Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 186 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona usklađuje kazneno zakonodavstvo sa standardima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Osim toga, prenošenjem Direktive (EU) 2024/1712 o izmjeni Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava unaprjeđuje se zakonodavstvo vezano za trgovinu ljudima.
Slijedom navedenog, sukladno Izvješću Radne skupine za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama OECD-a revidira se zakonski opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. Kaznenog zakona na način da se izrijekom inkriminira davanje mita stranom zastupniku radi obavljanja radnji različitih od glasovanja, uključujući suzdržavanje i odsustvo s glasovanja i davanja određenih izjava u zakonodavnim raspravama.
Nadalje, izričito se propisuju pravila o prostornom važenju kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske u odnosu na načelo aktivnog personaliteta za kaznena djela koja u inozemstvu počine strane pravne osobe. Prema kriteriju registracije, omogućit će se kaznena vlasti nad stranom pravnom osobom kada je kazneno djelo počinjeno izvan teritorija Republike Hrvatske, putem njene podružnice registrirane u Republici Hrvatskoj.
Radi potpunog usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/1712, dopunjuje se zakonski opis kaznenog djela trgovanja ljudima iz članka 106. Kaznenog zakona na način da se kao novi cilj kaznenog djela propisuje iskorištavanje zamjenskog majčinstva, a predlažu se i novi kvalificirani oblici. Također se pooštrava kažnjavanje nehajnog prouzročenja smrtne posljedice, a katalog kaznenih djela za koja kazneni progon i izvršenje kazne ne zastarijeva širi se na kazneno djelo trgovanja ljudima uz nehajno prouzročenje smrtne posljedice za dijete.
Zbog razvoja umjetne inteligencije i pojave automatiziranih vozila, predlaže se uvođenje novog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, uz propisivanje značenja izraza ,,sustav umjetne inteligencije“.
Zaključno, predstavnik predlagatelja naglasio je da će se ovim Prijedlogom zakona uskladiti kazneno zakonodavstvo sa standardima OECD-a u području suzbijanja podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, povećati će se pravna sigurnost kroz prostorno važenje kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske u odnosu na načelo aktivnog personaliteta za kaznena djela pravnih osoba počinjenih izvan Republike Hrvatske, a prenošenjem Direktive (EU) 2024/1712 ojačati će kaznenopravna zaštita od trgovanja ljudima.
U raspravi je istaknuto da je zbog brzog razvoja i širenja umjetne inteligencije potrebna detaljna analiza na koji način sankcionirati neželjene postupke, s obzirom da ne znamo točno koliko je raširena uporaba umjetne inteligencije, no, pohvalno je da se u ovom trenutku uvodi predloženo zakonsko rješenje. Navedeno je da se umjetna inteligencija razvija brže od zakonodavnih promjena, te je ukazano na veliku opasnost od pojave „deepfake“ sadržaja, koji mogu izazvati štetne posljedice velikih razmjera, s obzirom da je vrlo teško razlikovati što je lažno i ovo pitanje zahtjeva veliku pozornost. Također je ukazano na pojavu čestih napada na osobe koje obavljaju javni posao, ali nisu izjednačeni sa službenim osobama, primjerice vozači u javnom prijevozu, stoga bi trebalo razmotriti da se i ta kategorija izjednači sa službenim osobama uz strože kažnjavanje. Pohvaljeno je što se zakonski opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika širi na sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja zastupnika na svim razinama.
Odgovoreno je da će tema umjetne inteligencije biti sve raširenija, to je segment koji se brzo razvija i otvara sve više novih pitanja, a predloženo novo kazneno djelo sadrži u opisu „ili na drugi način“ čime omogućava široku primjenu i odnosi se na strojeve, vozila i osobe koje koriste umjetnu inteligenciju u opasne svrhe. Ukazano je da postoji kazneno djelo iz članka 315.b koje sankcionira napade na osobe koje obavljaju poslove od javnog interesa.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „suzdržani“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja