Odbor za turizam

Izvješće Odbora za turizam o Konačnom prijedlogu zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 151

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 16.studenog 2012. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. studenoga 2012. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na početku sjednice predsjedavajući je naglasio interes Odbora za turizam za predmetni zakon s obzirom da će njegova primjena utjecati na način poslovanja i tehniku naplate prihoda od poslovanja velikog broja turističkih subjekata, posebice ugostitelja. Budući da je riječ o donekle kontroverznoj mjeri, obzirom na iskustvo drugih zemalja, predsjedavajući je zamolio predstavnicu predlagatelja gđu. Nadu Čavlović Smiljanec, ravnateljicu Porezne uprave i pomoćnicu ministra financija, da upozna Odbor sa Konačnim prijedlogom zakona, kao i razlikama između prvog i drugog čitanja.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je predloženi Zakon, nakon prvog čitanja i javne rasprave koja je uslijedila proteklih mjeseci pretrpio izvjesne izmjene. Navela je da su u konačnom prijedlogu zakona djelomično prihvaćeni prijedlozi izneseni tijekom rasprave u Saboru te prijedlozi i primjedbe koji su upućeni od strane javnosti i strukovnih udruženja. Izdvojila je slijedeće izmjene:
- kod uređivanja plaćanja između obveznika fiskalizacije u gotovom novcu dozvoljeno je gotovinsko plaćanje između poduzetnika u iznosu do 5000 kn,
- izmijenjene su djelatnosti za koje nije potrebno provesti postupak fiskalizacije na način da od obveze fiskalizacije nisu izuzete prodaja ulaznica i prodaja novina i dnevnog tiska srazmjerno visinama prihoda ostvarenog u gotovini i potrebama nadzora,
- precizno se određuje da se samo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda koja se odvija na tržnicama i otvorenim prostorima izuzima iz obveza fiskalizacije, ali ne i postupak daljnje prodaje tuđih proizvoda,
- preciznije se definira način numeriranja računa. Cilj je da se iz broja računa može utvrditi slijedni niz već izdanih računa, ali i mjesto izdavanja računa,
- propisani postupak provedbe fiskalizacije izuzima porezne obveznike na područjima na kojima nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka, a što se odnosi na oko 5% prostora Republike Hrvatske koji nije pokriven Internet vezom, te se za porezne obveznike koji posluju na tim područjima propisuje postupak provedbe fiskalizacije na način važeći za male obveznike fiskalizacije. Međutim takvi obveznici nemogućnost uspostave internet veze morati će dokazati potvrdom HAKOM-a.

Realizaciji ovoga Zakona pristupilo se obzirom na spoznaju da veliki dio novca završava u sivoj zoni te da se ne prikazuje stvarno ostvareni promet. Iz godišnjih prijava poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva na bazi podnijetih prijava iz 2010. godine proizlazi da je prosječno ostvareni dnevni promet iznosio oko 620,00 kuna, iz čega proizlazi prosječno ostvareni dnevni dohodak od oko 100,00 kuna. Iz navedenog podatka jasno se uočava nesrazmjer zaista ostvarenog i prikazanog prometa. Također, analizom plaćanja utvrđeno je da su odvjetnici za 2011. godinu prikazivali prosječni godišnji dohodak od 80,000 kuna što također ne odgovara realnosti.

Uspoređujući postojeće modele provedbe fiskalizacije Porezna uprava Republike Hrvatske je u odnosu na države u našem okruženju izabrala drugačiji model fiskalizacije, imajući u vidu da poduzetnici u navedenim državama koje su se opredijelile za model fiskalnih uređaja, za razliku od Hrvatske, nisu imali ustaljenu naviku izdavanja računa. U Republici Hrvatskoj situacija je takva da su porezni obveznici izdavali račune, međutim, na kraju dana je nerijetko dolazilo do brisanja računa. Obzirom na utvrđeno Porezna uprava opredijelila se za uvođenje softverskga rješenja (a ne posebnoga uređaja), te će poduzetnici morati prilagoditi svoje postojeće uređaje usvojenom modelu.

Također, obzirom na problem koji je istaknut u javnim raspravama od strane odvjetnika i Hrvatske obrtničke komore, a odnosi se na 'odavanje poslovne tajne' prilikom izdavanja računa, Porezna uprava naglašava da će na računu biti naglašeni samo oni podaci koji su za njih bitni, tako da ni na koji način neće biti ugrožena poslovna tajna pružatelja usluga.

Porezni obveznici morat će osigurati internetsku vezu, modem, također neće smjeti biti nikakvog zastoja kod izdavanja računa. Porezna uprava je odobrila da se obveznici fiskalnih blagajni mogu samostalno opredijeliti za tehnološkog izvršitelja koji će im ugraditi softver. Razlog zašto se nije išlo na javni natječaj je izbjegavanje monopola bilo kojega isporučitelja.

Također, naglašeno je da će se u narednom periodu nastaviti intenzivna edukacija svih korisnika (započeta još u listopadu ove godine), a od 12. mjeseca porezni obveznici moći će i testirati ugrađeni sustav.

Fiskalizacija će se provoditi u tri faze, od 1. siječnja 2013. godine za velike i srednje poduzetnike, te za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju i djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i posluživanja hrane. Od 1. travnja 2013. godine fiskalizacija se propisuje za obveznike koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja. Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve ostale obveznike fiskalizacije.

Novost Konačnog prijedloga zakona je da ako se u tijeku nadzora utvrdi da obveznik fiskalizacije ne provodi postupak fiskalizacije Porezna uprava može rješenjem zabraniti poreznom obvezniku daljnji rad do uklanjanja razloga radi kojih je zabrana izrečena. Zabrana obavljanja djelatnosti izvršit će se pečačenjem poslovnih prostorija.

U raspravi koja je uslijedila pomoćnica ministra poduzetništva i obrta gđa. Zdenka Lončar rekla je da Zakon treba gledati u širem kontekstu kao jednu od mjera i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju domaćeg gospodarstva. U tom kontekstu izdvojila je smanjenje PDV-a u turizmu na 10%, sa 1. siječnja 2013.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore zahvalili su Poreznoj upravi na uvažavanju njihove primjedbe koja se odnosila na izmjenu zakonskih odredbi vezano za područja koja nemaju mogućnost Internet veze. Cilj svakog pravog ugostitelja je da se iz poslovanja isključe oni koji posluju u području sive ekonomije. Međutim, upozorili su i na mogući problem s obzirom da primjena Zakona kreće od 1. siječnja 2013. godine. Oko 17.000 ugostitelja do tada se trebati prebaciti na novi softverski sustav. Izrazili su svoju bojazan u mogućnost pravovremene nabavke potrebnog tehničkog rješenja.

Spornim su konstatirali i dva dana za popravak ukoliko dođe do kvara na uređaju za naplatu, kao i hoće li internetske veze moći izdržati toliko opterećenje. Najavili su da će na predstojećem Kongresu obrtnika veliki broj rasprava i seminara biti u znaku edukacije o fiskalizaciji.

Uputili su pitanje predstavnici predlagatelja koje se odnosi na članak 38., a kojim se ministar financija ovlašćuje da u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu Zakona donese odgovarajući pravilnik. Njihovo pitanje bilo je usmjereno na to hoće li u najavljenim edukacijama biti prezentirane stvari koje će se nalaziti u navedenom pravilniku, za što su dobiti potvrdan odgovor predstavnice predlagatelja.

Članovi Odbora u daljnjoj raspravi pohvalili su Poreznu upravu kao jedan od juređenijih i stabilnijih sustava u Republici Hrvatskoj i izrazili su svoju podršku Ministarstvu financija u smanjivanju sive zone poslovanja.

Bilo je i prijedloga da Ministarstvo poduzetništva i obrta objavi javni tender pomoću kojeg bi se pružila pomoć obrtnicima kojima je to potrebno za kupnju softvera. Između ostalog zatraženo je od predstavnika i pojašnjenje članka 6. koji propisuje da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o oslobođenju određene djelatnosti od propisane obveze fiskalizacije u prometu gotovinom. Predstavnica predlagatelja rekla je da je intencija ovoga članka bila da se u predstojećem razdoblju mogu odrediti još neke djelatnosti, a da se pri tome ne mora nužno mijenjati Zakon.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA, 1 glasa SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh