11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
  
Odbor je na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Opći dio Državnog proračuna, vezano za makroekonomske okvire, u 2025. godini predviđa se nastavak gospodarskog rasta i rast BDP-a od 3,2%, kao i sporiji rast zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništva. Također, očekuje se usporavanje investicija u privatnom i javnom sektoru, usporavanje izvoza roba i usporavanje inflacije na 2,7%.  

Prihodi državnog proračuna određeni su kretanjem gospodarske aktivnosti, učincima porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., Vladinim paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, te sredstvima pomoći EU institucija. Slijedom navedenog, u 2025. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura, u 2026. u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Porezni prihodi projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura, prihodi od poreza na dobit u iznosu od 2,8 milijardi eura, prihodi od PDV-a u iznosu od 3 milijarde eura. Nadalje, prihodi po osnovi doprinosa planirani su u iznosu od 5,6 milijardi eura, od pomoći za projekte financirane iz EU u iznosu od 3,7 milijardi eura, od imovine u iznosu od 570,9 milijuna eura, te od  upravnih i administrativnih pristojbi u iznosu od 1,2 milijarde eura. 

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Povećanje rashoda posljedica je većih izdvajanja za mirovine, zaposlene, investicija i demografskih mjera.  

Ukupni rashodi za zaposlene u 2025. godini planiraju se u iznosu od 6,1 milijarde eura, što je rast od 424,4 milijuna eura. Ukupni materijalni rashodi planiraju se u iznosu od 3,7 milijardi eura, i predstavljaju povećanje za 367,3 milijuna eura. Financijski rashodi (kamate za izdane vrijednosne papire, kamate za primljene zajmove i ostali financijski rashodi) planirani su na razini od 1,2 milijarde eura. Subvencije se planiraju u iznosu od 1,8 milijardi eura, rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo planirani su u iznosu od 7,9 milijardi eura te se povećavaju za 930,7 milijuna eura, naknade građanima i kućanstvima planiraju se u iznosu od 11,2 milijarde eura, rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći planirani su u iznosu od 2,3 milijarde eura, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 2,8 milijardi eura.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda.
U nastavku izlaganja dodatno je obrazložen plan raspodjele sredstava  Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u ukupnom iznosu od 872.734.710 eura, što je u odnosu na tekući plan za 2024. godinu povećanje od 151.302.054 eura. U okviru navedenog Razdjela 109 nalazi se 139 proračunskih korisnika. Sredstva planirana za Ministarstvo iznose 337.126.897 eura, odnosno  132.645.954 eura više u odnosu na plan za 2024. godinu. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske planirana sredstva iznose 14.166.780 što je u odnosu na tekući  plan za 2024. godinu povećanje za 4.409.034 eura. Povećanje sredstava planirano je i za DSV, DOV, Županijska i Općinska državna odvjetništva, USKOK. Najveće smanjenje planirano je za plaće zaposlenih. 
  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.    

Odbor za pravosuđe, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuju prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna,  opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske i lokalnih jedinica, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade RH, ministra financija i  Ministarstva financija, te kazne za neispunjavanje obveza. 

Dodatno je istaknuto da su u Proračunu planirana sredstva proračunske zalihe na aktivnosti A539019 Proračunska zaliha, predsjednik Vlade može raspolagati navedenim sredstvima do pojedinačnog iznosa od 67.000,00 eura. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 8.575.655.396,00 eura i povećano je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosilo 7.839.553.420,00 eura. Financijska i činidbena jamstva koja Vlada može davati u ime Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva propisana su u godišnjoj vrijednosti u iznosu od 435.000.000.00 eura, od čega se iznos od 260. 000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 93, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom predlaže izmjena članka 11. Zakona o provedbi Uredbe EPPO, kako bi se propisalo obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja s obzirom na specifičan radnopravni položaj. Naime, delegirani europski tužitelji zaposlenici su Ureda europskog javnog tužitelja, a posao obavljaju u Republici Hrvatskoj, te im je u skladu s Uredbom Vijeća  (EU) 2017/1939, Republika Hrvatska dužna plaćati obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani. Potrebno je urediti obveznika prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Tako se izričito propisuje da je Republika Hrvatska obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa putem nadležnog državnog odvjetništva te da je obveznik obračunavanja doprinosa nadležno državno odvjetništvo. Uređuje se i mjesečna osnovica za obračun doprinosa prema pravilima da prava delegiranih europskih tužitelja ne mogu biti manja nego što su bila prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja kao i dospijeće obveze doprinosa. Prijedlogom se uređuje i pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem te da plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak u skladu s propisima o porezu na dohodak. Uvođenjem prava na staž s povećanim trajanjem delegirani europski tužitelji izjednačavaju se u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a. 

Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku radi usklađivanja s propisima Europske unije. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa  deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 13. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, na način da se rješenja iz Direktive (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, uvode u Zakon o trgovačkim društvima. Cilj je Direktive osiguravanje primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te postizanje uravnotežene rodne zastupljenosti među najvišim rukovodećim položajima utvrđivanjem niza postupovnih zahtjeva u vezi odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorske položaje. Time će se postići vidljivost trgovačkih društava na burzi, što će poslužiti kao primjer drugima s očekivanom lančanom reakcijom. Izneseno je da 24 trgovačka društva zadovoljavaju kriterije predviđene Direktivom. Države članice trebaju osigurati da uvrštena trgovačka društva čiji članovi uprave nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju manje od 40% položaja neizvršnih direktora, odnosno manje od 33% svih direktorskih položaja, odaberu najkvalificiranije kandidate za imenovanje ili izbor, na temelju komparativne procjene kvalifikacija kandidata, primjenjujući jasne kriterije utvrđene pri odabiru. Kod odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost bi trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola. Međutim, takav prioritet ne bi trebao biti bezuvjetna prednost. Mogli bi postojati iznimni slučajevi u kojima objektivna procjena može poništiti prednost kandidata nedovoljno zastupljenog spola. Neprimjena pozitivnih mjera trebala bi ostati iznimka.
 Osim navedenoga, cilj je predloženog zakona i osiguranje primjene preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, kroz osiguranje jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti sličnih transakcija, omogućavanje sklapanja i registracija dioničkih sporazuma, pružanje dodatnih smjernica o nadzoru grupa poduzeća i skupština na daljinu u dijelu korporativnog upravljanja i poticanje neovisnosti uprava. 

Predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku zbog vremenskog roka za prenošenje Direktive (EU) 2022/2381 a to je 28. prosinca 2024.  

U raspravi je istaknuto da je Direktiva samo smjernica te da je za donošenje zakona bilo prostora za usvajanje u redovitom postupku na način da se propis proširi na mala, srednja poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu. 

Pohvaljeno je izmjena kojom se uvodi limit od 30.00 eura do kojeg dugovanja s osnova javnih davanja neće biti prepreka osnivanja društva. Izneseno je da će Ministarstvo financija nakon javne rasprave predložiti izmjene zakona kako bi se obuhvatile i tvrtke u državnom vlasništvu.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je predloženim zakonom sporno guranje rodne ravnopravnosti i propisivanje kvota kojima se narušava načelo meritokracije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. studenog 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, drugo čitanje, P.Z.br.77, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je Vlada Republike Hrvatske 18. siječnja 2024. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, te je nakon pregovora Ugovor o zajmu sklopljen u Zagrebu 25. lipnja 2024. Ovim Konačnim prijedlogom Zakona potvrđuje se predmetni Ugovor o zajmu kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, propisuje se način podmirenja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao i nadležnosti za provedbu zakona.

U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila da će se provedbom ovog Ugovora Republici Hrvatskoj osigurati sredstva u iznosu od 110 milijuna eura za daljnje unaprjeđenje digitalnih usluga i integraciju zemljišne administracije i sudskih tijela kojima upravljaju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Državna geodetska uprava, čijom bi se zajedničkom suradnjom ostvario ovaj projekt kojeg čine pet komponenti. Kroz komponentu A -Integrirane digitalne usluge zemljišnoknjižnih odjela i sudova - u iznosu od 10,5 milijuna eura financirat će se aktivnosti koje Ministarstvu omogućuju nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga, unapređenje e-usluga i IT opreme na sudovima i zemljišnoknjižnim odjelima (daljnja digitalizacija poslovnih procesa, nabava IT opreme za zemljišnoknjižne odjele, razvoj usluge virtualnog asistenta Ministarstva). Komponenta B - Integracija digitalnih usluga državnih registara i geoprostornih podataka - u iznosu od 7,5 milijuna eura omogućila bi Državnoj geodetskoj upravi provođenje aktivnosti širenja katastra infrastrukture na cijelu Republiku Hrvatsku, Lidarsko zračno snimanje Republike Hrvatske u maksimalnom opsegu ukupne površine snimanja 50% površine Republike Hrvatske (cca 28,000 km2) te daljnju digitalizaciju sustava Državne geodetske uprave. Komponenta C - Poboljšana digitalna integracija zemljišnih knjiga i katastra - u iznosu od 32,4 milijuna eura planira zajednički za Ministarstvo i Državnu geodetsku upravu tehnološko i funkcionalno unaprjeđenje Zajedničkog informacijskog sustava, provedbu katastarskih izmjera uz podršku javnih bilježnika, nadogradnju IT sustava za izmjere i obnovu zemljišnih knjiga, pokriće  tehničkih i materijalnih troškova zemljišnoknjižnim odjelima za obnovu zemljišnih knjiga i uspostavu registra zgrada na području 5 županija. Komponenta D - Integrirana infrastruktura sudova, zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda - u iznosu od 53,6 milijuna eura financirat će aktivnosti projektiranja i izgradnje novih zgrada sudova i katastara u Rijeci, Velikoj Gorici i Novskoj, nove zgrade Trgovačkog suda, Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, te novu IT infrastrukturu za 30 katastarskih ureda. Komponenta E - Izgradnja institucionalnih kapaciteta, analiza javne politike i upravljanje projektom - u iznosu od 6 milijuna eura predviđa financiranje  aktivnosti za edukacije, istraživanja zadovoljstva korisnika, kampanje informiranja javnosti te upravljanja projektom.

U raspravi je istaknuto da je predloženi projekt integriranih zemljišnih knjiga hvalevrijedan, ali je ukazano na važnost prethodnog usklađenja katastra i zemljišnih knjiga. U Gradu Zagrebu neusklađeno je 150 000 čestica, a rad zemljišnoknjižnih sudova razlikuje se po učinkovitosti, kao primjer dobre prakse može poslužiti sud u Novom Zagrebu. Stoga se predlaže na bolji način organizirati posao na zemljišnoknjižnim predmetima i pratiti izvršenje. To su pretpostavke koje treba riješiti kako bi se dobro iskoristila sredstva zajma za predviđene aktivnosti. U raspravi je ukazano da bi korišteni izrazi trebali biti usklađeni sa Zakonom o hrvatskom jeziku.
U odgovoru na raspravu je istaknuto da se kontrola obrađenih podataka može pratiti svakodnevno, da se za nove upise čeka svega desetak dana, te da će do 2026. 60% čestica biti usklađeno.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2024.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/21, URBROJ: 50301-04/32-24-14 od 3. listopada 2024.

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva na svim razinama, objedinjuje statističke podatke i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. U nastavku izlaganja osvrnuo se na nedostatnost zaposlenika, s obzirom da je prema sistematizaciji predviđeno oko 800 dužnosnika, a zaposleno je oko 780, također ako se uzme u obzir broj od 70% stvarno prisutnih na radu, proizlazi da radi otprilike 500 dužnosnika. No, unatoč navedenom, državno odvjetništvo zadržalo je dobre rezultate. Ukazano je i na loše prostorne uvjete,  u dogovoru je preseljenje USKOK-a i DORH-a u nove prostore u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nadalje, kako bi se unaprijedila učinkovitost državnih odvjetništava, formirane su radne skupine za izmjene relevantnih zakona, osobito je naglašena potreba donošenja novog Zakona o USKOK-u. 

U izlaganju je također ukazano na rad u pojedinim vrstama predmeta, posebno su istaknuta kaznena djela ratnog zločina, za koja su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljene 24 kaznene prijave, a u radu je bilo ukupno 32 prijave, 24 su riješene  donošenjem rješenja o provođenju istrage, 6 je odbačeno, dok su za dvije osobe u tijeku izvidi i provođenje dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe, presude su donesene u odnosu na 48 osoba. Specifičnost ovih kaznenih predmeta svakako je otežano prikupljanje dokaza s obzirom na sve veći protek vremena, a zbog velikog interesa javnosti za rad na ovoj vrsti kaznenih predmeta državno odvjetništvo objavljuje podatke o procesuiranju na internetskoj stranici. Osim ratnih zločina, ukazano je na porast kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje u odnosu na prethodno razdoblje bilježi porast od preko 80%, kao i na porast kaznenih djela obiteljskog nasilja. Ukazano je na važnost kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojima se posvećuje posebna pažnja. Također, istaknuto je da Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje demotivirajuće na zaposlenike, te je potrebno drugačije uređenje usavršavanja. Istaknuta je visoka starosna dob zamjenika državnih odvjetnika kao i nedostatak vježbenika. 
Zaključno je istaknuto da su usprkos nedovoljnom broju zaposlenih, rezultati rada u izvještajnom razdoblju pokazali da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, iznimnim zalaganjem svih zaposlenih, zadržala  visok stupanj ažurnosti i kvalitete. Prioritet i dalje ostaje podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja svih zaposlenika, osim toga potrebno je provesti novu procjenu potrebnog broja državnih odvjetnika i zamjenika u skladu sa važećim Okvirnim mjerilima za rad i povećati broj vježbenika. Osim toga, ukazano je na potrebu zakonskih  izmjena radi podizanja učinkovitosti rada i razine stručnosti kroz edukacije, korištenje  postupovnih instituta koji omogućuju učinkovitije postupanje i skraćivanje postupaka, provođenje neposrednog nadzora nad nižim državnim odvjetništvima, nastavak edukacije o korištenju sustava CTS i osiguranje boljih materijalno-financijskih uvjeta.

U raspravi je istaknuto da u Izvješću za 2023. nema podataka o stegovnim postupcima protiv državnih odvjetnika, niti je poznato je li utvrđena odgovornost u predmetu Agrokor. Glavni državni odvjetnik iznio je da se vode stegovni postupci, da su isti u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog tijela, a od stupanja na dužnost 27. svibnja 2024. intenzivirani su izvidi u predmetu vještačenja Agrokora. Na postavljeno pitanje detektira li probleme u odljevu kadrova iz odvjetništva na sudove, istaknuo je da je glavni problem u uvjetima za imenovanja, što je potrebno mijenjati kako bi se i državni odvjetnici prijavljivali na sudačka mjesta. Na pitanje što se može očekivati u radu državnih odvjetništava u 2024. godini, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je potrebno zaustaviti negativan trend odljeva, sistematizacijom povećati broj izvršitelja, osigurati materijalne pretpostavke rada. Na pitanje o nedovoljnoj informiranosti javnosti od strane DORH-a, Glavni državni odvjetnik odgovorio je da samo DORH ima glasnogovornika, da u zakonodavstvu postoji jedna pravna praznina koja će se riješiti Poslovnikom, te da svakako treba poboljšati informiranje javnosti. Na pitanje da li je na novoj dužnosti napravljena analiza potreba i prioriteta u odvjetništvu, te smatra li da je politička korupcija problem u Republici Hrvatskoj, provodi li interne istrage na curenje informacija odgovorio je da su stvari postavljene, a da se za vještačenja utvrđuje odgovornost i  provodi istraga. Iznesena je i želja da Glavni državni odvjetnik u svom radu bude hrabar kao što je bio devedesetih godina tijekom rata, da ovu zemlju očisti od kriminala i korupcije, te je zamoljen da ubrza rješavanje kaznene prijave za gradnju vile na Zmajanu. Na pitanje ima li saznanja da su postupanjem državnog odvjetništva u Dubrovniku tri kandidata izbačena iz utrke za gradonačelnika, te ima li saznanja o kaznenoj prijavi protiv gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića za kupnju dionica Luke Dubrovnik, Glavni državni odvjetnik negativno je odgovorio. U odnosu na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika da se posebna pažnja pridaje procesuiranju ratnih zločina, postavljen je konkretan upit što je državno odvjetništvo napravilo po prijavi za prominske žrtve, budući je sva raspoloživa dokumentacija predana  MUP-u. Glavni državni odvjetnik zatražio je da mu se zastupnik osobno obrati. Po pitanju odgovornosti državnih odvjetnika u pojedinim slučajevima kao što je „slučaj osječkog ginekologa, odgovorio je da i odvjetnici mogu pogriješiti. Na pitanje troškova arbitraža odgovorio je da su sredstva povećana, ali da troškovi u odnosu na vrijednosti samih arbitražnih postupaka nisu veliki. Izneseno je i kako odvjetništva različito postupaju u sličnim slučajevima, tako je u slučaju novinara Jurića podiglo optužnicu, ali ne i u slučaju novinara Dežulovića. Na pitanje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, rekao je da odlučuje nacionalno tijelo, ali da postoji inicijativa za izmjenu pravila.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i šest (6) glasova „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog akta raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da makro-ekonomski okvir definiran izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. karakterizira nastavak povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3.6%, nakon ostvarenog  rasta od 3,1% u prošloj godini. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital biti će glavni pokretači rasta gospodarske aktivnosti, pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje te promjene zaliha. Na tržištu rada očekuje se ravnoteža između ponude i potražnje za radom. 

Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje se prvenstveno temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni rashodi se povećavaju za 975,6 milijuna, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. Pri čemu se rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 1,1 milijardu eura, a rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju se za 139,6 milijuna eura. Kretanja na stavkama rashoda definirana su nastavkom reformskih napora sustavom plaća u državnoj i javnoj upravi, obnovom građevina oštećenih potresom, aktivnostima za zaštitu kućanstava i gospodarstva, potporom najosjetljivijima, socijalne pomoći i naknade, demografske mjere. Osiguravaju se resursi za obrambenu spremnost, infrastrukturu te ublažavanje šteta nastalih prirodnim nepogodama. U skladu s navedenim očekuje se da će manjak opće države iznositi 2,6% BDP-a u ovoj godini, dok će se udio javnog duga smanjiti sa 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te će pasti ispod EU referentne vrijednosti od 60%, te spustiti na 58,9%.  

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i  jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026.godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2023. godine.  

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62 i Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Hrvatski sabor na sjednici od 30. studenoga 2023. donio Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. Uz intenziviranje obnove potresom pogođenih područja Zagreba, Petrinje i okolice u 2022. pojavili su se novi izazovi, koji su utjecali na kreiranje ekonomske i fiskalne politike. Porast cijene energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH započela s paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, osobito najranjivijim skupinama društva i poduzeća. Osim toga, Vlada je u 2024. godini usvojila i paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata koji utječu na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna. Na rashodovnu stranu utječe i primjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Stoga, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza ovim se prijedlogom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, te visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Prijedlogom se povećava visina zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto,  te su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje lokalnih jedinica. 

Financijska sredstva za provedbu zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, prihoda utvrđenih izvornim prihodima državnog proračuna, te zaduživanja. 
 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. rujna 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, drugo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predmetnim Zakonom preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Dorađene su odredbe o tijelima s pravom na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu  nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju, te se navedeno pravo ograničuje na tijela sudbene vlasti, državno odvjetništvo, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za socijalni rad, upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnike i javne bilježnike. Nadalje, dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu na način da sve isprave za  upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom ili mehaničkom uređaju. Propisuje se i obvezno podnošenje prijedloga za upis i ostalih podnesaka od strane javnog bilježnika, koji na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, pri čemu je uređeno i postupanje s tajnim ispravama i odlukama na kojima se temelji upis. Pojednostavljuje se postupak u pojedinačnom ispravnom postupku, rasprava će se održati samo ako sud smatra da je to potrebno u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora. Mijenjaju se kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP) kako bi se do kraja 2026. osiguralo 60 % svih katastarskih čestica u BZP-u, odnosno 100% u daljnjem razdoblju. Uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke ukoliko je cca 90 % katastarske općine usklađeno, te se obnovom zemljišne knjige za preostalih 10 % ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP. Radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamjenjuje se riječju „prevođenje“. Osim što će se navedenim izmjenama i dopunama Zakona osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni ispravni postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka, istaknuto je da će kvalitetni podaci i pravna sigurnosti doprinijeti i lakšem  investiranju, učinkovitijoj naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, ali i ostvarivanju prava na različite oblike socijalne pomoći. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2024. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s odredbom članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama predlažu slijedom razvoja informatičkih tehnologija i nužnosti kontinuirane nadogradnje i uređenja. Prijedlogom zakona su precizirane odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga, ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava, u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga planira se tijekom 2024. godine a financira se putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u RH. Ručno vođene zemljišne knjige će se skenirati, a skeniranje je provedeno u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u RH. Zbirke isprava prije pohrane u Središnju pismohranu skenirat će se samo na zahtjev suda i stranaka. Prijedlogom su dorađene odredbe o tijelima s pravom pristupa i pretraživanja podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišne knjige na način da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom uređaju. Prijedlogom zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, zatim, uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu i  manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti.  

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona, predložene su dopune članka 21. radi povezivanja katastra i zemljišnih knjiga, te članka 23. kojim bi se uredili rokovi zemljišnoknjižnih postupaka. U nastavku je ukazano na provedbu postupka javne nabave pri osnivanju Središnje pismohrane zemljišnih knjiga RH u Gospiću, te je predloženo raspravljanje na idućoj sjednici Odbora o pitanju financiranja projekta. Također je predloženo da se dostave podaci o radu javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim predmetima, kako se provodi raspored poslova i koliko je isplaćenih sredstava. U odnosu na iznesene primjedbe, naglašeno je da je tijekom e-savjetovanja u trajanju od 60 dana izneseno samo 8 pojedinačnih prijedloga i primjedbi.
     Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama,  P.Z. br. 23
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                      Nikola Grmoja