Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 14. listopada 2025. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predmetne izmjene i dopune Državnog proračuna predlažu kao rezultat odgovornog upravljanja javnim financijama i održavanja deficita i duga države ispod referentnih vrijednosti Europske unije.
Ukazala je na makroekonomske okvire koji su obilježeni nastavkom gospodarskog rasta, i to rastom BDP- a po stopi 3,3%, rastom osobne i državne potrošnje i investicija i pozitivna kretanja na tržištu rada. Ukupni prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura, te će nakon povećanja iznositi oko 33 milijarde eura, dok se ukupni rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, te će nakon smanjenja iznositi 36.8 milijarde eura.
Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka smanjuju za 454,5 milijuna eura, a rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju se za 231,4 milijuna eura. Također je navedeno da su najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine i inkluzivni dodatak, zatim rashode zbog rasta osnovice plaće u državnim i javnim službama, socijalne pomoći i naknade, te rodiljnog dopusta. U analizi rashodovne strane najveći fokus stavljen je na kapitalne investicije i rashode, pa je stvoren prostor za uštede, te je ukazano da se veći investicijski projekti koji se neće platiti deklariraju kao uštede. Na razini Europske unije izvršena je revizija kohezijske politike, slijedom čega se otvaraju novi prioriteti sukladno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, jačanju obrambene politike, energetskoj tranziciji, priuštivom stanovanju, upravljanju vodama, slijedom čega se brojni projekti preusmjeravaju na EU financiranje.
U nastavku izlaganja istaknuto je također da se ovim izmjenama i dopunama osiguravaju sredstva za 9. paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva u ukupnom iznosu od 55,1 milijuna eura. Na snazi ostaju mjere za ugrožene kupce energenata kroz naknadu od 70 eura mjesečno, a nastavljaju se i mjere potpore studentima i nezaposlenim hrvatskim braniteljima, unatoč stabilizaciji cijena energenata, što je i na tom području omogućilo određene uštede i preusmjeravanje na ugrožene socijalne skupine. Nadalje, istaknuto je da će slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznositi 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje za 253 milijuna eura u odnosu na planirani iznos. Na razini opće države manjak će iznositi 2,9 % BDP-a, dok će udio javnog duga iznositi 56,9% BDP-a. Osim toga, na lokalnoj razini očekuje se manjak od 333 milijuna eura ili 0,4% BDP-a, a izvanproračunski korisnici ostvaruju višak od 0,1% BDP-a, slijedom čega novi plan iznosi 94 milijuna eura.
U raspravi je postavljeno pitanje da li je rađena analiza duga na lokalnoj razini, a odgovoreno je da je analiza rađena u 6. mjesecu, rashodi se odnose na povrate poraza na dohodak građana, a značajan je i rast rashoda za investicije. Vezano za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuto je da su investicije dosegle svoje najviše iznose, te su isti uz značajan rast plaća i materijalnih prava i rashoda najviše utjecale na povećanje istih, slijedom čega je ukazano da je potreban veći značaj upravljanja lokalnim rashodima.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Izmjene i dopune Državnog proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027.godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja