Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe s rasprave o Izvješću Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini

09.10.2024.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2024.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/21, URBROJ: 50301-04/32-24-14 od 3. listopada 2024.

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva na svim razinama, objedinjuje statističke podatke i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. U nastavku izlaganja osvrnuo se na nedostatnost zaposlenika, s obzirom da je prema sistematizaciji predviđeno oko 800 dužnosnika, a zaposleno je oko 780, također ako se uzme u obzir broj od 70% stvarno prisutnih na radu, proizlazi da radi otprilike 500 dužnosnika. No, unatoč navedenom, državno odvjetništvo zadržalo je dobre rezultate. Ukazano je i na loše prostorne uvjete,  u dogovoru je preseljenje USKOK-a i DORH-a u nove prostore u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nadalje, kako bi se unaprijedila učinkovitost državnih odvjetništava, formirane su radne skupine za izmjene relevantnih zakona, osobito je naglašena potreba donošenja novog Zakona o USKOK-u. 

U izlaganju je također ukazano na rad u pojedinim vrstama predmeta, posebno su istaknuta kaznena djela ratnog zločina, za koja su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljene 24 kaznene prijave, a u radu je bilo ukupno 32 prijave, 24 su riješene  donošenjem rješenja o provođenju istrage, 6 je odbačeno, dok su za dvije osobe u tijeku izvidi i provođenje dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe, presude su donesene u odnosu na 48 osoba. Specifičnost ovih kaznenih predmeta svakako je otežano prikupljanje dokaza s obzirom na sve veći protek vremena, a zbog velikog interesa javnosti za rad na ovoj vrsti kaznenih predmeta državno odvjetništvo objavljuje podatke o procesuiranju na internetskoj stranici. Osim ratnih zločina, ukazano je na porast kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje u odnosu na prethodno razdoblje bilježi porast od preko 80%, kao i na porast kaznenih djela obiteljskog nasilja. Ukazano je na važnost kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojima se posvećuje posebna pažnja. Također, istaknuto je da Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje demotivirajuće na zaposlenike, te je potrebno drugačije uređenje usavršavanja. Istaknuta je visoka starosna dob zamjenika državnih odvjetnika kao i nedostatak vježbenika. 
Zaključno je istaknuto da su usprkos nedovoljnom broju zaposlenih, rezultati rada u izvještajnom razdoblju pokazali da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, iznimnim zalaganjem svih zaposlenih, zadržala  visok stupanj ažurnosti i kvalitete. Prioritet i dalje ostaje podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja svih zaposlenika, osim toga potrebno je provesti novu procjenu potrebnog broja državnih odvjetnika i zamjenika u skladu sa važećim Okvirnim mjerilima za rad i povećati broj vježbenika. Osim toga, ukazano je na potrebu zakonskih  izmjena radi podizanja učinkovitosti rada i razine stručnosti kroz edukacije, korištenje  postupovnih instituta koji omogućuju učinkovitije postupanje i skraćivanje postupaka, provođenje neposrednog nadzora nad nižim državnim odvjetništvima, nastavak edukacije o korištenju sustava CTS i osiguranje boljih materijalno-financijskih uvjeta.

U raspravi je istaknuto da u Izvješću za 2023. nema podataka o stegovnim postupcima protiv državnih odvjetnika, niti je poznato je li utvrđena odgovornost u predmetu Agrokor. Glavni državni odvjetnik iznio je da se vode stegovni postupci, da su isti u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog tijela, a od stupanja na dužnost 27. svibnja 2024. intenzivirani su izvidi u predmetu vještačenja Agrokora. Na postavljeno pitanje detektira li probleme u odljevu kadrova iz odvjetništva na sudove, istaknuo je da je glavni problem u uvjetima za imenovanja, što je potrebno mijenjati kako bi se i državni odvjetnici prijavljivali na sudačka mjesta. Na pitanje što se može očekivati u radu državnih odvjetništava u 2024. godini, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je potrebno zaustaviti negativan trend odljeva, sistematizacijom povećati broj izvršitelja, osigurati materijalne pretpostavke rada. Na pitanje o nedovoljnoj informiranosti javnosti od strane DORH-a, Glavni državni odvjetnik odgovorio je da samo DORH ima glasnogovornika, da u zakonodavstvu postoji jedna pravna praznina koja će se riješiti Poslovnikom, te da svakako treba poboljšati informiranje javnosti. Na pitanje da li je na novoj dužnosti napravljena analiza potreba i prioriteta u odvjetništvu, te smatra li da je politička korupcija problem u Republici Hrvatskoj, provodi li interne istrage na curenje informacija odgovorio je da su stvari postavljene, a da se za vještačenja utvrđuje odgovornost i  provodi istraga. Iznesena je i želja da Glavni državni odvjetnik u svom radu bude hrabar kao što je bio devedesetih godina tijekom rata, da ovu zemlju očisti od kriminala i korupcije, te je zamoljen da ubrza rješavanje kaznene prijave za gradnju vile na Zmajanu. Na pitanje ima li saznanja da su postupanjem državnog odvjetništva u Dubrovniku tri kandidata izbačena iz utrke za gradonačelnika, te ima li saznanja o kaznenoj prijavi protiv gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića za kupnju dionica Luke Dubrovnik, Glavni državni odvjetnik negativno je odgovorio. U odnosu na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika da se posebna pažnja pridaje procesuiranju ratnih zločina, postavljen je konkretan upit što je državno odvjetništvo napravilo po prijavi za prominske žrtve, budući je sva raspoloživa dokumentacija predana  MUP-u. Glavni državni odvjetnik zatražio je da mu se zastupnik osobno obrati. Po pitanju odgovornosti državnih odvjetnika u pojedinim slučajevima kao što je „slučaj osječkog ginekologa, odgovorio je da i odvjetnici mogu pogriješiti. Na pitanje troškova arbitraža odgovorio je da su sredstva povećana, ali da troškovi u odnosu na vrijednosti samih arbitražnih postupaka nisu veliki. Izneseno je i kako odvjetništva različito postupaju u sličnim slučajevima, tako je u slučaju novinara Jurića podiglo optužnicu, ali ne i u slučaju novinara Dežulovića. Na pitanje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, rekao je da odlučuje nacionalno tijelo, ali da postoji inicijativa za izmjenu pravila.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i šest (6) glasova „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini 


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja