11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2024.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/21, URBROJ: 50301-04/32-24-14 od 3. listopada 2024.

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva na svim razinama, objedinjuje statističke podatke i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. U nastavku izlaganja osvrnuo se na nedostatnost zaposlenika, s obzirom da je prema sistematizaciji predviđeno oko 800 dužnosnika, a zaposleno je oko 780, također ako se uzme u obzir broj od 70% stvarno prisutnih na radu, proizlazi da radi otprilike 500 dužnosnika. No, unatoč navedenom, državno odvjetništvo zadržalo je dobre rezultate. Ukazano je i na loše prostorne uvjete,  u dogovoru je preseljenje USKOK-a i DORH-a u nove prostore u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nadalje, kako bi se unaprijedila učinkovitost državnih odvjetništava, formirane su radne skupine za izmjene relevantnih zakona, osobito je naglašena potreba donošenja novog Zakona o USKOK-u. 

U izlaganju je također ukazano na rad u pojedinim vrstama predmeta, posebno su istaknuta kaznena djela ratnog zločina, za koja su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljene 24 kaznene prijave, a u radu je bilo ukupno 32 prijave, 24 su riješene  donošenjem rješenja o provođenju istrage, 6 je odbačeno, dok su za dvije osobe u tijeku izvidi i provođenje dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe, presude su donesene u odnosu na 48 osoba. Specifičnost ovih kaznenih predmeta svakako je otežano prikupljanje dokaza s obzirom na sve veći protek vremena, a zbog velikog interesa javnosti za rad na ovoj vrsti kaznenih predmeta državno odvjetništvo objavljuje podatke o procesuiranju na internetskoj stranici. Osim ratnih zločina, ukazano je na porast kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje u odnosu na prethodno razdoblje bilježi porast od preko 80%, kao i na porast kaznenih djela obiteljskog nasilja. Ukazano je na važnost kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojima se posvećuje posebna pažnja. Također, istaknuto je da Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje demotivirajuće na zaposlenike, te je potrebno drugačije uređenje usavršavanja. Istaknuta je visoka starosna dob zamjenika državnih odvjetnika kao i nedostatak vježbenika. 
Zaključno je istaknuto da su usprkos nedovoljnom broju zaposlenih, rezultati rada u izvještajnom razdoblju pokazali da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, iznimnim zalaganjem svih zaposlenih, zadržala  visok stupanj ažurnosti i kvalitete. Prioritet i dalje ostaje podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja svih zaposlenika, osim toga potrebno je provesti novu procjenu potrebnog broja državnih odvjetnika i zamjenika u skladu sa važećim Okvirnim mjerilima za rad i povećati broj vježbenika. Osim toga, ukazano je na potrebu zakonskih  izmjena radi podizanja učinkovitosti rada i razine stručnosti kroz edukacije, korištenje  postupovnih instituta koji omogućuju učinkovitije postupanje i skraćivanje postupaka, provođenje neposrednog nadzora nad nižim državnim odvjetništvima, nastavak edukacije o korištenju sustava CTS i osiguranje boljih materijalno-financijskih uvjeta.

U raspravi je istaknuto da u Izvješću za 2023. nema podataka o stegovnim postupcima protiv državnih odvjetnika, niti je poznato je li utvrđena odgovornost u predmetu Agrokor. Glavni državni odvjetnik iznio je da se vode stegovni postupci, da su isti u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog tijela, a od stupanja na dužnost 27. svibnja 2024. intenzivirani su izvidi u predmetu vještačenja Agrokora. Na postavljeno pitanje detektira li probleme u odljevu kadrova iz odvjetništva na sudove, istaknuo je da je glavni problem u uvjetima za imenovanja, što je potrebno mijenjati kako bi se i državni odvjetnici prijavljivali na sudačka mjesta. Na pitanje što se može očekivati u radu državnih odvjetništava u 2024. godini, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je potrebno zaustaviti negativan trend odljeva, sistematizacijom povećati broj izvršitelja, osigurati materijalne pretpostavke rada. Na pitanje o nedovoljnoj informiranosti javnosti od strane DORH-a, Glavni državni odvjetnik odgovorio je da samo DORH ima glasnogovornika, da u zakonodavstvu postoji jedna pravna praznina koja će se riješiti Poslovnikom, te da svakako treba poboljšati informiranje javnosti. Na pitanje da li je na novoj dužnosti napravljena analiza potreba i prioriteta u odvjetništvu, te smatra li da je politička korupcija problem u Republici Hrvatskoj, provodi li interne istrage na curenje informacija odgovorio je da su stvari postavljene, a da se za vještačenja utvrđuje odgovornost i  provodi istraga. Iznesena je i želja da Glavni državni odvjetnik u svom radu bude hrabar kao što je bio devedesetih godina tijekom rata, da ovu zemlju očisti od kriminala i korupcije, te je zamoljen da ubrza rješavanje kaznene prijave za gradnju vile na Zmajanu. Na pitanje ima li saznanja da su postupanjem državnog odvjetništva u Dubrovniku tri kandidata izbačena iz utrke za gradonačelnika, te ima li saznanja o kaznenoj prijavi protiv gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića za kupnju dionica Luke Dubrovnik, Glavni državni odvjetnik negativno je odgovorio. U odnosu na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika da se posebna pažnja pridaje procesuiranju ratnih zločina, postavljen je konkretan upit što je državno odvjetništvo napravilo po prijavi za prominske žrtve, budući je sva raspoloživa dokumentacija predana  MUP-u. Glavni državni odvjetnik zatražio je da mu se zastupnik osobno obrati. Po pitanju odgovornosti državnih odvjetnika u pojedinim slučajevima kao što je „slučaj osječkog ginekologa, odgovorio je da i odvjetnici mogu pogriješiti. Na pitanje troškova arbitraža odgovorio je da su sredstva povećana, ali da troškovi u odnosu na vrijednosti samih arbitražnih postupaka nisu veliki. Izneseno je i kako odvjetništva različito postupaju u sličnim slučajevima, tako je u slučaju novinara Jurića podiglo optužnicu, ali ne i u slučaju novinara Dežulovića. Na pitanje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, rekao je da odlučuje nacionalno tijelo, ali da postoji inicijativa za izmjenu pravila.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i šest (6) glasova „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog akta raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da makro-ekonomski okvir definiran izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. karakterizira nastavak povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3.6%, nakon ostvarenog  rasta od 3,1% u prošloj godini. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital biti će glavni pokretači rasta gospodarske aktivnosti, pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje te promjene zaliha. Na tržištu rada očekuje se ravnoteža između ponude i potražnje za radom. 

Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje se prvenstveno temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni rashodi se povećavaju za 975,6 milijuna, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. Pri čemu se rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 1,1 milijardu eura, a rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju se za 139,6 milijuna eura. Kretanja na stavkama rashoda definirana su nastavkom reformskih napora sustavom plaća u državnoj i javnoj upravi, obnovom građevina oštećenih potresom, aktivnostima za zaštitu kućanstava i gospodarstva, potporom najosjetljivijima, socijalne pomoći i naknade, demografske mjere. Osiguravaju se resursi za obrambenu spremnost, infrastrukturu te ublažavanje šteta nastalih prirodnim nepogodama. U skladu s navedenim očekuje se da će manjak opće države iznositi 2,6% BDP-a u ovoj godini, dok će se udio javnog duga smanjiti sa 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te će pasti ispod EU referentne vrijednosti od 60%, te spustiti na 58,9%.  

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i  jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026.godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2023. godine.  

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62 i Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Hrvatski sabor na sjednici od 30. studenoga 2023. donio Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. Uz intenziviranje obnove potresom pogođenih područja Zagreba, Petrinje i okolice u 2022. pojavili su se novi izazovi, koji su utjecali na kreiranje ekonomske i fiskalne politike. Porast cijene energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH započela s paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, osobito najranjivijim skupinama društva i poduzeća. Osim toga, Vlada je u 2024. godini usvojila i paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata koji utječu na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna. Na rashodovnu stranu utječe i primjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Stoga, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza ovim se prijedlogom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, te visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Prijedlogom se povećava visina zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto,  te su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje lokalnih jedinica. 

Financijska sredstva za provedbu zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, prihoda utvrđenih izvornim prihodima državnog proračuna, te zaduživanja. 
 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. rujna 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, drugo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predmetnim Zakonom preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Dorađene su odredbe o tijelima s pravom na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu  nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju, te se navedeno pravo ograničuje na tijela sudbene vlasti, državno odvjetništvo, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za socijalni rad, upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnike i javne bilježnike. Nadalje, dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu na način da sve isprave za  upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom ili mehaničkom uređaju. Propisuje se i obvezno podnošenje prijedloga za upis i ostalih podnesaka od strane javnog bilježnika, koji na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, pri čemu je uređeno i postupanje s tajnim ispravama i odlukama na kojima se temelji upis. Pojednostavljuje se postupak u pojedinačnom ispravnom postupku, rasprava će se održati samo ako sud smatra da je to potrebno u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora. Mijenjaju se kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP) kako bi se do kraja 2026. osiguralo 60 % svih katastarskih čestica u BZP-u, odnosno 100% u daljnjem razdoblju. Uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke ukoliko je cca 90 % katastarske općine usklađeno, te se obnovom zemljišne knjige za preostalih 10 % ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP. Radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamjenjuje se riječju „prevođenje“. Osim što će se navedenim izmjenama i dopunama Zakona osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni ispravni postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka, istaknuto je da će kvalitetni podaci i pravna sigurnosti doprinijeti i lakšem  investiranju, učinkovitijoj naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, ali i ostvarivanju prava na različite oblike socijalne pomoći. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2024. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s odredbom članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama predlažu slijedom razvoja informatičkih tehnologija i nužnosti kontinuirane nadogradnje i uređenja. Prijedlogom zakona su precizirane odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga, ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava, u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga planira se tijekom 2024. godine a financira se putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u RH. Ručno vođene zemljišne knjige će se skenirati, a skeniranje je provedeno u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u RH. Zbirke isprava prije pohrane u Središnju pismohranu skenirat će se samo na zahtjev suda i stranaka. Prijedlogom su dorađene odredbe o tijelima s pravom pristupa i pretraživanja podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišne knjige na način da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom uređaju. Prijedlogom zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, zatim, uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu i  manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti.  

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona, predložene su dopune članka 21. radi povezivanja katastra i zemljišnih knjiga, te članka 23. kojim bi se uredili rokovi zemljišnoknjižnih postupaka. U nastavku je ukazano na provedbu postupka javne nabave pri osnivanju Središnje pismohrane zemljišnih knjiga RH u Gospiću, te je predloženo raspravljanje na idućoj sjednici Odbora o pitanju financiranja projekta. Također je predloženo da se dostave podaci o radu javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim predmetima, kako se provodi raspored poslova i koliko je isplaćenih sredstava. U odnosu na iznesene primjedbe, naglašeno je da je tijekom e-savjetovanja u trajanju od 60 dana izneseno samo 8 pojedinačnih prijedloga i primjedbi.
     Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama,  P.Z. br. 23
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                      Nikola Grmoja