Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 29. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. travnja 2015.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je izložio kako Ministarstvo turizma predlaganjem Prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji u sebi sadrži bitne novine i poboljšanja u odnosu na važeći Zakon (koji je dosad imao osam izmjena i dopuna), nastoji ukloniti uočene prepreke i nedorečenosti koje su priječile razvoj ugostiteljske djelatnosti. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je o Nacrtu prijedloga zakona provedena javna rasprava, kako su pribavljena mišljenja svih ministarstava te je nakon toga odlučeno da se o navedenom prijedlogu raspravlja u dva čitanja. Bitne novine koje se ovim Zakonom predlažu su:
- omogućavanje predstavničkim tijelima lokalne samouprave da sami produžuju radno vrijeme pojedinih ugostiteljskih zona ili subjekata, kao i pojedinih zona u gradu u odnosu na minimalno radno vrijeme koje je sad propisano od 6 do 24 sata
- omogućavanje pravnim osobama i obrtnicima pružanje usluga smještaja i u objektima stambene namjene bez potrebe prenamjene objekta u poslovni objekt, a sve uzimajući u obzir kako se radi o tihoj djelatnosti
- omogućavanje izdavanja privatnim iznajmljivačima (koji su podnijeli zahtjev za legalizacijom) privremenog rješenja do 31. prosinca 2016. kojim bi oni dokazali pravo vlasništva na zemljištu koje imaju, a sve uzimajući u obzir trenutačno stanje i neusklađenost zemljišnih knjiga, što se posebice odnosi na naše otoke
- omogućavanje pripremanja i posluživanja napitaka i pića u objektima koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove i u svojim objektima te, u skladu s praksom u Austriji i Njemačkoj, omogućavanje i dobrovoljnim vatrogasnim zajednicama posluživanje hrane, napitaka i pića najviše četiri puta godišnje u svojim prostorima za svoje članove prilikom održavanja raznih manifestacija
- osnivanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu kojim će biti obuhvaćeni svi ugostitelji i pružatelji ugostiteljskih usluga i koji će biti javan
- smanjivanje najviših i najnižih iznosa novčanih kazni za pojedine prekršaje te propisivanje većih novčanih kazni za one koji učestalo ponavljaju prekršaje.
U raspravi koja je uslijedila dio zastupnika složio se kako je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti liberalniji u odnosu na važeći te kako će to rezultirati boljim provođenjem odredbi Zakona. Međutim, postavljena su i neka pitanja vezana uz ovlasti lokalne samouprave u vezi s određivanjem radnog vremena, odnosno tko će konkretno odrediti koji od objekata ispunjava uvjete za 24-satni rad. Upozoreno je i na problem kažnjavanja prekršitelja Zakona i donošenja rješenja o skraćivanju radnog vremena za dva sata, kao i potrebu određivanja o koja će se dva sata raditi. Također je predloženo da je potrebno utvrditi koji je krajnji rok donošenja potrebnih odluka jedinica lokalne samouprave za kraće, odnosno dulje radno vrijeme, a zbog jasnog utvrđivanja kriterija provedbe navedene odluke. Predloženo je da se vrati naziv Turističko seljačko domaćinstvo/gospodarstvo jer ovako OPG-i koji pružaju ugostiteljske usluge postaju neprepoznatljivi i izjednačeni s ostalih 184.511 OPG-a registriranih u Republici Hrvatskoj. Vezano uz radno vrijeme, članovi Odbora misle kako to nije potrebno propisivati jer OPG-i uglavnom rade po narudžbi, vikendom, blagdanima i u pojedinim godišnjim dobima, a sve ovisno o području na kojem se nalaze. Upozoreno je i na to kako pitanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu nije do kraja dorađeno, Registar se spominje, ali postoji raskorak između stupanja na snagu i donošenja ovoga Zakona za puno prijavljenih subjekata koji će biti dionici toga. Što će se dogoditi s obračunom paušalne pristojbe i kako će se ona obračunavati u situaciji u kojoj još nemamo Središnji registar, a nemamo više niti tu odredbu u Zakonu? Vezano uz edukaciju i stručno osposobljavanje kadrova čija obveza u važećem Zakonu postoji, a nije regulirana Prijedlogom zakona, članovi Odbora upozorili su kako će to utjecati na smanjivanje stručnosti onih koji će ulaziti u ugostiteljstvo, a što će utjecati i na kvalitetu obavljanja ugostiteljskih usluga. Također, postavljeno je i pitanje kome se sve daje mogućnost bavljenja ugostiteljskom djelatnošću te kako bi trebalo izmijeniti neke odredbe Zakona kako bi se što kvalitetnije mogao provoditi nadzor. Upozoreno je kako izbacivanje stavka 3. iz članka 20. važećeg Zakona i nevezivanje upravnog postupka rokom može imati jako velike negativne posljedice, odnosno dugotrajnost upravnog postupka, dok posljedica izbacivanja cijelog članka 21. važećeg Zakona može biti nerad nadležnih tijela, a što neće biti sankcionirano. Sugerirano je da bi se iz Zakona trebale izbaciti riječi „ugostiteljske usluge na klupi, na kolicima i sličnim napravama“ jer takav oblik pružanja ugostiteljskih usluga ne pridonosi kvaliteti turizma i uređenosti turističke destinacije.
Predsjednik Odbora pozdravio je novi pristup u definiranju nadzora inspekcije koji je sada blaži nego što je bio dosad, no podsjetio je na stav Odbora za turizam da valja promijeniti paradigmu inspekcijskog nadzora te da osnovni cilj inspekcije ne može i ne smije biti kažnjavanje, nego uklanjanje nepravilnosti. U tom smislu predložio je da se u tekst Konačnog prijedloga Zakona o ugostiteljstvu ugradi odredba kojom bi se u članku 42. iza stavka 2. dodao novi 3. stavak koji bi glasio:
„Inspekcijski nadzor vodi se načelom prevencije nepropisnog postupanja i ima za cilj učinkovito i brzo otklanjanje uočenih nepravilnosti prije poduzimanja mjera kažnjavanja i zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga, osobito ako su nepravilnosti uočene prvi put, ako njima nisu ugroženi zdravlje ili sigurnost gostiju ili ako ih je moguće lako i razmjerno brzo otkloniti prije izricanja kazne ili zabrane.
Sadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.“.
Predloženo je također da se odredi rok u kojem turistički inspektor po službenoj dužnosti nakon uklanjanja nedostataka i nepravilnosti mora u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja navesti da je ono izvršeno (za 1, odnosno najviše 3 dana). Predloženo je i da se uz turističke inspektore omogući komunalnim redarima provođenje inspekcijskog nadzora i naplate kazni, radi bržeg uklanjanja nedostataka i nepravilnosti.
Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio je (jednoglasno) predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih
Z A K LJ U Č A K A
1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
2. Primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh