Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 12. lipnja 2014. godine, razmotrio je Izvješće s rasprave o Izvješću o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. svibnja 2014. godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetno Izvješće s rasprave o Izvješću o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica Državnog ureda za reviziju uvodno je izvijestila prisutne o postupcima i zaključcima provedene revizije turističkih zajednica i Instituta za turizam, provedene u vremenu od 1. listopada 2013. do 30. travnja 2014. Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 68 turističkih zajednica (Hrvatske turističke zajednice, 20 turističkih zajednica županija, Turističke zajednice grada Zagreba, 39 turističkih zajednica gradova, četiri turističke zajednice općina i tri turističke zajednice područja) i Instituta za turizam. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2012. O financijskim izvještajima i poslovanju revizijom obuhvaćenih turističkih zajednica i Instituta za turizam za 2012. Izražena su: 23 bezuvjetna i 46 uvjetnih mišljenja. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2012. iznosili su 751.346.683,00 kuna, a ukupni rashodi za 2012. iznosili su 723.504.874,00 kuna. U 2012. ostvaren je višak prihoda u iznosu od 27.841.809,00 kuna. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2013. iznosili su 785.385.502,00 kuna, ukupni rashodi za isti period iznosili su 711.427.964,00 kuna, a ostvareni višak prihoda u 2013. iznosio je 73.957.583,00 kuna. Ukupni prihodi Instituta za turizam u 2012. ostvareni su u iznosu od 10.313.876,00 kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 10.149.042,00 kuna. Ukupna potraživanja su iskazana u iznosu 350.942,00 kuna, a obveze u iznosu 1.349.905,00 kuna.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je ovom revizijom obuhvaćena tek ¼ turističkih zajednica koje ostvaruju 71% ukupnih prihoda sustava, što zapravo znači da revizija nije obuhvatila poslovanje velikog broja najmanjih turističkih zajednica, koje uglavnom imaju po jednog zaposlenog, a gdje je praksa pokazala da je stanje što se tiče discipline poslovanja daleko najgore. Od svih turističkih zajednica koje su dobile uvjetno mišljenje, velika većina su recidivisti, koji u pet godina nisu uspjeli poboljšati vlastitu praksu i kod svih se uočavaju poteškoće s financijsko-računovodstvenim sustavom, kojega gotovo 98% njih koristi iz usluge. Ostaje nejasno za što točno izdvajaju sredstva za outsourcing računovodstveno-knjigovodstvenog dijela posla, kada je on odrađen na takav način. Ukazano je da sustav najlošije funkcionira vezano uz prikupljene sredstava od koji se financiraju aktivnosti turističkih zajednica. Iz dostupnih podataka jasno je vidljivo postojanje 65 milijuna kuna obveza, 17,8 mil kuna potraživanja, iz čega proizlazi da veliki broj turističkih zajednica funkcionira s gubicima. Problem leži u nedostatku informacija koliko turističkim zajednicama uopće ukupno pripada sredstava. Turističke zajednice nemaju točnu informaciju tko im je koliko dužan i za što. Upozoreno je da na ovakav način sustav funkcionira već godinama.
Vezano uz strateško planiranje istaknuto je da, nažalost, u velikoj većini slučajeva, ne postoji ozbiljno strateško planiranje razvoja turističkih destinacija putem sustava turističkih zajednica. Ovaj dokument revizije bi trebao još dodatno pokrenuti i ubrzati proces reorganizacije cjelokupnog sustava, obzirom da postojeći sustav nije dovoljno funkcionalan. Posebno je taj problem izražen kod malih turističkih zajednica sa svega jednim zaposlenim koji nisu u stanju ispoštovati sve zakonom predviđene obaveze te koje većinu svojih prihoda koriste za samoodrživost poslovanja. Postavlja se pitanje jesu li nam zaista potrebne sve te lokalne turističke zajednice u postojećemu obimu. Bolje posloženim sustavom zasigurno bi se uspješnije kreirali turistički proizvodi na lokalnim razinama, racionalnije poslovalo te u tom kontekstu i uspješnije provodila ideja razvoja destinacijskog managementa.
Također je ukazano i na podatak da je direktor Glavnog ureda HTZ-a imao bruto plaću od 46 tisuća kuna, što je u okvirima hrvatskih prilika dvojbeno. Praksa je pokazala da su u mnogim mjestima turističke zajednice sustavi koji ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost, nego nešto sasvim drugo. U tom kontekstu upitni su i kriteriji po kojima su izabrani ljudi koji vode i upravljaju takvim sustavima.
Situacija u kojoj se trenutno nalazi postojeći sustav poziva na puno racionalnije korištenje financijskih sredstava. Njihovo isključivo usmjeravanje na podizanje turističke atraktivnosti destinacije, privlačenje potrošača, generiranje novih proračunskih prihoda i poticanje kadrova u turizmu koji svojim inovativnim pristupom mogu unaprijediti i obogatiti postojeći sustav.
Podnešeno izvješće o reviziji jasan je signal da se hitno treba krenuti sa cjelovitim izmjenama i Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o članarini i Zakona o boravišnoj pristojbi. Sustav očito više ne može uspješno funkcionirati na istovjetan način onome koji je uspostavljen prije 20 godina. No upozoreno je da se pri reformi sustava treba voditi računa o potrebama razvoja kontinentalnoga, posebice ruralnoga turizma koji ne bi smio biti dodatno ugrožen radikalnim ukidanjem manjih i financijski slabijih lokalnih zajednica.
Preporučeno ja da se sve turističke zajednice koje su dobile uvjetno mišljenje za potreban „know how“ obrate ili HTZ-u ili županijskim turističkim zajednicama, koje će im pomoći oko svih nejasnoća vezanih uz učinjene propuste u knjigovodstveno-računovodstvenom segmentu. Predloženo je da se u tom smislu u financijskom planu HTZ-a određena sredstva izdvoje za potrebnu edukaciju takvoga tipa. Samo discipliniran i dobro posložen sustav može ostvarivati optimalne rezultate u programskom smislu.
Upozoreno je na nedopustivu činjenicu da sustav turističkih zajednica nije obveznik sustava javne nabave što posljedično može rezultirati i što se opetovano i događalo, raznim zlouporabama prilikom realizacije manifestacija i promocija.
U daljnjoj raspravi naglašeno je da od 23 bezuvjetna mišljenja Državne revizije, 15 turističkih zajednica koje su dobile isto, nalazi se u kontinentalnom dijelu zemlje. Posebno je taj podatak važan kada se uzme u obzir da turističke zajednice na kontinentu imaju značajno niže prihode od ostalih.
Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio je VEĆINOM GLASOVA (6 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) da predloži Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam
Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Goran Beus Richembergh