Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 12. ožujka 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, P.Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. veljače 2025. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja uvodno ističe da se radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u predlaže izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kako bi se uredio način stjecanja prava vlasništva nekretninama u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predloženom izmjenom se propisuje da državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora te država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Za stjecanje prava vlasništva nekretninama u RH nije im potrebna suglasnost ministra pravosuđa, osim za poljoprivredno zemljište. Važno je da se predlaže mogućnost donošenje mjera opravdanih razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa kao i mjera potrebnih za ispunjenje obveza vezanih uz očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. OECD ima 38 država članica, od kojih su 22 države članice ujedno i članice Europske unije, samo su dvije države Meksiko i Kostarika u krugu OECD-a s kojima nije utvrđena uzajamnost, jer nije bilo zahtjeva.
Što se tiče brojčanih pokazatelja istaknula je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnosi na strane državljane, od ulaska RH u Europsku uniju podneseno je 10.320 zahtjeva za izdavanje suglasnosti stjecanja prava vlasništva na nekretninama, od čega je pozitivno riješeno 8.992 zahtjeva ili 87,1%. U odnosu na članice OECD-a ili države pristupnice kodeksima podneseno je 1899 zahtjeva, a pozitivno je riješeno 1.619 zahtjeva.
U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog obrazlaže da su nomotehničke prirode. Dalje, navodi da predlagatelj nije prihvatio prijedloge iz rasprave u Hrvatskom saboru u kojima se izneseno da će se povećati cijene nekretnina, da se može pojaviti špekulativni kapital, da se velika većina nekretnina iznajmljuje na crno, jer ta pitanja ne uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to su pitanja priuštivog stanovanja, oporezivanja i kontrole najma nekretnina.
U replici na uvodno izlaganje s obzirom na novonastale okolnosti kojima je pristup Republike Hrvatske OECD-u gotovo blokiran, postavljeno je pitanje je li Vlada Republike Hrvatska razmišljala o povlačenju prijedloga iz procedure. S tim u vezi predložen je zaključak Odboru. Odgovoreno je da se sve aktivnosti u vezi pristupanja odvijaju redovitim tijekom, 16 Odbora dalo je pozitivan odgovor, a trenutni zastoj je na Odboru za trgovinu, prolongirano je glasovanje, a ne postupak pristupanja. Istaknuto je da Vlada RH ne razmatra povlačenje prijedloga.
U raspravi je postavljeno pitanje kako se vodi evidencija o pravnim osobama koje imaju u RH nekretnine u vlasništvu, te koji su točni podaci. Odgovoreno je na isti način kao i fizičkim osobama Porezna uprava daje OIB, ponovljeno je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnose na strane pravne i fizičke osobe. Za sada se po OIB-u ne vidi kojoj stranoj državi pripadaju strane osobe.
U vezi odredbe stavka 2. članka 1. predmetnog prijedloga Zakona istaknuto je da je odredba načelna i iz nje ne proizlazi kakve će to mjere poduzimati RH, na koji način, tko će ih provoditi, niti je dato potrebno obrazloženje odredbe. Predstavnica predlagatelja u pojašnjenju odredbe stavka 2. ističe da su slična rješenja sadržana i u drugim zakonima s elementima međunarodne pravne pomoći, te da će se o mjerama odlučivati u svakom konkretnom slučaju.
U raspravi je izneseno da s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i sve okolnosti iz kojih proizlazi da je odgođeno naše članstvo u OECD-u i da nema garancije kada će to biti, RH donosi zakon po kojem će najbogatije zemlje svijeta moći kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i svaki naš građanin. Ne može se govoriti o reciprocitetu jer građani RH nemaju iste financijske mogućnosti. Zakon će utjecati na život građana i treba govoriti o priuštivom stanovanju, rastu cijena nekretnina na godišnjoj razini, špekulativnom kapitalu, čija su ograničenja i porezna opterećenja minimalna. Slijedom toga predlaže se povlačenje zakona iz procedure.
Dalje, istaknuto je da je prije upućivanja ovoga prijedloga trebalo napraviti pripremne radnje, sagledati šire aspekte, predvidjeti mehanizme osiguranja, kao bi se kontrolirale posljedice koje će donošenjem zakona nastati, slijedom toga podržava se zaključak o povlačenju prijedloga.
Također je istaknuto da se unatoč iznesenome ne dovodi u pitanje pristupanje Republike Hrvatske članstvu u OECD-u, podsjećajući i na druga pristupanja kroz koja je Republika Hrvatska prošla. Važno je da su propisane mjere koje se mogu aktivirati, da je poljoprivredno zemljište izuzeto, kao i da se u dosadašnjem postupanju 0.5% zahtjeva odnosilo na zahtjeve zemalja izvan članica Europske unije. Istaknuto je da će odredbe zakona stupiti na snagu danom pristupanja OECD-u.
Ponovljen je zahtjev za dodatno obrazloženje stavka 2. radi njegove primjene u praksi na način da se uredi tko donosi mjere, tko pokreće postupak i tko vodi postupak.
U odgovoru predstavnica predlagatelja iznosi da na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o stjecanju vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba odlučuje tijelo državne uprave, uz propisane mogućnosti da se zahtjev ne prihvati. Kada strana fizička ili pravna osoba zatraži stjecanje prava vlasništva u Republici Hrvatskoj obraća se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova utvrđuje uzajamnost. Predmetna odredba dopušta tijelu koje odlučuje, odnosno Ministarstvu pravosuđa da ne dopusti upis ako postoje razlozi iz predmetnog stavka 2. Na temelju odluke tijela državne uprave vrši se upis u zemljišne knjige, a prilikom upisa u zemljišne knjige mogu se propitivati određene situacije. Također je istaknuto da je vrijeme važenja svakog zakona njegov bitan element, te je i ovim Zakonom propisano da njegove odredbe stupaju na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u OECD, postupak i plan pristupanja ima svoje jasne i stroge kriterije, a jasno je da ako do pristupanja OECD-u ne dođe, odredbe ovog prijedloga zakona neće niti proizvoditi pravne učinke.
Nadalje, postavljeno je pitanje ako nema postupka u kojem se odobrava stjecanje nekretnine, u kojem će se trenutku donijeti mjera kojom će se zabraniti stjecanje nekretnine.
Odgovoreno je da se o svakom zahtjevu za upis u zemljišnu knjigu odlučuje u zemljišnoknjižnom postupku, hoće li netko u konkretnom slučaju procijeniti da je potrebno odbiti upis u zemljišnu knjigu pitanje je budućeg postupka i situacije.
Predložena norma nije primjenjiva jer nije propisano tko donosi mjere, niti se na to pitanje odgovorilo tijekom rasprave u prvom čitanju. Također je istaknuto da se prepušta diskrecijska odluka sudu koji će odlučivati o upisu, a nije propisan postupak kako će se odlučivati o mjerama.
Predstavnica predlagatelja ostavila je mogućnost da se otvorena pitanja razmotre.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je glasao o zaključku kojim se predlaže Vladi Republike Hrvatske da povuče iz procedure Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zbog nepreciznih odredbi i aktualne situacije vezane za ulazak Republike Hrvatske u članstvo OECD-a.
Zaključak nije dobio potrebnu većinu (dva (2) glasa „za“, jedan (1) „suzdržan“ glas i sedam (7) glasova „protiv“).
Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja