Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. lipnja 2015.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je izložio kako Ministarstvo turizma predlaže da se ovim Zakonom urede način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Prijedlog je prihvaćen u prvom čitanju na 17. sjednici Hrvatskoga sabora 8. svibnja ove godine, a osnovne novine koje se ovim Konačnim prijedlogom zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predlažu u odnosu na važeći istoimeni Zakon su:
- minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata utvrđuje se Zakonom, ali se omogućuje predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da odrede i duže radno vrijeme na svome području, i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata i za pojedina naselja
- omogućuje se ugostiteljima pružanje usluga smještaja u objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, ne samo u poslovnom prostoru već i u prostoru stambene namjene, i to ne više privremeno do kraja 2016. godine kako je ograničeno važećim Zakonom
- privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućuje se pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena
- omogućuje se pripremanje i usluživanje napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove u svojim klupskim prostorima jer se radi o posebno osjetljivoj skupini naših građana koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekata već kroz svoje klubove ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima; također se to odnosi i na dobrovoljna vatrogasna društva
- osniva se Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu kojim će biti obuhvaćeni svi ugostitelji i drugi pružatelji ugostiteljskih usluga, odnosno svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge
- smanjuju se najviši i najniži iznosi novčanih kazni za pojedine prekršaje te propisuju veće novčane kazne za one koji te prekršaje učestalo ponavljaju
- omogućuje se od strane turističkih inspektora češći odabir plaćanja kazne na samom mjestu izvršenja prekršaja radi rasterećivanja prekršajnih sudova
- propisuje se obveza ugostitelju da on ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prema vrstama ugostiteljskih objekata, neovisno o organizacijskom obliku poslovanja.
U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora napomenuo je kako je Ministarstvo turizma između dva čitanja Zakona napravilo čitav niz korekcija i izrazio je svoje zadovoljstvo time što je Ministarstvo poslušalo dobar dio sugestija i prijedloga članova Odbora za turizam pripremajući konačan prijedlog Zakona. Izrazio je žaljenje što nije prihvaćena ideja o promjeni paradigme turističke inspekcije unošenjem posebne odredbe kojom bi se prevencija i edukacija definirale kao temeljna svrha inspekcije. Turistička ali i ostale inspekcije trebale bi poduzetnicima prije svega pomagati da bolje shvate i implementiraju propise te da se u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti polazi od opomene, zatim blaže, potom nešto teže kazne pa tek onda radikalnih mjera poput zabrane obavljanja djelatnosti. Očito je da će za to trebati mijenjati obuhvatno više propisa.
U daljnjoj raspravi članovi Odbora također su izrazili svoje zadovoljstvo time što je većina primjedaba Odbora ali i klubova zastupnika usvojena.
Iznesene su i neke primjedbe na novi tekst Zakona odnosno okolnosti u kojima će se on provoditi, od toga da postojeći broj turističkih inspektora nije dovoljan za uspješan nadzor te kako bi inspekcije u promišljanju budućega ustrojstva inspekcijskih službi trebale doći pod ingerenciju jedinica lokalne samouprave, do toga kako bi trebalo izjednačiti broj dozvoljenih smještajnih kapaciteta u kampovima u domaćinstvu i kampovima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI
Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Goran Beus Richembergh