Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11. prosinca 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 15, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. svibnja 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/42, URBROJ: 50301-21/06-24-5 od 17. srpnja 2024.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da nedavni događaji u pojedinim istragama nisu pozitivno utjecali na percepciju pravosuđa, tendencija ovog Prijedloga zakona je razjasniti ovlasti Glavnog državnog odvjetnika u odnosu na EPPO kako se ne bi ponavljale određene situacije, a i sam Glavni državni odvjetnik izjavio je da bi uveo drugačiji model kada se odlučuje o nadležnosti. Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona predlaže se drugačiji model uređenja sukoba nadležnosti. Članak 8. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. propisuje da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, bez mogućnosti žalbe, predlagatelj smatra da ovakva zakonska odredba nije u skladu s predmetnom Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 jer se nad pitanjem nadležnosti ne osigurava sudski nadzor i sudjelovanje Suda EU u postupku, također, postavlja se pitanje nepristranosti i objektivnosti odluka Glavnog državnog odvjetnika. Stoga se predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje rješenjem sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, uz mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, time bi se osigurala nepristranost.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća iznosi da se istim predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja rješenjem odlučuje sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, ujedno se propisuje pravo žalbe protiv takve odluke Vrhovnome sudu Republike Hrvatske. Dalje, navodi da iz Ocjene stanja Prijedloga zakona proizlazi da je razlog predlaganja opisane izmjene osigurati nepristranost i sudski nadzor nad pitanjima nadležnosti, mogućnost žalbe protiv odluke donesene u prvom stupnju i mogućnost sudjelovanja Suda EU u postupku odlučivanja, budući da se za tumačenje prava Sudu EU mogu obratiti samo nacionalni sudovi, a ne i državno odvjetništvo. Vlada RH predlaže da se ne prihvati predmetni Prijedlog zakona iz razloga što Studija, naručitelj koje je Europska komisija i koja problematizira rješenje prema kojem Glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i EPPO-a, a kakvo rješenje je prihvatila i Republika Hrvatska, kao i većina drugih država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje. Naglašava da predmetna Studija ne obvezuje Komisiju na poduzimanje daljnjih koraka i Komisija ne jamči njezinu točnost, niti ona zamjenjuje redovnu evaluaciju Komisije o usklađenosti, a koju će evaluaciju Komisija provesti do 1. lipnja 2026. godine, sukladno članku 119. stavku 1. EPPO Uredbe. Isto tako, eventualna neusklađenost nacionalnog zakonodavstva sa europskim propisima (direktivama i uredbama) utvrđuje se po točno propisanim procedurama. Ukoliko se utvrdi neusklađenost ulazi se u postupak koji je također strogo propisan aktima EU. Dok Komisija po utvrđenoj proceduri nedvojbeno ne utvrdi postojanje neusklađenosti, ne smatra se da neusklađenost postoji, niti postoji bilo kakva obveza pristupa izmjeni zakonodavstva.
U raspravi je istaknuto da će se u roku od godine dana ponovno raspravljati o nadležnosti i da će se Zakon o provedbi Uredbe Vijeća morati uskladiti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, koja u članku 42. propisuje da postupovni akti EPPO-a podliježu preispitivanju nadležnih nacionalnih sudova, dok odredba članka 142. Ustava Republike Hrvatske uređuje pravnu snagu međunarodnih ugovora.
Također je naglašeno da je prijedlog razuman te da bi bilo dobro da imamo neovisna tijela u ocjeni nadležnosti, s obzirom na činjenicu da je Ured europskog tužitelja oživio pojedine predmete. U raspravi je izneseno da se sama Europska komisija ogradila od Studije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ ne podupire donošenje
Zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“)
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja