih jamstava o sposobnosti razvijanja određenih projekata, potom okončati postupak dodjele. Time bi se podigla razina ozbiljnosti podnositelja zahtjeva, transparentnije birali potencijalni ulagači te ubrzao postupak prenamjene. U taj se postupak preporuča uključiti i Agenciju za investicije i konkurentnost.

3. Preporuča se Agenciji za upravljanje državnom imovinom da što je prije moguće izradi detaljnu analizu korištenja do sada prenesenih vojnih objekata odnosno nekretnina prenesenim u vlasništvo jedinicama lokalne samouprave. Analiza bi trebala odgovoriti na pitanja jesu li dosadašnji modeli prijenosa prava vlasništva jedinicama lokalne samouprave bili uspješni, jesu li ih novi vlasnici priveli svrsi koja je bila predviđena i koliko jedinica lokalne samouprave, koje to nisu do sada bile u stanju učiniti, ima financijskih kapaciteta i mogućnosti da to osiguraju u narednom razdoblju od ne više od dvije godine. Ta bi analiza morala poslužiti i za moguću reviziju prijenosa dijela bivših vojnih nekretnina, odnosno za njihovo eventualno izuzeće i vraćanje u vlasnički portfelj države radi daljnjega postupanja u prenamjeni i određivanju novih vlasnika ili korisnika.

4. Preporuča se Agenciji za upravljanje državnom imovinom da u suradnji s drugim nadležnim tijelima napravi novu katalogizaciju bivših vojnih nekretnina kojom će definirati i razvrstati bivše vojne nekretnine prema najpogodnijoj novoj namjeni i to u svrhu razvoja gospodarstva putem ulaganja na projektima koji koriste čiste i visokosofisticirane tehnologije, razvoja uslužnih i visokozaposlivih djelatnosti poput turizma i ugostiteljstva, razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane, komunalnog razvoja, razvoja kulturnih i obrazovnih sadržaja, sadržaja namijenjenih djeci i mladima kao i sadržaja kojima je cilj razvoj aktivnoga građanstva, razvoja lokalnih zajednica i zaštite okoliša.

5. Preporuča se Vladi da zaduži i ovlasti Ministarstvo turizma za koordinaciju i provedbu svih aktivnosti kojima će bivše i neperspektivne nekretnine, koje Agencija za upravljanje državnom imovinom razvrsta kao najpogodnije za razvoj turizma, staviti u funkciju definiranjem nove namjene i načina budućega raspolaganja od strane novih korisnika ili vlasnika (koncesija, pravo građenja ili prodaja) te provođenjem postupaka odabira najpovoljnijih ponuđača odnosno ulagača na tržištu, a sukladno preporukama Strategije razvoja hrvatskoga turizma.

6. Preporuča se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture da ubrza postupak izrade nacrta prijedloga novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

7. Preporuča se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja da što prije pristupi izradi Prostornoga plana Republike Hrvatske te da njime i drugim mehanizmima koji su mu na raspolaganju ubrza prostorno-plansku definiciju bivših i neperspektivnih vojnih nekretnina.

8. Preporuča se Agenciji za upravljanje državnom imovinom i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom da u najkraćemu mogućem roku izrade poseban protokol po kojemu će usklađeno i brzo djelovati odnosno donositi rješenja u slučajevima postavljanja zahtjeva za pravom služnosti odnosno zahtjeva za privremeno ili povremeno korištenje bivših vojnih nekretnina kojima raspolažu i upravljaju. Preporuča se prioritetnim odrediti korištenje u svrhu održavanja kulturnih, zabavnih i sličnih manifestacija koje doprinose obogaćivanju turističke ponude, održavanja radnih kampova, radionica, edukacija i sličnih programa neprofitnih organizacija te programa u svrhu razvoja lokalne i mjesne samouprave.

9. Preporuča se Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave da u najkraćemu roku svim uredima državne uprave nadležnima za poslove provođenja postupaka povrata imovine daju naputak o žurnosti rješavanja zaprimljenih zahtjeva za povrat imovine koja se odnosi na zemljišta obuhvaćena bivšim i neperspektivnim vojnim nekretninama radi ubrzanja i okončanja tih postupaka.

Goran Beus Richembergh

Predsjednik Odbora za turizam

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 28.studenog 2012. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na sjednici su, pored članica i članova Odbora sudjelovali i predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva turizma te Hrvatske gospodarske komore.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađivanje s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/Ez od 28. Studenoga 2006. Godine o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost kojom nije propisana mogućnost primjene stope 0% za nove članice, ali se može primijeniti snižena stopa poreza na dodanu vrijednost koja ne smije biti niža od 5%.

Predstavnica Ministarstva turizma pozdravlja prijedlog izmjena i dopuna Zakona, naglašavajući da se radi o mjeri od uznimnoga značaja za povećanje hrvatskih turističkih šansi prije ulaska Republike Hrvatske u EU. Razvoj nautičkoga turizma je jedan od strateških interesa Hrvatske.

Predsjednik Odbora naglasio je da su, sa stajališta Odbora za turizam, predložene izmjene i dopune Zakona iznimno važne, obzirom da predstavljaju ispunjenje još jednoga od zaključaka tematske sjednice Odbora za turizam o nautičkom turizmu, održane koncem travnja ove godine, nakon koje je upućena preporuka Ministarstvu financija da razmotri mogućnosti primjene snižene stope PDV-a na plovila za sport i razonodu prije ulaska Republike Hrvatske u EU. Tom prilikom napomenuto je da će prihvaćanje spomenute mjere imati izrazito pozitivan fiskalni učinak na Državni proračun.

Predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, predviđaju oporezivanje stopom PDV-a od 5% plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013. godine, a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza i kao takva mjera predstavljaju još jedan korak ka ispunjavanju konačnog cilja privlačenja što većeg broja vlasnika plovila da iskoriste pogodnost koju nudi Republika Hrvatska, a koje će rezultirati dodatnim prihodima Državnog proračuna u 2013. godini.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore upozorio je da je proces puštanja u slobodan promet plovila složen i zahtjevan te da ga je potrebno jasno definirati prije početka primjene ovoga Zakona. Naime, plovilo mora proći uvoznu carinsku proceduru, odnosno, vlasnik mora platiti carinu na uvezeno plovilo koja u Hrvatsko praksi iznosi nekoliko puta veću stopu od one koju je propisala Europska komisija u svojoj direktivi broj 1006/2011. Nadalje, uvozna carinska procedura, može početi tek, nakon što se pribavi dokaz o tehničkoj prihvatljivosti te brisovnica iz ranijeg matičnog upisnika. Također, plovilo mora biti pregledano od strane ovlaštenih osoba Lučke kapetanije, a u slučaju jahti Hrvatskog registra brodova.

U prvoj polovici 2013. godine mora se redovno pregledati oko 4000 charter plovila pod hrvatskom zastavom, a mimo toga procjenjuje se da će ovlašteni pregled morati biti izvršen na oko još 10 000 plovila čiji će vlasnici iskoristiti uvjete koje propisuje ovaj Zakon. To iziskuje dobru pripremu i kvalitetnu koordinaciju svih nadležnih službi.

Napomenuo je da su članice Udruženja hrvatskih marina pri HGK i Hrvatske Udruge poslodavaca spremne odmah iskomunicirati ovu dobru vijest prema vlasnicima plovila koja su na vezu u našim nautičkim lukama kao i prema svim drugim zainteresiranim nautičarima.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora JEDNOGLASNO je usvojio slijedeće zaključke:

1. Predlaže se Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST;

2. Preporuča se Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi i Carinskoj upravi, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvu turizma da u suradnji sa HGK što prije održe međuresorske koordinacije i konzultacije kako bi se osigurala pravovremena priprema provedbe ovoga Zakona, odnosno jasno odredila i definirala procedura puštanja u slobodan promet plovila u režimu privremenog uvoza.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio g. Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 16.studenog 2012. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. studenoga 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na početku sjednice predsjedavajući je naglasio interes Odbora za turizam za predmetni zakon s obzirom da će njegova primjena utjecati na način poslovanja i tehniku naplate prihoda od poslovanja velikog broja turističkih subjekata, posebice ugostitelja. Budući da je riječ o donekle kontroverznoj mjeri, obzirom na iskustvo drugih zemalja, predsjedavajući je zamolio predstavnicu predlagatelja gđu. Nadu Čavlović Smiljanec, ravnateljicu Porezne uprave i pomoćnicu ministra financija, da upozna Odbor sa Konačnim prijedlogom zakona, kao i razlikama između prvog i drugog čitanja.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je predloženi Zakon, nakon prvog čitanja i javne rasprave koja je uslijedila proteklih mjeseci pretrpio izvjesne izmjene. Navela je da su u konačnom prijedlogu zakona djelomično prihvaćeni prijedlozi izneseni tijekom rasprave u Saboru te prijedlozi i primjedbe koji su upućeni od strane javnosti i strukovnih udruženja. Izdvojila je slijedeće izmjene:
- kod uređivanja plaćanja između obveznika fiskalizacije u gotovom novcu dozvoljeno je gotovinsko plaćanje između poduzetnika u iznosu do 5000 kn,
- izmijenjene su djelatnosti za koje nije potrebno provesti postupak fiskalizacije na način da od obveze fiskalizacije nisu izuzete prodaja ulaznica i prodaja novina i dnevnog tiska srazmjerno visinama prihoda ostvarenog u gotovini i potrebama nadzora,
- precizno se određuje da se samo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda koja se odvija na tržnicama i otvorenim prostorima izuzima iz obveza fiskalizacije, ali ne i postupak daljnje prodaje tuđih proizvoda,
- preciznije se definira način numeriranja računa. Cilj je da se iz broja računa može utvrditi slijedni niz već izdanih računa, ali i mjesto izdavanja računa,
- propisani postupak provedbe fiskalizacije izuzima porezne obveznike na područjima na kojima nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka, a što se odnosi na oko 5% prostora Republike Hrvatske koji nije pokriven Internet vezom, te se za porezne obveznike koji posluju na tim područjima propisuje postupak provedbe fiskalizacije na način važeći za male obveznike fiskalizacije. Međutim takvi obveznici nemogućnost uspostave internet veze morati će dokazati potvrdom HAKOM-a.

Realizaciji ovoga Zakona pristupilo se obzirom na spoznaju da veliki dio novca završava u sivoj zoni te da se ne prikazuje stvarno ostvareni promet. Iz godišnjih prijava poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva na bazi podnijetih prijava iz 2010. godine proizlazi da je prosječno ostvareni dnevni promet iznosio oko 620,00 kuna, iz čega proizlazi prosječno ostvareni dnevni dohodak od oko 100,00 kuna. Iz navedenog podatka jasno se uočava nesrazmjer zaista ostvarenog i prikazanog prometa. Također, analizom plaćanja utvrđeno je da su odvjetnici za 2011. godinu prikazivali prosječni godišnji dohodak od 80,000 kuna što također ne odgovara realnosti.

Uspoređujući postojeće modele provedbe fiskalizacije Porezna uprava Republike Hrvatske je u odnosu na države u našem okruženju izabrala drugačiji model fiskalizacije, imajući u vidu da poduzetnici u navedenim državama koje su se opredijelile za model fiskalnih uređaja, za razliku od Hrvatske, nisu imali ustaljenu naviku izdavanja računa. U Republici Hrvatskoj situacija je takva da su porezni obveznici izdavali račune, međutim, na kraju dana je nerijetko dolazilo do brisanja računa. Obzirom na utvrđeno Porezna uprava opredijelila se za uvođenje softverskga rješenja (a ne posebnoga uređaja), te će poduzetnici morati prilagoditi svoje postojeće uređaje usvojenom modelu.

Također, obzirom na problem koji je istaknut u javnim raspravama od strane odvjetnika i Hrvatske obrtničke komore, a odnosi se na 'odavanje poslovne tajne' prilikom izdavanja računa, Porezna uprava naglašava da će na računu biti naglašeni samo oni podaci koji su za njih bitni, tako da ni na koji način neće biti ugrožena poslovna tajna pružatelja usluga.

Porezni obveznici morat će osigurati internetsku vezu, modem, također neće smjeti biti nikakvog zastoja kod izdavanja računa. Porezna uprava je odobrila da se obveznici fiskalnih blagajni mogu samostalno opredijeliti za tehnološkog izvršitelja koji će im ugraditi softver. Razlog zašto se nije išlo na javni natječaj je izbjegavanje monopola bilo kojega isporučitelja.

Također, naglašeno je da će se u narednom periodu nastaviti intenzivna edukacija svih korisnika (započeta još u listopadu ove godine), a od 12. mjeseca porezni obveznici moći će i testirati ugrađeni sustav.

Fiskalizacija će se provoditi u tri faze, od 1. siječnja 2013. godine za velike i srednje poduzetnike, te za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju i djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i posluživanja hrane. Od 1. travnja 2013. godine fiskalizacija se propisuje za obveznike koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja. Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve ostale obveznike fiskalizacije.

Novost Konačnog prijedloga zakona je da ako se u tijeku nadzora utvrdi da obveznik fiskalizacije ne provodi postupak fiskalizacije Porezna uprava može rješenjem zabraniti poreznom obvezniku daljnji rad do uklanjanja razloga radi kojih je zabrana izrečena. Zabrana obavljanja djelatnosti izvršit će se pečačenjem poslovnih prostorija.

U raspravi koja je uslijedila pomoćnica ministra poduzetništva i obrta gđa. Zdenka Lončar rekla je da Zakon treba gledati u širem kontekstu kao jednu od mjera i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju domaćeg gospodarstva. U tom kontekstu izdvojila je smanjenje PDV-a u turizmu na 10%, sa 1. siječnja 2013.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore zahvalili su Poreznoj upravi na uvažavanju njihove primjedbe koja se odnosila na izmjenu zakonskih odredbi vezano za područja koja nemaju mogućnost Internet veze. Cilj svakog pravog ugostitelja je da se iz poslovanja isključe oni koji posluju u području sive ekonomije. Međutim, upozorili su i na mogući problem s obzirom da primjena Zakona kreće od 1. siječnja 2013. godine. Oko 17.000 ugostitelja do tada se trebati prebaciti na novi softverski sustav. Izrazili su svoju bojazan u mogućnost pravovremene nabavke potrebnog tehničkog rješenja.

Spornim su konstatirali i dva dana za popravak ukoliko dođe do kvara na uređaju za naplatu, kao i hoće li internetske veze moći izdržati toliko opterećenje. Najavili su da će na predstojećem Kongresu obrtnika veliki broj rasprava i seminara biti u znaku edukacije o fiskalizaciji.

Uputili su pitanje predstavnici predlagatelja koje se odnosi na članak 38., a kojim se ministar financija ovlašćuje da u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu Zakona donese odgovarajući pravilnik. Njihovo pitanje bilo je usmjereno na to hoće li u najavljenim edukacijama biti prezentirane stvari koje će se nalaziti u navedenom pravilniku, za što su dobiti potvrdan odgovor predstavnice predlagatelja.

Članovi Odbora u daljnjoj raspravi pohvalili su Poreznu upravu kao jedan od juređenijih i stabilnijih sustava u Republici Hrvatskoj i izrazili su svoju podršku Ministarstvu financija u smanjivanju sive zone poslovanja.

Bilo je i prijedloga da Ministarstvo poduzetništva i obrta objavi javni tender pomoću kojeg bi se pružila pomoć obrtnicima kojima je to potrebno za kupnju softvera. Između ostalog zatraženo je od predstavnika i pojašnjenje članka 6. koji propisuje da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o oslobođenju određene djelatnosti od propisane obveze fiskalizacije u prometu gotovinom. Predstavnica predlagatelja rekla je da je intencija ovoga članka bila da se u predstojećem razdoblju mogu odrediti još neke djelatnosti, a da se pri tome ne mora nužno mijenjati Zakon.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA, 1 glasa SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 18. rujna 2012. godine razmotrio je Prijedlog zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je predmetni Zakon rezultat suradnje dvaju ministarstava; Ministarstva poduzetništva i obrta kao nadležnog ministarstva za mikro, male i srednje poduzetnike i Ministarstva gospodarstva kao nadležnog ministarstva za velike poduzetnike.

Uslijed teške gospodarske situacije uzrokovane svjetskom financijskom krizom kao i činjenice da su investicije u posljednje tri godine smanjene 28%, te da je njihov udio u BDP-u smanjen sa 29 na 23% kao posljedica smanjenog priljeva inozemnog kapitala, Vlada je odlučila predloženim Zakonom prvenstveno postići zaustavljanje rasta nezaposlenosti i potaknuti investicije i unaprijediti investicijsko-poduzetničko okruženje u Republici Hrvatskoj.

Poticajne mjere predložene ovim Zakonom odnose se na sektore: proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti i turističke aktivnosti. Zakonom je predviđena i minimalna visina vrijednost investicije za mikro poduzetnike koja iznosi 50.000 eura, a za SME's i velike kompanije iznosi150.000eura. Zakonom se predlaže da poslodavcu koji uloži do milijun eura, uz uvjet da zaposli najmanje 5 osoba, država će u narednih 10 godina umanjiti stopu poreza na dobit za 50%. Za investicije od 1 do 3 milijuna eura, uz zapošljavanje minimalno 10 radnika, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije. Za investicije u visini preko 3 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje se 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta.

Osim umanjenja poreza na dobit, država će nositelju poticajnih mjera, za svako novootvoreno radno mjesto odobriti poticaje u iznosu od 3000 eura u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi 10%, 6000 eura u županijama gdje je registrirana stopa nezaposlenosti od 10 do 20%, te 9000eura u županijama sa 20% registrirane nezaposlenosti. Također pri uvozu investicijske opreme i strojeva koji predstavljaju dio opravdanih troškova investicijskog projekta, Zakonom je predviđeno potpuno oslobođenje od carina na uvoz opreme namijenjene novim investicijama.

Nositelju poticajnih mjera odobrit će se i bespovratna novčana potpora za usavršavanje radnika na novim radnim mjestima povezanim uspješnom realizacijom investicijskog projekta.

Vlada Republike Hrvatske može određeni investicijski projekt proglasiti od interesa za Republiku Hrvatsku, a kriteriji za određivanje takvih projekata utvrdit će se uredbom u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu.

U pripremi ovog Zakona, matična ministarstva konzultirala su sva nadležna državna tijela, kao i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, s obzirom da su Zakonom obuhvaćene potpore koje će ulaskom Hrvatske u EU biti pod kontrolom Europske komisije.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je zadovoljstvo turističke struke činjenicom da je turistički sektor po prvi puta spomenut u okviru zakonskog prijedloga koji se odnosi na pokretanje investicija i unaprijeđenija investicijskog okruženja. Navedeni prijedlog osobito će pripomoći podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta, budući je riječ o poticajima vezanim prvenstveno uz izgradnju objekata od 4 i 5 zvjezdica, koji će zasigurno pripomoći produljenju turističke sezone u Hrvatskoj.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (9 glasova ZA, 1 glasa SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA.

 Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 28. lipnja 2012. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na početku sjednice predsjednik Odbora podsjetio je da je Odbor za turizam Hrvatskoga sabora 26. travnja 2012. godine organizirao tematsku sjednicu posvećenu prijedlozima i mjerama za unapređenje nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. U pripremi navedene sjednice, Odbor je konzultirao strukovne, interesne i specijalizirane organizacije nautičkog turizma, nadležna ministarstva, znanstvene ustanove i druge relevantne partnere, koji su iznijeli niz mjera, pitanja i prijedloga koje su smatrali relevantnim za daljnji razvoj nautičkog turizma.

Na osnovi rasprave na spomenutoj sjednici Odbor je donio zaključke koji su upućeni na očitovanje i postupanje svim nadležnim ministarstvima, pa tako i Ministarstvu financija.

Između ostaloga, Odbor je u Zaključcima predložio Ministarstvu financija sljedeće: „Poseban porez na plovila pokazao se potpuno fiskalno neučinkovitim i kočnicom razvoja male brodogradnje, što će doći još više do izražaja u okolnostima povećanja stope PDV-a na 25%. Posebnim porezom na plovila nije moguće privući vlasnike plovila pod stranom zastavom da svoja plovila prilikom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju registriraju upravo u Republici Hrvatskoj. Stoga Odbor za turizam poziva Ministarstvo financija da razmotri mogućnost ukidanja posebnoga poreza na plovila putem izmjena i dopuna Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN, 136/02 do NN, 21/10).“

Također i da: „Odbor za turizam predlaže Ministarstvu financija da razmotri i utvrdi mogućnosti stimulativnog načina obračuna stope PDV-a na plovila koje državljani EU drže na stalnom vezu u Hrvatskoj te da ih se pojednostavljenjem procedure motivira da nakon ulaska Republike Hrvatske u EU plovila registriraju u Hrvatskoj, a ne u matičnim državama.“

U ime predlagatelja, predstavnik Ministarstva financija zahvalio je Odboru za turizam na pokretanju inicijative izmjene i dopune predmetnog Zakona, te je istaknuo da je Ministarstvo financija potaknuto Zaključcima Odbora za turizam kao i pritužbama proizvođača plovila okupljenih u interesnom udruženju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokrenulo analizu učinaka postojećeg Zakona, te je ustanovljeno da Zakon kao takav usporava niz privrednih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. U segmentu malih proizvođača plovila 2007. godine bilo je evidentirano 105 malih proizvođača s oko 2500 zaposlenih, a zahvaljujući negativnim posljedicama primjene navedenoga Zakona, njihov je broj pao na 85 dok se broj zaposlenih smanjio za oko 40%. Također, kod donošenja ovoga Zakona 2007. godine imali smo u popratnim djelatnostima kooperanata oko 5000 zaposlenih, a danas je taj broj pao na ispod 4000 zaposlenih. U prvoj godini primjene odredbi koje se mijenjao Državni proračun je uprihodovao nešto više od 14 milijuna kuna od posebnoga poreza da bi se taj iznos u prošloj godini smanjio za oko 70%.

Izvršene analize su pokazale da Zakon nije polučio željene nego multiplicirajuće negativne učinke, stoga se predloženim izmjenama i dopunama želi ostvariti zaštita domaćih proizvođača plovila, povećanje broja zaposlenih u ovome proizvodnom sektoru i ostvariti veće prihode od prodaje domaćih plovila, kao i povećati broj vlasnika plovila iz drugih država koji će zbog nepostojanja ovoga poreza biti u povoljnijem položaju u vezi s kupnjom i namjeravanom registracijom svojih plovila u Republici Hrvatskoj. Cilj je poslati jasnu poruku stranim vlasnicima plovila, od kojih 80% dolaze iz zemalja članica Europske unije da smo konkurentna zemlja po pitanju registracije njihovih plovila kod nas i njihova zadržavanja na našim vezovima.

Predlagatelj je napomenuo da će se kod kupnje plovila i dalje zaračunavati 5% poreza na promet prema posebnome Zakonu.

Predlagatelj je dodatno obrazložio i svoj stav da je predmetni Zakon osobito važno donijeti po hitnom postupku, budući da predložene izmjene predstavljaju jednu od mjera zaštite malih proizvođača plovila koji upravo u predstojećem ljetnom periodu imaju najviše isporuka plovila, kao i okolnost da će vlasnike stranih plovila pri dolasku u Republiku Hrvatsku radi ljetovanja svakako zanimati uvjeti zadržavanja i registracije plovila u Republici Hrvatskoj prije pristupanja u punopravno članstvo Europske unije.

U raspravi koja je uslijedila svi su članovi Odbora podržali predstavljene izmjene i dopune Zakona. Mišljenja su da će njihova primjena polučiti višestruke pozitivne efekte.

Odbor za turizam pozvao je Ministarstvo financija da razmotri mogućnost uvođenja diferencirane stope PDV-a na charter-usluge smještaja na plovilima, po uzoru na druge zemlje članice Europske unije, imajući u vidu predočene im financijske dokumente iz kojih je razvidno da postoje primjeri u drugim mediteranskim zemljama, članicama EU, gdje se suprotno tumačenju Direktive 2006/112/EZ primjenjuju snižene stope. Tako se, primjerice, u Grčkoj obračunava 6,5%, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj puni se iznos PDV-a obračunava na 50% cijene chartera te u Nizozemskoj i Belgiji, koje obračunavaju stopu PDV-a od 6% za charter s posadom. U tom smislu Odbor predlaže Ministarstvu financija da pripremi kvalitetnu analizu po pitanju primjene diferencirane stope na charter, jer ukoliko se radi isključivo i samo o prijevozu kako to do sada tumači Porezna uprava, nejasno je zašto se korisnicima chartera, u slučajevima kada koriste kombinirani smještaj na plovilu i na kopnu, boravišna pristojba naplaćuje dva puta.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh

Na temelju članka 42. i 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora održao je 26. travnja 2012. godine svoju 7. sjednicu, tematski posvećenu prijedlozima i mjerama unapređenja nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj.

U pripremi ovih Zaključaka konzultirane su strukovne, interesne i specijalizirane organizacije hrvatskoga nautičkog turizma, nadležna ministarstva, znanstvene ustanove i drugi relevantni partneri, koji su na tematskoj sjednici Odbora za turizam, posvećenoj nautičkom turizmu, iznijeli niz mjera, pitanja i prijedloga koje su smatrali relevantnim za daljnji razvoj nautičkog turizma. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora donio je sljedeće

Z A K L J U Č K E

I.

Aktualni Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama prepreka je novim ulaganjima zbog netransparentnih kriterija dodjeljivanja koncesija za luke nautičkog turizma na pomorskom dobru koji otvaraju prostor špekulantima da se javljaju na natječaje za koncesije (primjer: luka nautičkog turizma Tisno), kao i ulaganja u postojećim lukama nautičkog turizma jer ne postoji pravna zaštita investitora prilikom isteka koncesije. Vrlo je teško od investitora – koncesionara očekivati da ulaze u poslovne projekte na pomorskom dobru ako nisu transparentno postavljeni pravni okviri jer ih to čini potpuno neizvjesnim. Stoga Odbor za turizam Hrvatskoga sabora, a na inicijativu Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca predlaže Vladi i Hrvatskome saboru žurnu izradu i donošenje novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

II.

Odbor za turizam predlaže Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture osnivanje i ustrojavanje zasebne uprave u okviru Ministarstva, kao središnjega tijela u funkciji integralnog upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom.

III.

Odbor za turizam ukazuje na izraženu potrebu za uspostavljanjem učinkovite kontrole na pomorskom dobru, osobito upravnoga i inspekcijskog nadzora, te integralnoga modela upravljanja pomorskim dobrom koji će osigurati koordinaciju svih razina državne uprave i lokalne samouprave, s jasno definiranim ovlaštenjima, nadležnostima i odgovornošću.

IV.

Poseban porez na plovila pokazao se potpuno fiskalno neučinkovitim i kočnicom razvoja male brodogradnje, što će doći još više do izražaja u okolnostima povećanja stope PDV-a na 25%. Posebnim porezom na plovila nije moguće privući vlasnike plovila pod stranom zastavom da svoja plovila prilikom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju registriraju upravo u Republici Hrvatskoj. Stoga Odbor za turizam poziva Ministarstvo financija da razmotri mogućnost ukidanja posebnoga poreza na plovila putem izmjena i dopuna Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN, 136/02 do NN, 21/10).

V.

Odbor za turizam predlaže Ministarstvu financija da razmotri i utvrdi mogućnosti stimulativnog načina obračuna stope PDV-a na plovila koje državljani EU drže na stalnom vezu u Hrvatskoj te da ih se pojednostavljenjem procedure motivira da nakon ulaska Republike Hrvatske u EU plovila registriraju u Hrvatskoj, a ne u matičnim državama.

VI.

Radi usklađenja s praksom konkurentskih zemalja potrebno je omogućiti kupovinu tax free goriva za plovila koja napuštaju teritorijalne vode Hrvatske. Radi se o tzv. mega jahtama koje gorivo kupuju isključivo u državama koje im to omogućavaju, a zbog postojećega poreza izbjegavaju kupovati gorivo u Hrvatskoj. Državni proračun RH primjenom ove olakšice ne bi bio oštećen, povećao bi se prihod domaćih naftnih kompanija, a mogućnost kupovine tax free goriva izrazito pozitivno bi se odrazila na sliku Hrvatske kao nautičke destinacije. Odbor za turizam stoga predlaže Ministarstvu financija da razmotri ovaj problem i žurno predloži odgovarajuće rješenje.

VII.

Odbor je utvrdio da postoje razlike u definiranju megajahte i/ili jahte s posadom u postojećemu Pomorskom zakoniku, Carinskom zakonu i propisima iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Zbog tih razlika nastaju proceduralne komplikacije, različita tumačenja i neusklađenost carinskoga s pomorskim pravom te brojne administrativne prepreke koje za posljedicu imaju vrlo nepovoljne uvjete za zimovanje plovila i dulji boravak njihovih posada, što Hrvatsku čini posve nekonkurentnom u odnosu na druge kompetitivne destinacije na Mediteranu. To također već dugi niz godina nanosi štetu i Državnome proračunu Republike Hrvatske. Stoga Odbor za turizam predlaže nadležnim ministarstvima usklađivanje postojećih definicija „profesionalne jahte s posadom“ u Pomorskom zakoniku, Carinskom zakonu i Zakonu o nadzoru državne granice, a Vladi da Hrvatskome saboru u tome smislu žurno predloži odgovarajuće izmjene i dopune tih propisa.

VIII.

Odbor za turizam konstatira da je u primjeni postojećega Zakona o boravišnoj pristojbi uočen čitav niz nelogičnosti te da su se neka od rješenja u tome Zakonu, kad ih se primjenjuje u sustavu nautičkoga turizma, pokazala lošim i neodrživim. U tome smislu Odbor utvrđuje legitimnim prijedloge da se poveća pripadajući dio iznosa boravišne pristojbe za županije iznad sadašnjih 40%, kako bi se unutar županija lokalnim turističkim zajednicama moglo rasporediti više od sadašnjih 30%, potom da se preispitaju sadašnja davanja od 10% za nacionalne parkove i parkove prirode za koje se utvrđuje da bi ubuduće trebali podnositi godišnje izvještaje o namjenskom trošenju raspoređenih sredstava, te da se ponovno uvede prosljeđivanje dijela prikupljenih sredstava lokalnoj samoupravi. Prema postojećemu Pravilniku o kriterijima za uplatu i korištenje uplaćenih sredstava boravišne pristojbe na posebnom računu HTZ-a (NN, 139/2009, NN, 36/2011.) jedinice lokalne samouprave više nemaju nikakve prihode iz dijela boravišne pristojbe prikupljenoga u nautičkom turizmu. Da bi se ovaj problem riješio neophodno je ponovno propisati obvezu evidentiranja noćenja nautičara u lukama nautičkog turizma te prema ostvarenim noćenjima raspoređivati prikupljena sredstva od boravišne pristojbe. Pravilnikom o obliku, sadržaju i vremenu važenja vinjete, mjestu na koje se lijepi te načinu vođenja evidencije i izdavanja vinjete (NN, 26/2010) definirano je paušalno plaćanje boravišne pristojbe za nautičare koje se provodi u lučkim kapetanijama, a dokazuje se vinjetama. Ovim načinom ukinula se naplata boravišne pristojbe u marinama, ali se također ukinula obaveza evidentiranja broja noćenja ostvarena u marinama na nivou Republike Hrvatske koje svoje goste prijavljuju samo MUP-u, a ne više turističkim zajednicama (trenutno se evidentiraju samo noćenja nautičara na charter plovilima). Potrebno je jasnije postaviti obvezu plaćanja boravišne pristojbe u situacijama kada gosti koji dolaze plovnim objektom istovremeno borave i u hotelu. Zakonom treba propisati izbjegavanje dvostrukog plaćanja boravišne pristojbe, jer je prema postojećim zakonskim odredbama gost u oba slučaja (na vezu i u smještajnom objektu) dužan platiti boravišnu pristojbu. Stoga Odbor za turizam predlaže Ministarstvu turizma da u razumnome roku pristupi pripremi izmjena i dopuna Zakona o boravišnoj pristojbi, kao i vezanih podzakonskih propisa koji sadrže rješenja nepovoljna za razvoj nautičkoga turizma.

IX.

Odbor ocjenjuje opravdanim prijedlog da se malim brodarima (izletničkim plovilima i plovilima za kružna putovanja) omogući korištenje plinskog ulja obojenog plavom bojom kao pogonskoga goriva (bez naplate trošarina u cijeni goriva). Postojeće rješenje čini male brodare nekonkurentnima u odnosu na susjedne zemlje. Cijena usluga malih brodara ovisi o cijeni pogonskoga goriva za koju trenutno plaćaju puni iznos, dok konkurentske, osobito neke susjedne zemlje omogućuju malim brodarima kupovinu goriva po povlaštenoj cijeni. Program subvencioniranja razlike u cijeni goriva brodarima u nacionalnoj plovidbi, koji je na snazi od 2007. godine, nije zadovoljavajuće rješenje iz više razloga. Posebno se ističe da se subvencija isplaćuje po završetku kalendarske godine, da država ne vraća puni iznos razlike u cijeni goriva, da je povećan obujam administrativnih poslova te da korisnici subvencija mogu biti isključivo vlasnici plovila. U tome smislu Odbor za turizam predlaže Ministarstvu financija da pripremi odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o trošarinama (NN, 83/09) kako bi se malim brodarima omogućilo korištenje „plinskog ulja obojenog plavom bojom“ kao pogonskoga goriva.

X.

Odbor za turizam ocjenjuje da Hrvatska ima sve predispozicije da bude prepoznata kao jedna od najpoželjnijih europskih i svjetskih nautičkih destinacija, te da nautičari zauzimaju prvo mjesto po dnevnoj potrošnji među turistima u Hrvatskoj. Prihodi Hrvatske turističke zajednice od boravišne pristojbe nautičara 2010. godine iznosili su 23 milijuna kn, što je činilo 28% ukupnih prihoda od boravišne pristojbe i 8% ukupnih prihoda Hrvatske turističke zajednice. Obzirom da je Zakonom propisano da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava utrošiti na unapređenje uvjeta, razvoj i promociju nautičkog turizma, osigurani su svi preduvjeti za osmišljavanje snažne marketinške kampanje kojom bi se promoviralo Hrvatsku kao nautičku destinaciju. Odbor za turizam stoga predlaže Hrvatskoj turističkoj zajednici da izradi Plan promocije nautičkog turizma, te da provede odgovarajuću marketinšku kampanju kako bi sve vlasnike plovila koji posjećuju Hrvatsku upoznala s pogodnostima koje naša zemlja pruža nautičarima. Odbor također predlaže da se u osmišljavanje i kreiranje promocije nautičkog turizma i Hrvatske kao nautičke destinacije uključe i strukovne udruge nautičkoga turizma.

XI.

Odbor je razmotrio tumačenje Porezne uprave Ministarstva financija od 20. travnja 2012. godine prema kojemu Republika Hrvatska prema Direktivi 2006/112/EZ ne može propisati sniženu stopu od 10% na usluge smještaja na plovilima. Međutim, Odboru su također predočeni i odgovarajući financijski dokumenti iz kojih je razvidno da postoje primjeri u drugim mediteranskim zemljama, članicama EU, gdje se suprotno tumačenju navedene Direktive primjenjuju snižene stope i to u Grčkoj, koja obračunava stopu PDV-a od 6,5% za charter, u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, koje puni iznos PDV-a obračunavaju na 50% cijene chartera te u Nizozemskoj i Belgiji, koje obračunavaju stopu PDV-a od 6% PDV-a za charter s posadom. Odbor za turizam stoga predlaže Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, da žurno izradi vjerodostojnu komparativnu analizu postojećih diferenciranih stopa PDV-a u zemljama članicama EU te da u tome smislu predloži primjenu diferencirane stope PDV-a i za nautički charter kao imanentno turističku uslugu, s primjenom od 1. siječnja 2013. godine, kako je to već predviđeno za niz ostalih usluga u turizmu.

XII.

Odbor za turizam predlaže nadležnim ministarstvima žurno predlaganje propisa o uvjetima i načinu obavljanja charter djelatnosti prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, preispitivanje definicija brodica i jahti kao i mogućnost uvođenja licenci za charter plovila i charter tvrtke. Naime, Republika Hrvatska još uvijek nije donijela pripadajuće zakonske propise, usklađene s europskim zakonodavstvom, tako da charter tvrtke još uvijek ne znaju pod kojim će uvjetima obavljati djelatnost danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

XIII.

Obzirom da ostvarivanje što uspješnije međuresorne suradnje predstavlja ključ uspjeha nautičkog turizma, Odbor za turizam preporuča Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, kao odgovornome resoru za provedbu „Strategije razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.“, da formira ekspertnu skupinu sastavljenu od predstavnika nadležnih ministarstava, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, koja bi imala zadatak predložiti skup konkretnih mjera u cilju ostvarenja stope rasta u nautičkome turizmu od 20% godišnje u sljedećih 5 godina.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA TURIZAM
Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju u ime predlagatelja, ministar turizma g. Veljko Ostojić obrazložio je razloge zbog kojih se predlaže donošenje predmetnog Prijedloga zakona po hitnom postupku i dao je pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakon. Naime, u dosadašnjoj primjeni ovoga Zakona uočene su određene poteškoće i problemi na koje su u nekoliko navrata ukazivale turističke strukovne udruge i zainteresirani turistički subjekti. Stoga se ocjenjuje nužnim i opravdanim izvršiti određene izmjene i dopune Zakona prije ovogodišnje turističke sezone, u cilju sprječavanja mogućih većih poremećaja u ugostiteljstvu kao vrlo važnom segmentu hrvatskoga gospodarstva.

Predlagatelj je kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo slijedeće:
- pojednostavljuje se i skraćuje upravni postupak izdavanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u slučajevima nastavka obavljanja djelatnosti u poslovnom prostoru i objektu u kojima se već obavlja ugostiteljska djelatnost;
- omogućuje se ugostiteljima u kampovima ishođenje privremenog rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u slučajevima u kojima još nije dana koncesija na turističkom zemljištu u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske, a koji su podnijeli zahtjev za njeno dobivanje, sukladno Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije;
- produžuje se rok za kategorizaciju kampova koji se kategoriziraju, do 30. travnja 2015. godine, kako bi se spriječilo moguće zatvaranje kampova za koje ugostitelji do 9. srpnja 2012. godine neće uspjeti ishoditi nova rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti;
- maksimalni smještajni kapacitet u sobi, apartmanu i kući za odmor povećava se s 8 na 10 soba, odnosno sa 16 na 20 kreveta, a u kampu sa 7 na 10 smještajnih jedinica, odnosno s 25 na 30 gostiju istodobno;
- omogućava se nastavak pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane nasljednika iznajmljivača;
- brišu se odredbe kojima je propisano da će se rješenje o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta izdati ugostitelju uz uvjet da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

Ujedno, predlaže se i da se postupci započeti do stupanja na snagu Zakona dovrše prema odredbama koje su povoljnije za ugostitelje i iznajmljivače u odnosu na odredbe važećeg Zakona.

Ministar turizma istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona bile nužno ciljane a ne sveobuhvatne, kako bi se prije početka turističke sezone omogućio redovan i normalan rad turističkih subjekata, a da će sveobuhvatne izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti biti predstavljene na jesen. Naime, Ministarstvo turizma je organiziralo niz sastanaka sa strukovnim udrugama koje sudjeluju u ostvarivanju turističkog prometa, prikupljeni su svi prijedlozi koji se odnose na predmetni Zakon, te će u interesu struke i turističkih subjekata, konačna verzija novoga zakona, biti predstavljena na jesenskom zasjedanju Sabora.

U raspravi koja je uslijedila svi članovi Odbora za turizam izrazili su svoju pohvalu na ciljane i stručne izmjene i dopune Zakona, a posebno u vezi odredbi koje se odnose na pravo nasljeđivanja, za koje je ministar naglasio da će spomenuti članak biti i dodatno upotpunjen slučajevima nasljeđivanja po osnovi ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju prihvaćanjem posebnoga amandmana koji je predstavljen na sjednici Odbora za zakonodavstvo.

Kao problem na čijem rješavanju bi se trebalo dodatno poraditi izdvojen je podatak da veliki broj privatnih iznajmljivača i dalje radi po rješenjima izdanim 90-tih godina, a koja ne odgovaraju stvarnom stanju i kapacitetu iznajmljivanja.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora JEDNOGLASNO je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 3. je sjednici, održanoj 21. veljače 2012. godine, raspravio Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naveo je da je u okviru Mjera i smjernica za izradu proračuna 2012. godine naznačena, između ostaloga, i mjera smanjenja neporeznih davanja. Na tragu toga Ministarstvo kulture Republike Hrvatske predložilo je zakonske izmjene i dopune koje se odnose na ukidanje neizravne spomeničke rente. Predloženim izmjenama Zakona privremeno će se ukinuti plaćanje neizravne spomeničke rente, odnosno rente po osnovi obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, s ciljem da se kroz rasterećenja od neporeznog tereta poduzetnika i investitora pripomogne osnaživanju i razvoju gospodarskog rasta Hrvatske uz 2012. godini. Naime, predstavnik predlagatelja obavijestio je prisutne članove Odbora i goste o naknadno usuglašenom dogovoru s Odborom za zakonodavstvo, prema kojemu će izmijenjene odredbe ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na ukidanje neizravne spomeničke rente, biti privremenog karaktera, odnosno na snazi do 31. prosinca 2012. godine.

Predstavnik Ministarstva turizma najavio je da će Ministarstvo u redovnoj proceduri pokrenuti određene izmjene i dopune Zakona kojima bi se sustav obračuna i naplate spomeničke rente korigirao na temelju dosadašnjih iskustava i stvarnih učinaka primjene Zakona.

Predstavnici Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore mišljenja su da će se ovom mjerom kroz smanjenje, odnosno privremeno ukidanje neporeznih davanja, potaknuti razvoj gospodarstva.

Spomenička renta uvedena je 1999. godine kao odgovor na ratom razorenu i oštećenu kulturnu baštinu Republike Hrvatske, s obzirom da se redovnim putem nisu mogla iznaći dostatna sredstva kojima bi se prikupilo cca 359 milijuna eura, koliko je bilo potrebno za obnovu oštećene kulturne baštine.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora podržala je osnovnu intenciju predmetnog Prijedloga zakona da se određenim ciljanim mjerama pomogne gospodarskom oporavku Republike Hrvatske te je podržana namjera predlagatelja da se ukidanje neizravne spomeničke rente ograniči na zakonski rok do 31. prosinca 2012. godine te da se tek nakon analize učinaka predloženih rješenja utvrdi postojanje daljnje potrebe produljenja roka za njegovu daljnju primjenu.

Istaknuto je da je sustavna briga o zaštiti i obnovi kulturnih spomenika odnosno očuvanja hrvatske kulturne baštine kao jednoga od najvažnijih brendova hrvatskoga turizma iznimno važna za razvoj hrvatskoga turizma. Država i jedinice lokane samouprave ovom će mjerom ostati bez dijela prihoda kojima je Zakon izričito naveo svrhu. Nedostatak tih sredstava morat će se nadoknaditi, tamo gdje to bude moguće, iz redovnih proračunskih prihoda. U tome je smislu dobro da se ovim prijedlogom omogućuje daljnje funkcioniranje sustava naplate tzv. izravne spomeničke rente koji je već nekoliko puta pretrpio izmjene koje su dovele do pada ukupnih prihoda po tome osnovu.

Važno je očuvati načelo da gospodarski subjekti koji zarađuju od kulturne baštine, na izravan ili neizravan način, trebaju izdvajati određena sredstva za njeno održavanje i očuvanje. Osobito je važno imati na umu da je dobar dio dosadašnjih obveznika plaćanja tzv. neizravne spomeničke rente iz visokoprofitabilnih gospodarskih djelatnosti (telekomunikacije, mjenjačnice, banke i sl.). S druge strane, činjenica je da će se ukidanjem neizravne spomeničke rente, obzirom da u ovoj godini neće doći do smanjenja stope PDV-a u turizmu, nego će ona biti čak i veća, barem djelomično rasteretiti ključni turistički subjekti. Napomenuto je također da će se ukidanjem neizravne spomeničke rente za oko 50 milijuna kuna godišnje smanjiti ukupna masa sredstava koja se namjenski troše dobrim dijelom i za izvođenje sofisticiranih konzervatorskih, restauratorskih i sličnih radova za koje su osposobljeni samo neki od tzv. starih obrta i zanata. O tome valja voditi posebnu brigu.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 glasova ZA, 1 glasa PROTIV ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Goran Beus Richembergh

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 2. je sjednici, održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (5 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOGA PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Češeka, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Igor Češek

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 2. sjednici, održanoj 16.veljače 2012. Godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. veljače 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u svojem je izlaganju obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Prijedlog zakona i dao pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona, pa je tako kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo: predlaže se da se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost 23% zamijeni stopom 25%, stopa od 23% za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe, zamijeni stopom od 10%. Nadalje, propisuje se potpuno ograničenje odbitaka pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Propisuje se i ograničenje odbitaka pretporeza za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, a s 1. siječnja 2013. godine prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se sa 85.000 na 230.000 kuna.

U sklopu Vladinih mjera za povećanje konkurentnosti i likvidnosti poduzetnika od 1. siječnja 2013. godine stupit će na snagu odredbe kojima se propisuje da će se snižena stopa od 10% primjenjivati na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima. Ovom izmjenom Zakona dana je važnost turizmu kao strateški važnoj grani gospodarstva Hrvatske, ali je ujedno dat i dodatni poticaj za daljnji razvoj turizma i njegovu investicijsku aktivnost, kao i jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu. Stupanjem spomenute odluke na snagu niža, diferencirana stopa PDV-a primjenjivat će se na sve usluge iz područja turizma i ugostiteljstva sukladno direktivi EU, a po uzoru na druge, Hrvatskoj konkurentne turističke zemlje u Europi.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora za turizam izrazili su zadovoljstvo planiranim smanjenjem stope PDV-a u turizmu ističući da je to i osnovni preduvjet za ostvarenje znatno većih prihoda od turizma u budućem razdoblju, kao i za pokretanje investicija, što je od vitalnog interesa za razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Međutim, osvrćući se na ovu godinu istaknuli su da će ona s novim, višim PDV-om od 25% za cijeli sektor, biti vrlo složena i predstavljat će veliki izazov za sve sudionike turističkog sektora, u nastojanju da ponove prošlogodišnje rezultate. Također je naglašeno da se efekti spuštanja stope PDV-a prije svega moraju osjetiti na tržištu, povećanju zaposlenosti, povećanju kvalitete usluga i većim investicijama, a nikako ne bi smjeli završiti u džepovima vlasnika turističkih tvrtki ili privatnih turističkih djelatnika.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (5 glasova ZA, 2 glasa PROTIV i 1 glas SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU
NA DODANU VRIJEDNOST

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Igora Češeka, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Igor Češek

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 2. je sjednici, održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i to u dijelu koji se odnosi na raspored sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090 - Ministarstvo turizma.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o prihodima, rashodima, osnovnim makroekonomskim procjenama te procjenama ukupnog manjka Državnog proračuna za 2012. godinu. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2012. godinu planirani su u iznosu od 109 milijardi kuna, što predstavlja međugodišnji rast od 1,4%. U 2013. godini ukupni prihodi projicirani su u iznosu od 111,1 milijardu kuna, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 2,0%. U 2014. godini ukupni prihodi projicirani su u iznosu od 115,2 milijarde kuna, što u odnosu na 2013. godinu predstavlja rast od 3,6%.

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna i manji su za 3,4 milijarde kuna u odnosu na plan rashoda 2011. godine. Rashodi poslovanja u državnom proračunu za 2012. godinu iznose 117,1 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 3,4 milijarde kuna u odnosu na 2011. godinu. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 109 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 118,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2012. godinu iznosit će 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda. U 2012. godini očekuje se oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast BDP-a od 0,8%. Na prihodovnu stranu proračuna za razdoblje od naredne 3 godine najviše bi trebale utjecati zakonske izmjene u poreznoj politici, odnosno povećanje PDV-a, povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak, smanjenje naknade za zdravstvo, te daljnje prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva EU.

Uvažavajući smjernice Vlade Republike Hrvatske dogovoreno je smanjenje sredstava predviđenih za poziciju 090 - Ministarstvo turizma sa 239.552.000 kuna iz 2011. godine na 204.497.883 kuna, što predstavlja smanjenje od 14,59%, odnosno 35 milijuna kuna. Od predviđenih sredstava 90 milijuna kuna otpada na financiranje Hrvatske turističke zajednice iz čijih će se sredstava u 2012. godini financirati poticanje razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima. Poticaji za jačanje turističkog tržišta smanjeni su za 17%, a programi subvencioniranja kreditnih programa u turizmu za 14,8%. Prijedlogom proračuna Ministarstva turizma predviđene su i dvije nove aktivnosti: Programi razvoja novih proizvoda održivog turizma i Program unapređenja ponude turističkog sektora, za koje će ukupno biti izdvojeno 15.400.000 kuna. Prijedlogom proračuna smanjena su i sredstva za promociju turizma, programe poticanja turističkih manifestacija, administraciju i upravljanje, programe obrazovanja i obuke kadrova u turizmu, dok su povećana sredstva namijenjena razvoju međunarodne suradnje, kategorizaciji i sredstva namijenjena izradi studije hrvatskog turizma.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora izrazili su nezadovoljstvo visinom troškova Hrvatske turističke zajednice, za koje je istaknuto da bi mogli biti puno efikasnije utrošeni kada je riječ o promociji Hrvatske, kao i činjenicom da ove godine neće doći do smanjenja stope PDV-a u turizmu, a povećanje osnovne stope sa 23% na 25%, pridonijet će povećanju nekonkurentnosti hrvatskoga turizma na globalnom turističkom tržištu.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora većinom je glasova (5 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA 2013. I 2014. GODINU

Za svojega izvjestitelja Odbor je odredio gospodina Igora Češeka, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Igor Češek