Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, P.Z.E. br. 185, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 185 i o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 192.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANNINVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. s ciljem revidiranja zakonskih odredbi koje uređuju obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela. Osim toga, potrebno je ispuniti preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-a) u postupku pristupanja Republike Hrvatske, kao i preporuke Pravobraniteljice za djecu. Nadalje, zbog početka rada sustava ANON potrebna je reorganizacija unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a potrebno je revidirati i odredbe o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i precizirati pitanja o radu državnih službenika u sudovima i službenika pravosudne policije u osiguranju pravosudnih tijela.
Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost da Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u proširenom vijeću sukladno posebnom postupovnom zakonu koji će detaljnije urediti broj članova i sastav vijeća, a prepuštanje donošenja sudske odluke proširenom vijeću ovim se zakonom utvrđuje kao temeljni alternativni mehanizam ujednačavanja sudske prakse u Vrhovnom sudu.
Brišu se odredbe o sazivanju sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od ranije prihvaćenih pravnih shvaćanja, kao i o obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske te svih visokih i županijskih sudova za sva drugostupanjska vijeća odnosno suce pojedince s obzirom da je Sud Europske unije u naprijed navedenoj presudi utvrdio da se nacionalni propis koji predviđa unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja” sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je donijelo, protivi pravu EU.
Reorganizira se način praćenja i proučavanja sudske prakse, europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava na način da se osnivaju posebni odjeli u svim županijskim i visokim sudovima. Propisuje se i prethodno dostavljanje nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse. Za Vrhovni sud Republike Hrvatske posebno se propisuje ako nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća suda ili da praksa suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena, a nadležno vijeće ostaje kod nacrta, donošenje odluke prepušta se proširenom vijeću Vrhovnog suda, čiji će se sastav i način rada detaljnije urediti u temeljnim postupovnim propisima.
Zbog početka rada sustava ANON, pristupa se reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda i ukida Centar sudske prakse, a posebno se uređuje djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, propisuje se zabrana primanja darova od strane sudaca te iznimke od zabrane, zatim povećanje udjela mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju i utvrđenju ispunjenja sudačke obveze, a posebno se naglašava da se ocjenjivanje provodi i u slučajevima kada suci sudjeluju u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika. Mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju prema važećoj odredbi nose najviše 60 bodova, a predlaže se propisati da mogu nositi najviše 70 bodova. Nadalje, mijenja se nadležnosti za propisivanje obveza stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na predsjednika Vrhovnog suda.
Precizira se osnova za razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske potvrđivanjem optužnice za kazneno djelo koje predsjednika čine nedostojnim obavljanja dužnosti. Osim toga, osniva se novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu, čime će se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu.
Slijedom preporuka Pravobraniteljice za djecu za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima o obiteljskim odnosima, propisuje se obvezno specijalističko stručno usavršavanje za ovu kategoriju sudaca, a izostavlja se imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda na razdoblje od pet godina, Navedene suce i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji određivat će isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.
Radi veće transparentnosti sudbene vlasti, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., u sudovima se predviđa osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova na čelu s glasnogovornicima sudova.
Vezano za institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku, koji se u praksi pokazao previše opterećujućim za predsjednika Vrhovnog suda kada odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva u postupcima pred svim županijskim i visokim sudovima, predlaže se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima prenijeti s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen.
Radi izbjegavanja dodatnog opterećenja službenika u pravosudnim tijelima obvezom polaganja više ispita predlaže se izostaviti obvezu polaganja posebnog stručnog ispita za ove službenike.
S obzirom na poseban položaj sudskih savjetnika, isti se izuzimaju iz primjene općih službeničkih propisa vezano za kriterije i postupak ocjenjivanja, te se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa da posebnim aktom propiše kriterije i postupak ocjenjivanja, sukladno Zakonu o Državnom sudbenom vijeću.
U radu službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova preciziraju se odredbe o ovlastima s ciljem učinkovitijeg rada i povećanja stupnja sigurnosti, a kako bi prijam u državnu službu za ove službenike postao učinkovitiji, propisuje se mogućnosti da se u službu prime i osobe starije od 35 godina ako su ranije obavljale ove poslove i stekle iskustvo, a izostavljaju se odredbe o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti. Također, usklađuju se odredbe Zakona o sudovima sa Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
Zaključno, predstavnik predlagatelja naglasio je da će implementacijom presude Suda Europske unije, propisivanjem alternativnih mehanizama ujednačavanja sudske prakse i ispunjenjem preporuka nadležnih tijela OECD-a i Pravobraniteljice za djecu utjecati na povećanje učinkovitosti unutarnjeg poslovanja i rada sudova, odnosno učinkovitosti cijelog pravosudnog sustava.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7) glasova „za“ i s (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve, primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja