Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br. 189 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se izmjenama i dopunama predmetnog Zakona pristupa slijedom preporuka Radne skupine protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama u okviru pristupnog procesa Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) s ciljem poboljšanja zakonodavnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti i usklađenja s instrumentima i dobrom praksom OECD-a. Također, a s obzirom da je prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, potrebno je uskladiti predmetni Zakon sa zakonodavstvom EU.
Slijedom navedenog, proširuje se područje primjene Zakona, na način da se u popis akata u Prilogu Zakona, koji čine njegov sastavni dio, uvrštavaju novi pravni akti Europske unije na koje je prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937.
Radi ispunjavanja preporuka OECD-a potrebno je dopuniti Zakon na način da se izričito propiše da obuhvaća i prijavljivanje podmićivanja stranih javnih službenika i povezana kaznena djela. Nadalje, potrebno je osigurati zaštitu prijavitelju nepravilnosti koji nepravilnost prijavljuje izravno državnom odvjetništvu ili policiji, pravovremenost sudskih postupaka, te učinkovite i odvraćajuće novčane kazne za osvetu protiv prijavitelja nepravilnosti. Također, ukazano je da Pučki pravobranitelj mora ima dovoljno resursa za svoju poziciju vezano za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Stoga se ovim Prijedlogom zakon propisuje da osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imaju pravo na zaštitu propisanu Zakonom, pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Ako je prijava nepravilnosti zaprimljena u policiji ili državnom odvjetništvu, dužni su istu bez odgode proslijediti nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Novim odredbama također se propisuje da je u postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti rok za odgovor na tužbu 15 dana, a ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. U postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe. Drugostupanjski sud je dužan donijeti odluku o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe. Povećava se i raspon novčanih sankcija za prekršaje i iskazivanje svih iznosa novčanih kazni u valuti euro.
Predstavnik predlagatelja završno je istaknuo da će se donošenjem ovog Zakona dodatno ojačati zaštita prijavitelja nepravilnosti i povisiti novčane sankcije za kršenje Zakona, kao i urediti područje primjene u skladu s izmjenama zakonodavstva EU i preporukama OECD-a. Dodatno će se pojasniti odredba o materijalnom području primjene Zakona te isti izrijekom obuhvaća kaznena djela protiv službene dužnosti, gospodarstva, pronevjeru i podmićivanje zastupnika, iako se zaštita prijavitelja ne ograničava na navedena kaznena djela, već se ista primjenjuje vezano za ostala kaznena djela kod kojih postoji ugrožavanje javnog interesa.
Pučka pravobraniteljica dostavila je Odboru mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br. 189, KLASA: 011-01/25-01/0011, URBROJ: 506-08 od 22. rujna 2025., u kojem ukazuje na potrebu sveobuhvatnijih izmjena ovog zakona, kako bi se stvorili uvjeti za što učinkovitiju zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Ističe da je potrebno dodatno precizirati odredbu članka 3. Prijedloga zakona na način da je prijavu koju prijavitelj podnese policiji ili državnom odvjetništvu, a ukaže da bi mogao biti žrtva osvete, istu su navedena tijela dužna bez odgode dostaviti nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, uz odgovarajuću primjenu kada povezana osoba ukaže na počinjenu ili pokušanu osvetu, dakle svi prijavitelji nepravilnosti moraju biti zaštićeni od osvete. Također, u mišljenju je istaknuto pitanje besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, odnosno da je nužno osigurati sekundarnu pravnu pomoć bez vezanja ovog prava uz imovinski cenzus.
Vezano za pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, koju predviđa predmetni Zakon i Pravilnik o načinu pružanja emocionalne podrške ukazano je na potrebu uvođenja psihosocijalne podrške, s obzirom na moguće negativne učinke na poslovni i privatni život prijavitelja nepravilnost. Ukazano je i na potrebu da se dopuni definicija osvete zbog pogrešne predodžbe da je osoba prijavila nepravilnost.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7) glasova „za“, i (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja