11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 20., djelomično zatvorenoj, sjednici održanoj 19. lipnja  2026. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja  2026. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju je predstavnik podnositelja Izvješća, državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani kojim se omogućuje uvid u područje obrane u 2025. godini. Izvješće je strukturirano kroz prikaz aktivnosti razvoja obrambenih sposobnosti, strukturu obrambenih resursa i ključne razvojne projekte te predstavlja mehanizam građanskog nadzora. 
Na razini NATO-a, na samitu u Hagu u lipnju 2025. postignut je dogovor saveznica da se do 2035. godine dostigne izdvajanje od 5% bruto društvenog proizvoda za obranu, od čega 3,5% za temeljne potrebe obrane, a 1,5% za ulaganja povezana s obranom. Republika Hrvatska je 2025. dostigla  2,10% bruto društvenog proizvoda za obranu, od čega 33,69% za opremanje i modernizaciju. Ujedno je Vlada Republike Hrvatske potvrdila određenje dostizanja zahtijevanih 5% bruto društvenog proizvoda do 2035. godine.
U sklopu NATO-a i Europske unije intenzivno se radilo na jačanju obrambene sposobnosti. Europska unija nastavila je provoditi obrambene inicijative, ali i razvijati nove, što je potvrđeno Bijelom knjigom o europskoj obrani Spremnost 2030. Europska unija poseban je naglasak u okviru napora za jačanje pripravnosti posvetila potrebi jačanja otpornosti i civilno-vojne suradnje. Istaknuta je uspostava instrumenata Sigurnosna akcija za Europu – SAFE zajam u vrijednosti od 150 milijardi eura.  U okviru instrumenta SAFE – zajam Hrvatskoj se stavlja na raspolaganje zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, a odobrena sredstva predviđena su za nabavu 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničku nabavu 18 samohodnih haubica Caesar, nabavu teških terenskih kamiona TATRA te nabavu određene količine streljiva. 

Republika Hrvatska nastavila je razvijati obrambene sposobnosti te pridonositi međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti te su u 2025. godini u međunarodnim operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda ukupno sudjelovala 904 pripadnika Hrvatske vojske od toga 83 pripadnice HV-a.
U sklopu kontinuirane potpore Ukrajini Vlada RH je tijekom 2025. donijela tri odluke o doniranju materijalnih sredstava Ukrajini iz područja vojne namjene, a tijekom službenog posjeta potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ukrajini, na razini ministara obrane potpisano je pismo namjere o zajedničkoj proizvodnji obrambenih sredstava u Hrvatskoj i Ukrajini, u okviru programa potpore ukrajinskoj obrambenoj industriji. 

Strateški i planski okvir osiguran je donošenjem nove Strategije obrane Republike Hrvatske i Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Nadalje je istaknuto da su ljudi najveća vrijednost obrambenog sustava. Na koncu 2025. godine ukupno brojno stanje Ministarstva obrane koje uključuje Hrvatsku vojsku bilo 15 493 osobe od kojih 13 732 djelatnih vojnih osoba, od čega 2006 žena tj.14,6%, i 1761 državnih službenika i namještenika od kojih je 911 žena, odnosno 51,7%. Djelatna služba prestala je za 751 djelatnu vojnu osobu.
Radi daljnjeg promoviranja vojnog poziva i dodatnog poboljšanja statusa pripadnika Hrvatske vojske donesen je niz mjera koje poboljšavaju životni standard vojnika, dočasnika i časnika. Kako bi se osigurala popuna djelatnog vojnog sastava i pričuvne komponente Hrvatske vojske te sposobnosti narastanja snaga, ključna aktivnost u 2025. godini bilo je uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, koje je omogućeno Izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH. Prva generacija ročnika, njih 800, od toga 82 ročnice uspješno je u svibnju 2026. završila temeljno vojno osposobljavanje. Kroz dva mjeseca naučili su osnovne vojničke vještine, odnosno kako reagirati i zaštiti sebe i druge u kriznim situacijama. Budući da je već u drugom naraštaju kapacitet obuke podignut za dodatnih 100 ročnika, trenutno se na temeljnom vojnom osposobljavanju nalazi 900 ročnika, od toga su 53 žene. Uz žene dragovoljno se na tom uputnom roku prijavio 231 novak. Stopa prigovora savjesti za navedena dva uputa novaka na temeljno vojno osposobljavanje iznosila je ukupno oko 3,3%.
Istaknuto je kako su Oružane snage u procesu povijesne modernizacije, u 2025. godini u području opremanja, modernizacije i izgradnje sklopljeni su ugovori ukupne vrijednosti od oko 2,304 milijarde eura. Nastavlja se sa ulaganjem u sve tri grane Hrvatske vojske u opremanje i modernizaciju te u infrastrukturu. Obrambene sposobnosti Hrvatske vojske prikazane su 2025. godine na Svečanom mimohodu koji je održan 31.7.2025. u Zagrebu – u povodu obilježavanja 30. obljetnice VRO Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.    
Tijekom 2025. Hrvatska vojska pružala je pomoć civilnom stanovništvu u zadaćama gašenja požara, zračnim prijevozom životno ugroženih osoba, potragom i spašavanjem na kopnu, otocima i moru. 
Protupožarne zračne snage izvršile su 3530 letova i ostvarile 618 sati naleta, a tim besposadnih zrakoplovnih sustava bio je angažiran 19 puta. Nastavljena je i suradnja u okviru prijelaznog mehanizma rescEU pri čemu su zrakoplovi CANADAIR CL-415 bili angažirani u gašenju požara četiri puta u Albaniji i dva puta u Crnoj Gori. Dodatno su protupožarne snage na bilateralnoj osnovi pružile potporu u Bosni i Hercegovini i Državi Izrael. 
Navedeno je da će se nastaviti razvijati nove i unaprijediti postojeće sposobnosti kako bi Hrvatska vojska odgovorila na sve izazove i zadaće definirane Ustavom i zakonom.
U raspravi je iznesena opća potpora Godišnjem izvješću o obrani. Ocijenjeno je kako se radi o iscrpnom, sveobuhvatnom i stručno pripremljenom Izvješću, iz kojega je vidljivo da su sredstva trošena namjenski u svrhu jačanja bojne spremnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ocijenjeno da je na Mimohodu u Zagrebu bio prezentiran dobar dio nove vojne opreme te da je tijekom 2025. i 2026. godine došlo do povijesnog opremanja Hrvatske vojske nakon dugo vremena. Pri tome je istaknut značaj uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja i dobrog odaziva na osposobljavanje čime se stvaraju uvjeti za obnovu pričuvnog sastava. 
U odnosu na postavljeno pitanje o broju ročnika koji su, nakon završenog dragovoljnog vojnog osposobljavanja u 2025. godini, izrazili želju za nastavkom vojne karijere, odgovoreno je da je od 746 ročnika koji su pristupili obuci njih 542 sklopilo ugovor o službi u Hrvatskoj vojsci. Od početka 2025. do danas u Hrvatsku vojsku je primljeno 730 vojnika, 150 dočasnika i 137 časnika. 

Što se tiče završetka postupka modernizacije preostalih borbenih vozila pješaštva Bradley navedeno je da je do danas 45 vozila modernizirano te da će od ukupnog broja od 89 doniranih 62 vozila ući u postrojbe Oružanih snaga, a da će 27 vozila biti korišteno za pričuvne dijelove. U planu je da se do kraja 2026. isporuče sva vozila Hrvatskoj vojsci. 
U odnosu na pitanje vezano uz završetak gradnje preostala tri obalna ophodna broda, istaknuto je da je vlasništvo prešlo u Ministarstvo obrane, da su brodovi upisani u Upisnik bordova Oružanih snaga Republike Hrvatske te da je Ministarstvo u ožujku 2026. podnijelo zahtjev za mirnim rješenjem spora protiv graditelja „Brodosplit – BSO d.o.o.“ i da je postupak u tijeku. 
Također je istaknuto kako Ministarstvo nastoji ravnomjerno opremati i modernizirati sve grane Oružanih snaga. Do sada je kopnena vojska imala određeni prioritet zbog nacionalnih zadaća i ciljeva sposobnosti koje je Republika Hrvatska kao NATO saveznica morala ispuniti zbog čega je opremanje Hrvatske ratne mornarice bilo je u određenom zastoju. Trenutno je u tijeku opremanje sa dva broda korvete, te se očekuje da će do početka 2027. godine biti sklopljen ugovor sa najpovoljnijim ponuditeljem.
U pogledu opremljenosti Hrvatske vojske NBKO kompletima i provođenja obuke za NBKO zaštitu navedeno je kako NBKO predstavlja dio osnovne opreme Hrvatske vojske. Preko Europske obrambene agencije nastavlja se sa dodatnim opremanjem te je u nastavnim planovima Hrvatske vojske zastupljena i obuka vezano uz NBKO zaštitu. U raspravi je tematiziran i trend povlačenja američkih snaga iz međunarodnih aktivnosti u Europi i utjecaja na možebitno povećanje broja pripadnika Hrvatske vojske u misijama. 
U raspravi je, istaknuta i pozitivno ocijenjena usmjerenost na čovjeka i aktualno opremanje Hrvatske vojske pri čemu je iznesena ocjena da se pritom treba uvažiti veličinu Republike Hrvatske i mogućnosti državnog proračuna te da se među državnim prioritetima na prvom mjestu trebaju naći izdvajana za socijalu i zdravstvo.   
Iznesena je i ocjena kako su se u Republici Hrvatskoj promijenile na bolje okolnosti i odnosi između vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske te je tijekom 2025. održana sjednica Vijeća za obranu i Mimohod u Zagrebu. Također je istaknuto kako su velikom većinom glasova doneseni temeljeni dokumenti na području obrane i zakoni kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje, a Odbor za obranu donio je niz odluka kojima je dano pozitivno mišljenje u postupcima javne nabave za potrebe opremanja Hrvatske vojske. U kontekstu temeljnog vojnog osposobljavanja i malog postotka novaka koji izražavaju prigovor savjesti, navedeno je kako je potrebno povećati kapacitete u vojarnama, budući da 4000 ročnika, koliko ih se poziva na vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini, predstavlja oko jedne četvrtine mladih muškaraca u generaciji zbog čega bi kroz određeno vrijeme mogao znatno narasti broj mladih koji se ne pozivaju na temeljno vojno osposobljavanje. U odnosu na navedenu primjedbu istaknuto je kako je već sada po uputnom roku povećan broj za 100 ročnika, te da će se tijekom godina povećavati kapaciteti i da su u pripremi tri dodatne vojarne koje će služiti za obučne centre.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

    PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk 
 

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja dio je Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonskog sporazuma). Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je u Firenci 14. lipnja 1996. od strane Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. U prosincu 2014. godine, potpisane su izmjene i dopune Sporazuma kojima se ukida angažman Osobnog predstavnika OESS-a, a države samostalno preuzimanju vlasništvo nad njegovom provedbom. 
Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji na području obrane potpisan je u Zagrebu, 8. lipnja 2010. godine, a za provedbu Sporazuma nadležna su ministarstva obrane Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 21. travnja 2026. godine, raspravio je izvješće o Odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske iz misije i operacije potpore miru, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio ministar obrane Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka  2026. godine.

Odbor je Izvješće ministra obrane o predmetnoj Odluci razmatrao u smislu članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Izvješće o Odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske iz misije i operacije potpore miru ministar obrane podnosi u skladu s odredbom članka 55. stavak 4. Zakona o obrani („Narodne novine“, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17, 30/18, 70/19, 155/23 i 136/25). 
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu obrane naveo kako je na temelju članka 54. stavka 2. Zakona o obrani, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske, 6. prosinca 2024. Hrvatski sabor donio Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“ u koju se u 2025. i 2026. upućuje do deset pripadnika Oružanih snaga, uz mogućnost rotacije. Istog dana je Hrvatski sabor donio i Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, u okviru koje se u operaciju potpore miru u Libanonu (UNIFIL) u 2025. i 2026. upućuje do tri pripadnika uz mogućnost rotacije. 
Na temelju odluka Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga nadležnim zapovjedništvima. Ministar obrane utvrđuje aktivnosti za provedbu naredbe i njihove nositelje, a pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. 
Slijedom donesenih odluka Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike Hrvatske donio je 16. listopada 2025. Naredbu o uporabi i dodjeljivanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiju potpore miru „NATO MISIJU U IRAKU“ u koju se upućuje šest pripadnika Oružanih snaga na rok do sedam mjeseci te jednog pripadnika na rok do 13 mjeseci, kao i Naredbu o uporabi i dodjeljivanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda od 18. srpnja 2025., kojom se u operaciju u Libanonu (UNIFIL) upućuje jednog pripadnika Oružanih snaga na rok do godinu dana. 

Na temelju članka 100. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 55. stavka 3. i članka 70. Zakona o obrani, Predsjednik Republike Hrvatske donio je 2. ožujka 2026. Odluku o povlačenju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske iz operacije potpore miru Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu i iz misije potpore miru „NATO MISIJA U IRAKU“.  
U skladu s tom Odlukom, Ministarstvo obrane poduzelo je radnje kojima se traži repatrijacija pripadnika iz operacije potpore miru UNIFIL u Libanonu. UN-ov Ured za Vojne poslove obavijestio je Stalnu misiju RH pri UN-u u New Yorku da je postupak repatrijacije u tijeku, te je u odnosu na podneseni zahtjev UNIFIL  omogućio kopneni prijevoz do međunarodne zračne luke Bejrut. U koordiniranoj evakuaciji iz Libanona koju je osigurala Savezna Republika Njemačka pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske vraćen je u Hrvatsku 13. ožujka 2026. 
Povlačenje iz misije potpore miru „NATO MISIJA U IRAKU“ provedeno je uz oslanjanje na vojne kapacitete Sjedinjenih Američkih Država na način da je 18./19. ožujka 2026. provedena evakuacija iz Bagdada trojice pripadnika u Jordan, a četiri pripadnika u Tursku, nakon čega su u koordiniranoj akciji 20./21. ožujka 2026. prebačeni iz vojne zračne baze u Turskoj za Prag, a potom cestovnim putem prevezeni u Hrvatsku. 
Slijedom odluke Vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu svi pripadnici „NATO MISIJE U IRAKU“ povučeni su iz Iraka, a misija nastavlja djelovanje u reduciranom obliku iz Zapovjedništva Napulj. 
Bez rasprave, Odbor za obranu je, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE MINISTRA OBRANE O ODLUCI O POVLAČENJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE IZ MISIJE I OPERACIJE POTPORE MIRU  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                        Arsen Bauk 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 21. travnja 2026. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2026. godine.
Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova i državni tajnik u Ministarstvu obrane.
U uvodnom dijelu istaknuto je kako je razminiranje kompletno završeno i da je od 1. ožujka 2026. Republika  Hrvatska u cijelosti bez minske opasnosti.  
Na kraju 2025. godine ukupna površina minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP) u Republici Hrvatskoj iznosila je 1,9 km2 i nalazila se na području Donjeg Lapca i Otočca u Ličko-senjskoj županiji te je bila obilježena sa 194 oznake koje ukazuju na minsku opasnost. U odnosu na 2024. godinu MSP smanjeno je za 47,4 km2. 
Tijekom 2025. poslovi razminiranja obavljani su na području Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije, pri čemu je pronađeno i uništeno 1.869 protupješačkih i 208 protuoklopnih mina te 408 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu NUS). Od ukupno pronađenog MES-a protupješačkih mina tipa PMR-2A bilo je 692 komada, tipa PMA-1 bilo je 191 komad i tipa TMRP-6 bilo je 179 komada. Nadalje, završeni su poslovi razminiranja na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ na površini od 4,1 km2 na kojoj je pronađeno i uništeno 66 protupješačkih mina i 162 komada NUS-a. 

Kontrolnim uzorcima u okviru stručnog nadzora pregledana je površina od 2.269.838 m2 i provedeno je 140 završnih kontrola kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja. Također je zbog naknadnih pronalazaka obavljeno 7 kontrolnih pregleda na površini od 11.844 m2. 
Poslovi tehničkog izvida provedeni su u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji na površini od 2,2 km2. Provedeno je 13 poslova općeg izvida na površini od 2,1 km2 u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji. Tijekom 2025. u potpunosti su razminirana područja zagađena isključivo NUS-om u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji površine 2,1 km2, te je prilikom razminiranja pronađeno i uništeno 2 protupješačke mine i 38.328 komada NUS-a, od čega 2.744 srednjeg i velikog kalibra. 
Prilikom dvije minske nesreće koje su se u 2025 dogodile u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji smrtno je stradala jedna osoba, a jedna je lakše ranjena. 

U 2025. godini za poslove protuminskog djelovanja utrošeno je 89.959.143,10 eura, pri čemu je 63,3% ukupno utrošenih financijskih sredstava financirano bespovratnim sredstvima za razminiranje iz fondova Europske unije. Također, u cijelosti su realizirana sredstva s pozicije naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma koja su osigurana od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 
Kroz 85 održanih edukacija u 2025. godini o minskoj opasnosti, ukupno je obuhvaćeno 2.740 osoba raznih dobnih skupina. Tijekom 2025. godine Ministarstvo unutarnjih poslova je nastavilo suradnju s relevantnim međunarodnim dionicima i partnerima s kojima su potpisani memorandumi/izjave o suradnji u protuminskom djelovanju, što pridonosi dodatnom pozicioniranju stečenih kompetencija u protumisnkom djelovanju kao hrvatskog izvoznog proizvoda. 

U okviru Izvješća o razminiranju perspektivnih vojnih lokacija i građevina u 2025. godinu, predstavnik Ministarstva obrane je naveo da je, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske od 15. travnja 2024. razminiranje područja vojnog poligona  „Eugen Kvaternik“ Slunj od 2024. provodio Hrvatski centar za razminiranje. Iz minski sumnjivog područja vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ Slunj u 2024. isključeno je 7.484.379 m2 te je u 2025. preostalo 9.064.754 m2. Tijekom 2025. završeno je razminiranje vojnog poligona u Slunju pri čemu je razminirano 4.116.096 m2, a preostalu minski sumnjivu površinu Hrvatski centar za razminiranje je isključio. Prilikom razminiranja tog područja pronađeno je i uništeno 66 protupješačkih mina i 162 komada NUS-a.  
Sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju (NN, br. 110/15., 118/18., 98/19., 114/22. i 59/23.) razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i građevina u 2025. godini provodila je inženjerijska postrojba Hrvatske kopnene vojske. 
Postupak razminiranja provodio se kroz šest zadaća na tri vojne lokacije - u postaji obalnog motrenja „Tovar“, Mali Lošinj, na vojnom poligonu „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac te na neplaniranoj lokaciji na području radarske postaje „Kozjak“ Split. Izvan plana razminiranja provedeno je razminiranje cjelokupnog pojasa oko radarske postaje „Kozjak“, ukupne površine 10.000 m2. Pored toga proveden je kontrolni pregled na mjestu pronalaska NUS-a na području vojarne „Josip Jović“ u Udbini, ali tijekom pregleda nisu pronađena eksplozivna sredstva te je procijenjeno da predmetna lokacija nije zagađena MES-om i NUS-om. Financijski troškovi nastali provedbom te zadaće iznose 1.174,59 eura.  
Tijekom 2025. u zadaćama koje je provodila inženjerijska postrojba Hrvatske kopnene vojske ukupno je tretirano 577.741 m2, razminirano je 536.694 m2 što je u odnosu na postavljeni plan od 528.017 m2 više za 8.677 m2, a iz minski sumnjivih površina isključeno je 1.315.000 m2. Prilikom razminiranja pronađeno je, uklonjeno i uništeno 74 komada protupješačkih mina i 617 komada drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Za provedbu Plana u 2025. planirana financijska sredstva iznosila su 755.927,25 eura, dok ukupni troškovi nastali provedbom razminiranja iznose 529.868,12 eura. 

Nadalje, istaknuto je kako je temeljem Plana razminiranja vojnih lokacija i građevina u 2026. godini koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 26. veljače 2026., slijedom pronalaska određenih indikatora i radi otklanjanja rezidualnog rizika na tretiranoj površini, dodatno pregledana površina od oko 15.000 m2 na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju na području Bršljenovca.

U kratkoj raspravi izraženo je zadovoljstvo što je u zakazanim rokovima završena kompleksna operacija razminiranja te da je nakon otklanjanja minske opasnosti Republika Hrvatska postala sigurna zemlja. Pritom je istaknuto kako je Hrvatska vlastitim snagama i iskustvom završila posao razminiranja te time stekla dovoljno znanja i sposobnosti da organizira sustav vođenja ovakvih operacija. U tom pogledu izraženo je mišljenje da je centar za protuminsko djelovanje potrebno podići na višu razinu kako bi se iskoristile kompetencije stručnog kadra i sposobnosti vođenja takvih projekata i koji se kao hrvatski izvozni proizvod mogu ponuditi prilikom razminiranja minski sumnjivih područja u drugim zemljama.  

Nakon provedene rasprave Odbor za obranu je, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                     Arsen Bauk 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 21. travnja  2026. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja širom Unije COM (2025) 847, D.E.U. br. 25/008, koje je, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za europske poslove proslijedio Odboru za obranu, aktom od 26. ožujka 2026.  godine. Dokument Europske unije nalazi se u Radnom programu za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu. 
Komisija je navedeni Prijedlog uredbe objavila 19. studenoga 2025., kao jedan od prijedloga zakonodavnih akata proizašlih iz Bijele knjige o budućnosti europske obrane, inicijative koja je uključena u Program rada Europske komisije za 2025. godinu. 

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA: 022-03/26-07/73, URBROJ: 50301-21/06-26-2  na sjednici održanoj 3. ožujka  2026. 
Temeljem članka 154., a u svezi s člankom 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište RH raspravio kao matično radno tijelo. 
    Stajalište Republike Hrvatske obrazložio su predstavnik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu obrane. 

U uvodnom dijelu navedene su osnovne sadržajne odredbe Prijedloga uredbe koja predstavlja pravni temelj za jačanje vojne pokretljivosti kroz tri glavna pravca djelovanja: - regulatorne izmjene, - u području kritične prometne infrastrukture na četiri glavna vojna koridora EU-a, - u području transportnih sposobnosti. 
Glavni ciljevi Prijedloga uredbe su uspostaviti jedinstven EU okvir za prekogranična odobrenja vojnih transporta (tzv. Vojni Schengen), ubrzati i pojednostaviti procedure, osigurati neometan vojni transport u hitnim situacijama kroz poseban mehanizam (EMERS -  European Military Mobility Enhanced Response System), ojačati i zaštititi infrastrukturu dvojne namjene ključne za vojne potrebe te poticati dijeljenje prijevoznih sposobnosti za vojni transport koje uključuju nacionalne kapacitete, EU kapacitete i komercijalne resurse uvođenjem Solidarity Pool koncepta. Uredbom se također predlaže i uspostava nacionalnog tijela za koordinaciju vojnog prijevoza, kao i mehanizme nadzora. Svaka država članica trebat će imenovati nacionalnog koordinatora za prekogranični vojni transport, a također se predlaže i uspostava Skupine za koordinaciju transporta u okviru vojne pokretljivosti, jedne od ključnih obrambenih inicijativa za olakšavanje pokretljivosti vojnog osoblja i opreme država članica EU-a i NATO-a. Vojna pokretljivost ključna je za europsku sigurnost i obranu te sposobnost reagiranja na poremećaje, ali je važna i za NATO, posebno u kontekstu kolektivnog odvraćanja i obrane, te predstavlja jedno od ključnih područja EU – NATO suradnje.  

U obrazloženju Stajališta Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe navedeno je kako Hrvatska vojnu pokretljivost vidi kao ključni čimbenik spremnosti EU-a i NATO-a i demonstraciju zajedničke predanosti jačanju otpornosti, osiguravanju koherentnog djelovanja i zaštiti transatlantske zajednice, te pozdravlja Prijedlog uredbe kao nužan i pravovremen, naročito u kontekstu EU i NATO planova kojima se predviđa veliki transport vojnih snaga preko teritorija Republike Hrvatske. 
Obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, Republika Hrvatska pozicionira se  kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
    Pozdravlja se prijedlog uspostave jedinstvenog EU sustava stalnih i ad hoc vojnih dozvola, digitalizacija procedura, pojednostavljenje carinskih formalnosti te uvođenje mehanizma za vojni transport u hitnim situacijama (EMERS) kao alata za uklanjanje proceduralnih uskih grla u izvanrednim okolnostima. 
Promatrano iz perspektive utjecaja na promet, Hrvatska ukazuje na potrebu dodatnog razmatranja pojedinih odredbi kojima se navodi da neće biti naknade štete/troška drugim korisnicima u slučaju aktivacije EMERS-a i prioritetnog pristupa infrastrukturi i sustavima. Nadalje, ukazuje se da je prilikom transfera vojnih snaga, potrebno jasno naznačiti podnositelja troškova uslijed oštećenja ili izgradnje dodatne infrastrukture.  
Potrebe za jačanjem koordinacije između relevantnih tijela državne uprave (MORH, MUP, MMPI, MFIN – Carinska uprava, MVEP), unapređenje digitalnih sustava, usklađivanje s EMERS procedurama u izvanrednim okolnostima, kao i eventualne izmjene zakonodavnih akata za Hrvatsku predstavljaju određene izazove.  

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu je jednoglasno (sa deset glasova „za“) donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja širom Unije COM (2025) 847, D.E.U. br. 25/008

                            PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221. 
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je navela kako Hrvatska nastavlja bilježiti stope gospodarskog rasta među najvišima u EU. U skladu s makroekonomskim pokazateljima u 2026. će realni BDP rasti po stopi od 2,7% odnosno nešto sporijom dinamikom nego u tekućoj 2025. godini. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2026. trebala usporiti na 2,8%, a zatim na 2,3% u 2027. te na 2,1% u 2028. godini. Ukupni planirani prihodi državnog proračuna za 2026. iznose 35,7 milijardi eura, dok projekcija za 2027. iznosi 35,8 milijardi eura, a za 2028. godinu 36,8 milijardi eura. Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura odnosno 8,3% ili 3,0 milijardi eura više u odnosu na tekući plan u 2025. godini. U 2027. ukupni rashodi projicirani su na razini od 39,7 milijardi eura, a u 2028. na razini od 38,8 milijardi eura. Planirani manjak državnog proračuna za 2026. iznosi 4,1 milijardi eura ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda. Očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 2,9% BDP-a u 2026., a u 2027. i 2028. isti je projiciran na razinu od 2,8% BDP-a te će se kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga zadržati ispod referentnih granica od 3% BDP-a, odnosno 60% BDP-a što je u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. 
Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva obrane. U okviru obrazloženja potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane uvodno je naveo kako su na  razdjelu Ministarstva obrane u 2026. ukupno planirana sredstva u iznosu od 1,6 milijardi eura čime se i dalje omogućava zadržavanje trenda povećanog opremanja i modernizacije u sektoru obrane. Takav trend izdvajanja nastavlja se i u projekcijama za 2027. godinu s 2,1 milijardi eura i 2028. s 2,3 milijardi eura. Obrambeni proračun je u odnosu na 2025. godinu veći za oko 281 mil. eura ili 20,9%. dok će, sukladno projekciji, povećanje za 2027. biti oko 784 mil.eura ili 58,3%, a za 2028. oko 919 mil.eura odnosno 68,3%. 

Udio ukupnih izdvajanja za obranu prema NATO metodologiji iskazivanja u 2026. je na razini 2,08 % BDP-a, u 2027. na razini 2,49% BDP-a i u 2028. na razini 2,52% BDP-a. 
U razdoblju od 2026. do 2028. planiraju se sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima te sudjelovanje u netradicionalnim zadaćama. 

U Prijedlogu proračuna za 2026. planirana su sredstva za temeljno vojno osposobljavanje koji obuhvaćaju troškove zdravstvenih pregleda, prijevoza i druge s time povezane troškove u iznosu od 3,2 mil.eura, a iznos od 23,6 mil.eura planiran je za plaće odnosno naknade plaće, odjeću i obuću te prehranu za ukupno 4000 ročnika u 2026. godini 

Na poziciji programa 2505 Upravljanje, obrazovanje i potpora osoblju koji iznosi oko 630 mil.eura, za aktivnost troškovi osoblja i personalna potpora planirana su sredstva u iznosu od 620 mil.eura te su u odnosu na plan tekuće godine veći za 29,8 mil.eura, čime će se omogućiti odgovarajuća popuna Oružanih snaga koja svojom veličinom i strukturom odgovara na realne procjene prijetnji, rizika, misija i zadaća te obvezama u međunarodnim aktivnostima. Za aktivnost pribavljanje osoblja i izobrazba planirano je 10,5 mil.eura odnosno 5 mil.eura više od tekućeg plana kako bi se  osiguralo postizanje organizacijske, obrazovne i personalne strukture. 
Nadalje, na poziciji programa 2507 Obuka i logistička potpora Oružanih snaga planirano je 127,2 mil.eura pri čemu za aktivnost obuka i vježbe planirana sredstva iznose 30,5 mil.eura. Za program 2509 Mirovne misije planirano je 40,2 mil.eura u okviru kojega je za aktivnost NATO misije i operacije izdvojeno 39 mil.eura, dok je za EU misije i operacije planirano 490.268 eura. Najznačajniji rashodi u iznosu od 640 mil.eura planirani su za program 2510 Opremanje i modernizacija, pri čemu je 444 mil.eura odnosno 286,2 mil.eura više od tekućeg plana, planirano za aktivnost opremanje materijalno tehničkim sredstvima, dok za aktivnost komunikacijsko-informacijski sustavi planirana sredstva iznose 58 mil.eura. U okviru programa nalaze se kapitalni projekti opremanja višenamjenskim borbenim avionom (VBA), NATO integriranim sustavom protuzračne obrane, borbenim vozilima pješaštva na gusjenicama, višenamjenskim helikopterom, glavnim borbenim tenkom. Za potrebe opremanja višenamjenskim borbenim avionom (VBA) planirano je 64,6 mil.eura što je za 23,2 mil.eura manje od tekućeg plana, pri čemu se u 2027. planira završetak projekta. Za projekt opremanja borbenim vozilima pješaštva na gusjenicama koje se provodi s ciljem unaprjeđenja i razvoja potrebnih sposobnosti manevarskih snaga i snaga za potporu Hrvatske kopnene vojske planirano je 31 mil.eura što je za 7,4 mil.eura više u odnosu na 2025. Planirana sredstva za potrebe opremanja višenamjenskim helikopterom iznose 27 mil.eura što je za 10,8 mil.eura više od tekućeg plana, a za opremanje glavnim borbenim tenkom 15,1 mil.eura odnosno u skladu s dinamikom projekta manja su za 129,7 mil.eura od plana u 2025. godini.

U okviru programa 2512 Infrastruktura i opskrba za aktivnost opskrba materijalnim sredstvima planirano je 67 mil.eura, dok je za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju objekata i infrastrukture planirano 50,2 mil.eura. Na poziciji programa 2606 Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu za programsku aktivnost protupožarna zaštita planirano je 20,2 mil.eura, a za potrebe Obalne straže 3,9 mil.eura . 
Na poziciji glave 03040 Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman za 2026. godinu za aktivnost redovna djelatnost planirano je 9 mil.eura, pri čemu su planirani rashodi veći za 4,5 mil.eura od plana u 2025. godini.

U raspravi je iskazana potpora Prijedlogu proračuna iz kojeg je vidljivo da se nastavlja pad javnog duga Republike Hrvatske te se istim želi podići standard stanovništva. U odnosu na planirana sredstva za sektor obrane pozitivno je ocijenjeno planirano povećanje proračunskih sredstava uz napomenu kako je od ukupnih proračunskih sredstava svaki 24. euro namijenjen za potrebe obrane, dok je u tekućem planu svaki 25. euro bio planiran za obranu. Planirana sredstva u iznosu od 1,6 milijardi eura predstavljaju povećanje od oko 20% u odnosu na tekući plan, dok razina izdvajanja za potrebe obrane od preko 2% BDP-a ispunjava zacrtane ciljeve. Suvremena sredstva borbene tehnike, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, obuka djelatnog vojnog sastava, obuka pričuvnog sastava, školovanje kadra i dr. predstavljaju temelj za rast borbene spremnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske u cjelini. Ovaj Prijedlog proračuna daje pravo za očekivati kako će borbena spremnost Oružanih snaga rasti te da će Ministarstvo zajedno s Vladom RH realizirati sve zacrtane ciljeve u narednom periodu, istaknuto je u raspravi. Uz navedene ocjene izražena je i primjedba kako se u Prijedlogu proračuna eksplicitno ne spominje izuzetno važna stavka istraživanje, inovacije i razvoj koja predstavlja temelj i infrastrukturu svake obrambene industrije i sposobnosti oružanih snaga. Sugerirano je da bi ista trebala biti prepoznata i adekvatno valorizirana kako bi se dao prostor djelovanja, a time i zadržavanja talentiranih inženjera i znanstvenika u Hrvatskoj. Time bi se stvorili uvjeti pronalaženja i stvaranja inovativnih rješenja koja su temelj i ogroman potencijal za razvoj vojne industrije i ukupnog gospodarstva. 
Pored toga zatražen je ispravak stavki na razdjelu Ministarstva obrane na kojima je kao polazna vrijednost navedena nula (0) što implicira da se na istima nije ništa poduzimalo, ali je poznato da nije tako. Istaknuto je kako je zbog toga otežano praćenje kontinuiteta rada i ne može se vidjeti koliki je opseg ostvarenih planova u tekućoj godini. 

Nadalje, u pogledu iskazanih stavki vezano uz kapitalna ulaganja izraženo je mišljenje kako članovi Odbora imaju mogućnost u ranoj fazi raspravljati o postupcima javne nabave i biti upoznati s procesima opremanja za potrebe obrane. U pogledu ponovo aktualizirane teme u medijima oko Brodosplita i kapitalnog projekta obalni ophodni brod čija je izgradnja u zastoju iskazan je prijedlog da se članove Odbora o tome podrobnije izvijesti na posebnoj sjednici Odbora. Isto tako izneseno je zapažanje kako projekcije sredstava za obranu u 2027. i 2028. iznose preko 2 milijarde eura, što čini rast od gotovo 40%. 
U odnosu na primjedbu kako su na stavci kapitalnog projekta opremanje glavnim borbenim tenkom znatno manja sredstava od prije naznačenih vrijednosti, izneseno je pojašnjenje kako su isti projicirani prije mehanizma Sigurnosna akcija za Europu (SAFE – zajam), a koji će Europska komisija odobriti 30. studenoga o.g. u skladu s čime će se iznosi naknadno reprogramirati.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (8 glasova „za“, 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 20. studenoga 2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio opće značajke te naveo da se Zakonom, između ostalog, uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje dugom općeg proračuna, imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, ministra i Ministarstva financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza i dr. 

Zakonom se utvrđuje mogućnost preraspodjele sredstava bez ograničenja na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske u slučaju da je potrebno osigurati sredstava za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu. Propisuje se visina do koje Vlada Republike Hrvatske može dati suglasnost za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2026. godini, a koja iznosi najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju za 2025. godinu. 
Zajam koji Republika Hrvatska ostvari u okviru instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE – zajam) predstavlja namjenski primitak državnog proračuna. Također se propisuje da predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 67.000,00 eura.

Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 9.090.089.762,00 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna, a ukupna visina zaduženja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410.655.505,00 eura. Nadalje se propisuje da Vlada RH na prijedlog nadležnog ministarstva može u ime Republike Hrvatske davati financijska i činidbena jamstva u iznosu do 435 mil.eura, od čega se 280 mil.eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je, većinom glasova (8 glasova „za“, 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 13. listopada 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za  2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3 listopada 2025. godine. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201. Na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetne akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane u svom je izlaganju istaknuo da je okosnica proračuna Ministarstva obrane i cijelog obrambenog sustava pripadnik Oružanih snaga vojnik, časnik i njegove potrebe. Proračunom su osigurani povećani rashodi za zaposlene kako bi se ostvarili svi potrebni uvjeti i standardi u plaćama i materijalnim pravima. Osnovica za izračun plaće uvećana je za 48%, a u 2024. godini plaće svim djelatnim vojnim osobama povećane su u prosjeku za 30%. Rebalans proračuna prati predstavljene izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i potrebne predradnje za početak temeljnog vojnog osposobljavanja. Proračunom su planirana sredstva za obuku djelatnog vojnog sastava, pričuvnika za potrebnu razinu spremnosti, osposobljavanje za sudjelovanje u operacijama i misijama te održavanje obuke i vježbi. Ovim rebalansom predložene su uštede uglavnom na aktivnostima i projektima u financijskom planu na stavkama opremanje i izgradnje i aktivnostima opremanja i opskrbe te je redefinirana dinamika isporuke opreme i izgradnje infrastrukture. Također je istaknuto da Ministarstvo obrane revidiranim planovima ne odustaje niti od jednog projekta, već nastavlja sa svim projektima, ali s nešto izmijenjenom dinamikom istih. Republici Hrvatskoj je iz instrumenta Europske unije SAFE odobreno 1,7 mlrd.eura  povoljnih zajmova te će se tim sredstvima financirati određeni veliki projekti opremanja i modernizacije Hrvatske vojske. Tako će se omogućiti da Hrvatska u narednom razdoblju dostigne nove ciljeve povećanih obrambenih izdvajanja. Proračun Ministarstva obrane u posljednjih devet godina kontinuirano raste te u odnosu na 2016. godinu njegovo povećanje za 2025. iznosi 816,2 mil.eura ili 154%. Ukoliko se takva usporedba iskaže u odnosu na ulaganje, opremanje, modernizaciju i izgradnju u OS RH u istom razdoblju, radi se o povećanju od oko 438,3 mil.eura ili 429%. Opremanjem i modernizacijom te uvođenjem novog naoružanja i vojne opreme u uporabu Hrvatske vojske unapređuju se postojeće i razvijaju nove sposobnosti OS RH. 
Predloženim izmjenama ukupno smanjenje sredstava na razdjelu Ministarstva obrane iznosi 163,9 mil.eura odnosno približno 10%, te će proračun iznositi 1,344.786.833 eura. Najznačajnija smanjenja planirana su u okviru programa Opremanje, modernizacija i izgradnja pri čemu se veće uštede bilježe na aktivnosti Opremanje materijalno tehničkim sredstvima koja se smanjuje za 87,6 mil.eura na stavkama opremanja pričuvnim dijelovima i na aktivnosti Opskrba materijalnim sredstvima koja se smanjuje za 16,3 mil.eura na stavkama ubojnih sredstava, energije i prehrane. Od kapitalnih projekata najznačajnija smanjenja bilježe se na poziciji Opremanje višenamjenskim borbenim avionima za 31,2 mil.eura na stavkama opremanja i održavanja kao i na poziciji Opremanje borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama za 20,7 mil.eura na stavkama opremanja i uređenja lokacija. Istovremeno uvećana su sredstva u iznosu od 23,4 mil.eura koja se najvećim dijelom odnose na aktivnosti Troškovi osoblja i personalna potpora u iznosu od 16,2 mil.eura, a za 1,7 mil.eura povećavaju se sredstva za aktivnost Obuka i vježbe, koja su namijenjena za naknade pripadnicima OSRH za sudjelovanje u vježbama i aktivnostima održavanja građevina i infrastrukture. Pored toga povećan je iznos na poziciji Sudske presude i ovrhe za 1,13 mil.eura. 
U razdjelu Ministarstva obrane u glavi Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman uvećana su sredstva u iznosu od 746.704 eura za rashode za zaposlene i za sufinanciranje troškova temeljem ugovora sklopljenog sa Sveučilištem u Splitu. Istovremeno je Sveučilište iskazalo uštede u iznosu od 1,5 mil.eura koja se većinom odnose na materijalne rashode. 
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je navela glavne značajke Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna te istaknula kako se u 2025. predviđa rast  BDP-a po stopi od 3,3 %, nakon rasta od 3,9% ostvarenog u prošloj godini. Pri tome su kao glavni pokretači rasta zabilježeni osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital, a pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje. Fiskalna politika zabilježit će rast prihoda za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 33 milijarde eura. Ukupni rashodi smanjuju se za 225 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 36,8 milijardi eura. Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana su uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine, plaće i inkluzivni dodatak. 
Manjak državnog proračuna u 2025. planiran je u iznosu od 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 253 milijuna eura u odnosu na prvotni plan. Manjak opće države (prema ESA 2010 metodologiji) očekuje se da će iznositi 2,9% BDP-a u 2025., a udio javnog duga u BDP-u će se smanjiti za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu te će iznositi 56,9% BDP-a  do kraja 2025.
U raspravi je pozitivno ocijenjena tendencija smanjenja javnog duga, ali je također od strane člana Odbora izraženo i neslaganje s iznosom sredstava koja su gotovo 10% umanjena za potrebe Ministarstva obrane zbog čega je isto jedan od najvećih gubitnika u proračunu, posebice ako se uzme u obzir da u kontekstu negativnih geopolitičkih zbivanja i sigurnosnih ugroza, Republika Hrvatska ima povećane potrebe za ulaganjem u Hrvatsku vojsku i nalazi se pred uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja. 
Također je postavljeno pitanje o tome koliko je u odnosu na kraj 2024. godine u proračunskom deficitu uvećan udio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, posebice ako se uzme u obzir da su protekle godine održani lokalni izbori zbog čega su rashodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bili veći, a pojedinim čelnicima na lokalnoj razini bilo je zabranjeno dizati poreze, što je rezultiralo znatno manjim prihodima od planiranih. Ukoliko se uzme u obzir ta činjenica, može se reći da je to glavni razlog promašaja u planiranju proračuna na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuto je u raspravi. Nadalje je ocijenjeno kako tako značajno smanjenje sredstava na razdjelu Ministarstva obrane za posljedicu ima da je Republika Hrvatska po svojem ulaganju u obranu pala ispod 2% BDP-a što je naš dugogodišnji cilj kao članice NATO-a. 
U odgovoru na postavljeno pitanje predstavnica Ministarstva financija je navela da se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planira da će njihov manjak iznositi do 330 mil.eura. Pored toga je pojasnila kako postoji tendencija pojačanih investicijskih ciklusa na lokalnoj razini od kojih je dosta projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji projekti uključuju izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, a slijedom čega se njihove investicije povećavaju za približno 53% u odnosu na isto razdoblje protekle godine. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (6 glasova „za“, 3  „protiv“ i 1 „suzdržan“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  
Izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za  2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 13. listopada  2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona i o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetne akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica Ministarstva financija u uvodnom izlaganju je navela kako se predmetnim Konačnim prijedlogom zakona daje mogućnost Vladi Republike Hrvatske da rješenjem produži rok korištenja sredstava proračunske zalihe najviše do dvije godine od dana primitka sredstava. Pored toga mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i tekuće otplate glavnice državnog duga što je iskazano u Računu financiranja. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 13. listopada 2025. godine, proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 175 koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada  2025. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravljao o predmetnim aktima kao matično radno tijelo.

U skladu s člankom 247. st. 3. Poslovnika Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 175. Na sjednici Odbora je sukladno odredbi čl.17. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/2012.) sudjelovala pučka pravobraniteljica.    

Uvodno obrazloženje podnio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane pri čemu je naveo kako se nakon 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Naveo je kako su u porastu razne vrsta ugroza poput hibridnog djelovanja, kibernetičkih napada i druge ugroze, te da je potrebno uvažiti i mogućnost prirodnih nepogoda i drugih nesreća te katastrofa, zbog kojih je potrebno brzo i učinkovito djelovanje šire zajednice koja pruža pomoć ugroženim dijelovima teritorija i stanovništva. Nastavno na navedeno, a nakon provedene temeljite analize i procjene predlaže se uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, pri čemu je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Za državljane Republike Hrvatske vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj osoba navršava 18 godina života, a prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navršava 55 godina života, a žena 50 godina života. Višim časnicima i generalima/admiralima vojna obveza prestaje posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života. Žene vojne obveznice ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Početna, nulta generacija ročnika koja se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje bit će oni novaci koji u 2026. godini navršavaju 19 godina života odnosno koji su rođeni 2007. godine. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se, iznimno, uputiti i novaci stariji od te dobi, ali najkasnije do isteka 30. godine života te novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje, ukoliko su kandidati za ugovorne pričuvnike, vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu. 

Kroz temeljno vojno osposobljavanje ročnici će se obučiti osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Obuka će se provoditi kroz dva mjeseca na tri lokacije – Kninu, Slunju i Požegi, te se planira da se na obuku uputi do pet naraštaja godišnje, odnosno 800 ročnika po naraštaju. 

Konačnim prijedlogom zakona o obrani detaljnije se uređuje pitanje oslobađanja od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja ili civilnog služenja kao i uvjeti u kojima se može odgoditi ili prekinuti osposobljavanje. Na temeljno vojno osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca upućuju se novaci u skladu s odlukom ministra obrane i planom upućivanja novaka u Oružane snage RH. 

Konačnim prijedlogom detaljnije je propisana odredba koja uređuje da jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme ostvaruje nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje kao i razvrstani pričuvnik koji se poziva u službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi. Također se propisuje da navedenu prednost ne mogu imati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom te da provedbu istoga nadzire upravna inspekcija u skladu s predloženim Zakonom. Pritom je istaknuto kako je ključna obrana zemlje, a cilj predloženih beneficija je poticanje novaka na temeljno vojno osposobljavanje. 

U odnosu na pitanje diskriminacije ministar je istaknuo da se predmetnim aktom predlaže rješenje koje je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Također je naveo kako je odredbom čl. 9.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, uz iznimku koja je propisana tim Zakonom da se ne smatra diskriminacijom stavljanja u nepovoljniji položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti. 

Također je dodatno precizirana odredba kojom se propisuje da se obveznik mora na poziv nadležnog tijela javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom u pozivu, a ako se ne odazove ili ne opravda izostanak, nadležno tijelo pokrenut će prekršajni postupak i može mu biti izrečena novčana kazna. 

Za one koji iskažu prigovor savjesti propisuje se obveza civilnog služenja u trajanju od tri mjeseca u tijelu državni uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Iznimno se civilna služba može obavljati u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u trajanju od četiri mjeseca jer ti polaznici provode osam sati civilne zaštite, a ne 24 sata u službi kao polaznici civilne službe. Prioritet pri upućivanju na obavljanje civilne službe u tijelo državne uprave mogu imati osobe koje su u skladu s kriterijima iz propisanog pravilnika ocijenjene boljim ocjenama, kao i osobe koje su na temelju programa srednjoškolskog obrazovanja stekle znanja koja su od interesa za sustav civilne zaštite ili su stekle vještine i kompetencije u području zaštite i spašavanja, protupožarne zaštite i pružanja prve pomoći. Civilni ročnik koji obavlja službu u tijelu državne uprave za vrijeme civilne službe ostvaruje pravo na neoporezivu novčanu naknadu, na radnu ili zaštitnu odjeću, smještaj i prehranu, a civilni ročnik koji je na služenju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu. Također se uređuje i pitanje pričuvnog sastava koji se dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu. 

Pored toga je navedeno kako je sukladno sve intenzivnijem procesu opremanja i modernizacije Oružanih snaga uvažena primjedba koja je iznesena na Prijedlog zakona te je u Konačnom prijedlogu predviđena izmjena odredbe članka 6. stavka 2. Zakona o obrani na način da Odbor za obranu Hrvatskog sabora daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15 mil.eura prije pokretanja postupka. O provedenim postupcima javne nabave za vrijednosti od 5 mil.eura do 15 mil.eura Ministarstvo podnosi izvješće Odboru do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.

U odnosu na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ministar je kazao kako je vojnik središte obrambenog sustava zbog čega se poduzimaju mjere za daljnje unaprjeđenje standarda života i rada djelatnih vojnih osoba. Predmetnim Zakonom predlaže se uređenje statusnih prava i obveza ročnika koji su na temeljnom vojnom osposobljavanju, njihova plaća i materijalna prava. Služba u Oružanim snagama znači obavljanje Ustavom, zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatno vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.

Popunjavanju djelatnih i pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske kao jednom od kritičnih ciljeva, pridonijet će temeljno vojno osposobljavanje. Ročniku se služba u Oružanim snagama uređuje Odlukom o temeljnom vojnom osposobljavanju te određuju prava i obveze. Pored toga, predlaže se da ročnici na temeljnom vojnom osposobljavanju primaju mjesečnu plaću u visini od 90 posto vrijednosti koeficijenta osobnog čina za vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara, odnosno taj iznos je oko 1.100 eura neto mjesečno, a dva mjeseca osposobljavanja upisat će im se u radni staž. 

Prijam osoblja u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi koji je utvrđen godišnjim planom u skladu s potrebama Oružanih snaga kojeg na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske. Pored propisanih općih uvjeta za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu predmetnim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se određena pogodnost za osobe koje nemaju završeno srednjoškolsko obrazovanje, na način da im se iznimno omogućava prijam u djelatnu vojnu službu, ali uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi, uz potporu Ministarstva obrane, završe srednjoškolsko obrazovanje.

Nadalje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja i zadržavanja osoblja u službi, propisuje se za djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života mogućnost ostvarivanja prava na potporu za stambeno zbrinjavanje. Podrobnije uvjete za pružanje potpore pravilnikom će propisati ministar obrane. Vlada RH je ove godine donijela i nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, gdje je regulirano stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba. Pri tome je bitno naglasiti da će se mjera stambenog zbrinjavanja odnositi na djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske kao što su Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice i u budućnosti Beli Manastir.  

Transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ od posebnog je državnog interesa. Sveučilište je preuzelo posebne vojne studijske programe, a u svrhu daljnjeg razvoja ovim Zakonom se uređuje da pripadnici Oružanih snaga koji su izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga, mogu zasnivati radni odnos sa Sveučilištem obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ na način da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno. Pored toga, u svrhu omogućavanja napredovanja u službi i profesionalnog razvoja kod nižih odnosno mlađih časnika i dočasnika, predlažu se izmjene odredbi u odnosu na Prijedlog zakona.    

Pučka pravobraniteljica je u svom izlaganju, između ostaloga, navela kako je potrebno uvažiti da su pitanja obrane i sigurnosti svake države i njenih građana od suštinske važnosti te da je država dužna osigurati obranu i sigurnost svojih građana od različitih vrsta ugroza. U tom pogledu Republika Hrvatska je ovlaštena odabrati model i način na koji će to činiti, ali pri tome, u pogledu poštivanja jamstava zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, odabrani način mora biti u skladu s Ustavom, standardima europskog prava i međunarodnog prava te odredbama zakona organske snage. Pored toga obratila je pozornost na odredbe koje se odnose na postupak civilne službe te je istakla da je formulacija odredbe da se „u zahtjevu za civilnu službu učini uvjerljivim vjerske ili moralne razloge“ nejasna i neobrazložena. 

U raspravi na Odboru većina članova je ocijenila kako su predmetne izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje nužne, posebice u kontekstu geopolitičkih zbivanja. 

Članovi Odbora iz redova vladajuće koalicije istakli su kako prednost pri zapošljavanju ne bi trebale imati osobe koje iz raznih razloga nisu mogle ili htjele obavljati vojno osposobljavanje odnosno da osobe koje nisu sposobne rukovati naoružanjem ne bi trebale imati prednost prilikom natjecanja za radno mjesto. U tom pogledu navedeno je kako je neshvatljivo da osoba koja se izjasnila da nije spremna za temeljno vojno osposobljavanje, pri zapošljavanju želi ostvariti prednost na poslovima gdje se oružje svakodnevno nosi, kao primjerice u policijskoj službi, lovačkom savezu, zaštitarstvu. Pored toga, ocijenjeno je kako su primjedbe pučke pravobraniteljice većinom usmjerene na brigu o jednoj skupini novaka pri čemu se stiče dojam da temeljno vojno osposobljavanje nije potrebno. Naglašeno je kako u uvjetima kada 18 generacija novaka nije prošlo obuku, a pitanje obrane i sigurnosti nije regulirano niti kroz školski sustav, Hrvatska nužno treba radi sigurnosti zemlje, žurno pristupiti zanavljanju pričuvnog sastava, te obučiti mlade ljude koji su spremni odazvati se i dati se na raspolaganje zemlji u određenim okolnostima. 

U odnosu na navedene primjedbe pučke pravobraniteljice od strane oporbe izneseno je zapažanje kako se iste isključivo odnose na odredbe vezane uz civilno služenje koje je široko razrađeno u predmetnom aktu. Pritom je nadalje ocijenjeno da je legitimno da država propiše prednost pri zapošljavanju, ako se time želi potaknuti mlade ljude da se prijavljuju za temeljno vojno osposobljavanje, ali da oni ne bi trebali imati prednost pred onima koji nisu imali priliku ili obavezu se javiti na osposobljavanje, pri čemu se prvenstveno misli na žene i one koji zbog zdravstvenih razloga nisu bili vojni obveznici. U pogledu primjedbi člana Odbora vezano uz izmjenu odredbe članka 6. st. 2. kojim se po novom prijedlogu propisuje da Odbor za obranu daje mišljenje o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15 mil.eura zbog čega se građanskom nadzoru izmiču sve nabave, a uloga Odbora za obranu degradira i gubi smisao, odgovoreno je kako se navedena odredba mijenja nakon 12 godina primjene, s ciljem ubrzavanja postupaka nabave obzirom na povećanu potražnju i značajni porast cijena vojne opreme. Također, u odnosu na zatraženu informaciju da se javnosti dostave analize snimanja stanja i procjene dugoročnih potreba za osobljem na temelju kojih je donesena odluka o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, navedeno je kako, unatoč velikom interesu javnosti, ne postoji mogućnost da se zatraženi dokumenti objave jer su klasificirani oznakom tajnosti. 

U okviru izlaganja vanjskih članova Odbora, između ostaloga je istaknuto kako se predmetnim zakonima daje veliki potencijal koji se odnosi na psihofiziološko jačanje mladih ljudi, njihovu mentalnu spremnost i otpornost na stres. Pritom je naglašeno kako rat ne dobivaju tenkovi, haubice i vojno naoružanje, već rat dobivaju ljudi koji su spremni braniti svoju domovinu. Pored toga je istaknuto kako se sa predloženim aktima daje dovoljna širina društvu da se organizira i da pristupi sveobuhvatno cjelokupnoj problematici obrambenog organiziranja zemlje. Vojni i civilni segment obrane pružaju otpornost društva u odnosu na sve aktualne ugroze kojima je društvo izloženo. Zakon jasno propisuje prava i slobode građana kao i dužnosti i obveze prema državi i njihovoj zadaći u obrambenom sustavu. U tom pogledu izneseno je mišljenje kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH započinje novo razdoblje obrambenog organiziranja Republike Hrvatske budući se navedenim izmjenama popunjava praznina koja je nastala u prethodnom razdoblju započevši od 2008. godine, u vrijeme kada se nije pridavala dovoljna pozornost obrani i činjenici da sigurnost mora biti prisutna u pristupu prema svim zadaćama i da svi njeni građani trebaju sudjelovati u tome, a pri čemu je vojska najvažniji odnosno borbeni dio obrane. Isto tako je posebno naglašena neizostavna potreba socijalizacije za obranu i obrambena pitanja koja mora postati temelj od osnovnoškolskog obrazovanja pa nadalje. 

U završnom dijelu rasprave je u ime dijela oporbenih članova Odbora istaknuto kako postoje čvrsti i opravdani razlozi zbog kojih je potrebno podržati predmetni prijedlog kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Ključni razlog je postojanje opasnosti, da zbog sve slabijeg odaziva novaka na dobrovoljno vojno osposobljavanje, Hrvatska vojska ostane bez vojnika. U tom kontekstu je kazano da ukoliko Republika Hrvatska uvede temeljno vojno osposobljavanje neće biti jedina zemlja koja ga je uvela, ili ako ga ne uvede isto neće biti jedina zemlja koja ga nije uvela, ali će u tom slučaju biti jedina zemlja koja je ostala bez vojnika. Pored toga je ocijenjeno da se predmetnim izmjenama Zakona o obrani opravdano predlaže povećanje vrijednosti za koje Odbor daje mišljenje Ministarstvu, te se predlažu razumljivi rokovi trajanja vojnog osposobljavanja kao i omjeri između temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog služenja. U odnosu na članak 35. predloženih izmjena i dopuna Zakona o obrani koji propisuje prestanak važenja Zakona o civilnoj službi iznesen je prijedlog da Vlada RH u roku od godine dana predloži novi tekst zakona. Nadalje, u odnosu na Konačni prijedlog zakona o službi u OSRH iznesena je primjedba vezano uz članak 34. kojim se mijenja točka 14. Zakona na način da se smanjuju kriteriji za ostanak u službi za uvjetno osuđene osobe.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 „protiv“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 26. rujna  2025. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskoj strategiji za Uniju pripravnosti JOIN  (2025) 130, D.E.U. br. 25/002, koje je, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za europske poslove proslijedio Odboru za obranu, aktom od 8. srpnja 2025.  godine. Dokument Europske unije nalazi se u Radnom programu za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu. 

Komisija je predmetnu Zajedničku komunikacija objavila 26. ožujka 2025., u sklopu inicijative „Unijina strategija za pripravnost“  iz Programa rada Europske komisije za 2025. 

Stajalište Republike Hrvatske o Zajedničkoj komunikaciji usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA: 022-03/25-07/158, URBROJ: 50301-21/06-25-3  na sjednici održanoj 13. svibnja  2025. 

Europska unija je 26. ožujka 2025. objavila Europsku strategiju za Uniju pripravnosti koja čini cjelinu s nedavno objavljenom Bijelom knjigom europske obrane, novom europskom Strategijom unutarnje sigurnosti i nadolazećim Europskim demokratskim štitom. 

Stajalište Republike Hrvatske predstavili su državni tajnici iz Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane. U uvodnom dijelu navedeno je kako se Europa našla u novim okolnostima sve većeg rizika i neizvjesnosti. Nezakoniti agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, sve veće geopolitičke napetosti, hibridni i kibernetički napadi pod pokroviteljstvom države, sabotaže ključnih resursa, inozemno uplitanje i manipuliranje informacijama, kao i elektroničko ratovanje postali su trajno obilježje današnje stvarnosti. EU je do sada upravljala krizama reaktivno, a ne proaktivno. 

Strategijom se nastoji poboljšati civilna i vojna pripravnost te otpornost EU-a na buduće krize kako bi svi akteri bili spremni i sposobni u slučaju potrebe brzo i učinkovito odgovoriti. U svrhu bolje pripravnosti Europe, potrebna je bolja koordinacija među državama članicama, drugim dionicima i međunarodnim partnerima, posebno partnerima u procesu proširenja i susjedstvu, čija su pripravnost i otpornost ključne za sigurnost Unije. Cilj je upotpuniti nacionalne napore u pogledu pripravnosti i otpornosti kroz bolju koordinaciju i učinkovitost. Strategija se temelji na integriranom pristupu i kroz 30 ključnih mjera i detaljan akcijski plan za ostvarivanje ciljeva Unije za pripravnost u razdoblju 2025.-2027. obuhvaća sve ugroze, te obuhvaća cijelo društvo i sve razine vlasti. Mjere za provođenje Strategije raspoređene su u sedam područja: i) predviđanje i planiranje, ii) otpornost ključnih društvenih funkcija, iii) pripravnost stanovništva, iv) javno-privatna suradnja, v) civilno-vojna suradnja, vi) koordinacija odgovora na krizu, vii) otpornost ojačana vanjskim partnerstvima. 

U odnosu na Strategiju istaknute su najvažnije činjenice koje se odnose na Hrvatsku. Republika Hrvatska podržava donošenje Europske strategije za Uniju pripravnosti od koje se očekuje da će omogućiti poboljšanje civilne i vojne pripravnosti i otpornosti te spremnosti na buduće krize. Pritom se ocjenjuje kako će usvajanje Strategije pomoći unapređenju nacionalne pripravnosti i otpornosti jačanjem učinkovitog i koordiniranog djelovanja na EU razini i da predstavlja korak u nadopunjavanju i objedinjavanju napora država članica u jačanju zajedničke pripravnosti i otpornosti. Hrvatska podržava uvođenje minimalnih kriterija pripravnosti za bolnice, škole, telekomunikacije i sl. Pored toga, podupire se stvaranje zaliha ključne opreme poput medicinskih materijala, vode i drugih ključnih prirodnih resursa koji su neophodni za stanovništvo, jačanje pripravnosti stanovništva tzv. promicanjem i poticanjem osobne pripremljenosti stanovništva po uzoru na način uređivanja tih pitanja u prošlim vremenima na ovom prostoru. Tada se je kroz školski kurikulum regulirala osobna i civilna zaštita, elementarna prva pomoć i zaštita stanovništva. Na sličan način planira se i sada uključiti pripravnost u školske kurikulume i osposobljavanje odgojno-obrazovnog osoblja, izvijestila je državna tajnica. Također se planira izraditi smjernice za postizanje elementarne pripravnosti da svatko bude samodostatan od najmanje 72 sata. Pored toga velika važnost pridaje se provođenju redovitih vojnih vježbi s vatrogascima i zdravstvenim djelatnicima.  

Europa se suočava s cijelim nizom izazova, od kibernetičkih prijetnji do klimatskih promjena, a sada je nastupio trenutak da se EU na razini svih država članica uveže u sustav i ujednači u sposobnostima, jer su neke članice na višoj odnosno na nižoj razini pripravnosti. Europa je do sada imala mogućnost djelovati reaktivno, dok su neke članice, uključujući i Republiku Hrvatsku, morale biti proaktivne. Hrvatska pozdravlja jačanje civilne i vojne pripreme na političkoj i operativno-tehničkoj vojnoj razini. U tom smislu 30 ključnih mjera i detaljan akcijski plan u Strategiji imaju snažnu podršku Hrvatske. Pri tome se naglašavaju neke točke, primjerice razvoj standarda za planiranje i ulaganje u opremu i infrastrukturu s dvojnom civilno-vojnom namjenom. Hrvatska tu mjeru već i provodi, primjerice dvojna namjena zrakoplova Canadair. Ova Strategija predviđa razvoj i formalizaciju dvojne namjene infrastrukture na razini svih država članica.  

Pored toga, predviđa se javno-privatna suradnja na novoj razini, primjerice u smislu za osiguravanje dobave kritičnih lanaca opskrbe hranom u slučaju nekih kriznih situacija. Doći će do objedinjavanja kapaciteta u okviru EU centra koji će voditi računa da sve države članice budu na približno istoj razini. Europa mora bolje razumjeti za što se treba pripremati, jer iako je EU u zadnje vrijeme značajno unaprijedila svoje instrumente za upravljanje krizama, tim instrumentima i dalje upravljaju razne institucije i agencije, te je sada potrebno formirati sustav piramidalnog upravljanja gdje se lakše komunicira, gdje su svi kapaciteti objedinjeni.

Konkretno značenje za Hrvatsku koje proizlazi iz navedenoga ocrtava se u tri činjenice: i) da mora doći do revizije nacionalnih planova pripravnosti i zakonodavstva koje regulira to područje, ii) dobra mogućnost je financiranje hrvatskih potreba na ovu temu iz EU fondova, iii) bolja infrastruktura i transparentnost u kriznom upravljanju odnosno jačanje suradnje sa privatnim sektorom. 

Strategija daje čvrst okvir, a obveze koje proizlaze iz navedenoga je da države to moraju poštovati i integrirati u svoju praksu i u zakonodavstvo što posljedično znači revizija postojećeg zakonodavstva. Također, planira se jačanje transeuropske prometne mreže u svrhu bolje vojne pokretljivosti pri čemu se misli na izgradnju i rekonstrukciju infrastrukture. 

Državni tajnik u Ministarstvu obrane istaknuo je kako Strategija jasno prepoznaje davanje prednosti projektima infrastrukture civilno-vojne namjene. U tom kontekstu spomenuto je korištenje sredstava iz EU fondova te poduzetim radnjama koje je Ministarstvo obrane u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture poduzelo radi korištenja tih sredstava, a jedan od konkretnih aktualnih ciljeva je izgradnja treće trake obilaznice oko Zagreba prema Karlovcu, što je vojsci vrlo važno zbog vojne pokretljivosti. 

U tim planovima Europska unija oslanja se na preporuke NATO-a. Što se tiče područja EU-a, NATO ima svoje vrlo važne koridore, pa je tako Hrvatska uspjela da se u koridor autoceste od Rijeke do Zagreba uvrsti i pravac prema Slavonskom Brodu i Osijeku i na taj način da se usmjere ti prometni tokovi kroz Hrvatsku. Također je istaknuto da Hrvatska nastoji produžiti koridor koji ide od pravca Rijeke prema Splitu, Pločama i Dubrovniku u koji će se nastojati uvrstiti i Dubrovačka zračna luka i pomorska luka na popis „hot spotova“, kako bi ih se uključilo u dodatno financiranje buduće trase autoceste.  

U raspravi je ocijenjeno kako je Strategija sveobuhvatna, dobro razrađena i usklađena sa svim stavovima EU-a, te je izneseno mišljenje kako bi bilo potrebno da se na zatvorenoj sjednici Odbora za obranu razmotri pitanje trenutne pozicije i stanja Republike Hrvatske u odnosu na predviđene mjere. Posebice u pogledu provjere situacije vezano uz stvaranje zaliha, samodostatnosti stanovništva u prvih 72 sata krize, mogućnosti zaštite stanovništva i načinu komunikacije odnosno raspraviti pitanje jesu li građani na tom planu dovoljno informirani.

S druge strane iznesena je ocjena kako je EU-a neučinkovita posebice ako se uzme u obzir da je ruska okupacija poluotoka Krima poduzeta prije više od jedanaest godina odnosno 2014. Hrvatska je u to vrijeme, nažalost, započela proces smanjenja OS RH. Nadalje, navedeno je kako Europska unija nije prepoznala važnost tog trenutka i tek nakon tri i pol godine rata u Ukrajini predlaže mjere pripravnosti, a sličnu dinamiku slijedi i Republika Hrvatska. U tom pogledu Hrvatska treba biti puno proaktivnija kako bi osigurala nacionalne interese, suverenitet i sigurnost građana. 

U raspravi je također navedeno kako je NATO u odnosu na EU, značajno proaktivniji te kako je unazad 15 godina prepoznao važnost nekih tema poput pitanja pripravnosti vojnih snaga i njihove mentalne otpornosti, a slijedom dugogodišnjih aktivnosti i zapaženih rezultata hrvatskih stručnjaka NATO je donio odluku kojom je 2013. Hrvatsku proglasio centrom izvrsnosti za mentalnu spremnost odnosno mentalno zdravlje, ali to nažalost, nitko nije prepoznao. 

Činjenica je da u zonu nacionalne odgovornosti svake države spada pitanje obrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta bez obzira na članstvo u EU-i ili NATO-u. EU se do sada nije bavila obrambenim pripremama i planiranjem, a na nacionalnoj razini trebali su se razvijati sustavi pripreme za obranu. Kroz predmetnu Strategiju Europska unija prepoznaje i jasno ukazuje na dvije stvari, a to je obrambena i civilna priprema. Obje pripreme trebaju biti jedinstvene, integrirane i međusobno dobro uvezane i planirane. Kao dobar primjer spomenut je pristup skandinavskih zemalja koje prakticiraju totalni sustav organiziranja zemlje u obrani što znači da su u sustav obrambenih priprema uvrštene sve komponente obrane, uključujući i građanstvo. Naglašeno je kako se iz sustava ne smije izostaviti priprema građanstva, već stanovništvo treba pripremiti na koji način se može uključiti, i ostvariti svoju ulogu kao civil, jer se ne može obavezati građane da se uključe u obranu, ukoliko nemaju određenu razinu edukacije, osposobljavanja i uvježbavanja. Istaknuto je kako je to pitanje dugo vremena bilo zanemarivano kako kroz sustav edukacije tako i kroz sustav uvježbavanja.  

Nadalje, u raspravi je izneseno mišljenje kako je Republika Hrvatska kroz dio zakona izbrisala neke obveze vezane uz obranu, primjerice kroz zakon o gradnji gdje je izostavljena obveza građenja atomskih skloništa prilikom izgradnje novih zgrada. Također ne postoji niti obveza za održavanje sadašnjih atomskih skloništa ili onih koja su prilagođena drugoj svrsi. U tom kontekstu iznesen je prijedlog kako bi se u zakon trebalo unijeti obvezu za svakog graditelja da u prostorno-planskoj dokumentaciji planira izgradnju atomskog skloništa. Pored toga izneseno je mišljenje kako bi se u suradnji s Ravnateljstvom za robne zalihe u Ministarstvu gospodarstva trebalo izvršiti provjeru stanja zaliha u Republici Hrvatskoj. U tom pogledu navedeno je, kako u aktualnoj geopolitičkoj situaciji kada se sve češće iznose prijetnje atomskim strateškim naoružanjem, potrebno je izvršiti reviziju stanja kompletne zaštitne opreme za potrebe zaštite stanovništva.   

Nadalje, pozitivno je ocijenjena mjera kojom se u okviru Strategije planira suradnja sa privatnim sektorom pri čemu je istaknuto kako upravo države koje imaju snažna gospodarstva razvijaju suradnju s privatnim sektorom. U raspravi je više puta ponovljeno mišljenje kako se Republika Hrvatska kao članica Europske unije također treba oslanjati i na vlastite snage i kapacitete te pritom koristiti iskustva iz Domovinskog rata kao i recentna u vrijeme COVID 19 pandemije. U tom kontekstu izneseno je mišljenje kako Hrvatska raspolaže kvalitetnim stručnim i znanstvenim kadrom i u okviru Sveučilišta obrane i sigurnosti koje je potrebno angažirati pri izradi analiza, planova i priprema. 

Odbor za obranu je nakon provedene rasprave, jednoglasno (sa deset glasova „za“) donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskoj strategiji za Uniju pripravnosti JOIN (2025) 130, D.E.U. br. 25/002

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu strategije obrane Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo. Uz Prijedlog strategije obrane Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske dostavila i Odluku o davanju suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske.  
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036., Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175.  
U uvodnom obrazloženju potpredsjednik Vlade i ministar obrane je naveo kako je Strategija obrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Strategija obrane) temeljni dokument na području obrane koji donosi Hrvatski sabor. Dokument je to kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove i projiciraju osnove njihova budućeg razvoja te koji predstavlja okvir za izradu drugih akata strateškog planiranja na području obrane. Prijedlog strategije oblikovan je u pet poglavlja strateški kontekst, strateški obrambeni koncept, obrambena politika, razvoj obrambenih resursa i financijski resursi. 
Republika Hrvatska je svoju prvu Strategiju obrane donijela 2002. godine u vrijeme kada je tek deklarirala ambiciju za pristupanje euroatlantskim integracijama i stjecala iskustva u okviru Partnerstva za mir Sjevernoatlantskog saveza. 
U okviru poglavlja strateški kontekst, između ostaloga, opisuje se okruženje koje je izuzetno dinamično, a ponajviše zbog ruske agresije na Ukrajinu, s velikim potencijalom za prelijevanje sukoba i nestabilnosti. Opisane su okolnosti koje dovode do utrke u naoružanju, uvođenju novih disruptivnih tehnologija, hibridnih i kibernetičkih prijetnji koji sve više zamagljuju razgraničenje krize i konflikta. Sve je teže odrediti aktere tih aktivnosti, a dodatnu nestabilnost unosi test na koji su stavljeni transatlantski odnosi u situaciji kada Sjedinjene Američke Države svoj fokus premještaju prema indo-pacifičkoj regiji, što istovremeno dovodi do većih očekivanja od europskih članica NATO-a u preuzimanju odgovornosti za zajedničku obranu.  
Sigurna i stabilna opskrba energijom ključan je preduvjet za djelotvorno funkcioniranje obrambenih sustava te je energetska sigurnost strateški prioritet i dio nacionalne i kolektivne spremnosti. 
Istovremeno, za Hrvatsku koja je u geopolitičkom smislu dio srednjoeuropskog, jugoistočnoeuropskog i mediteranskog prostora, ključna je stabilnost neposrednog susjedstva. Za Hrvatsku je ključno osigurati snažnu vojsku koja će doprinositi stabilnosti i sigurnosti, samostalnosti i u okviru NATO-a i Europske unije.  
U poglavlju strateški obrambeni koncept razrađuje se devet strateških obrambenih ciljeva te strategijske opcije odgovora na sigurnosne prijetnje i koncept obrane od oružane agresije. Strateški obrambeni ciljevi Republike Hrvatske odnose se na i)izgradnju snažne i učinkovite obrane RH, ii)unaprjeđenje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštitu suvereniteta i neovisnosti te obranu teritorijalne cjelovitosti RH, iii)odvraćanje oružane agresije i drugih oblika prijetnji nacionalnim vrijednostima i interesima – samostalno, koordiniranom aktivnošću u okviru kolektivne obrane i u suradnji s članicama Europske unije u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, iv)suprotstavljanje protivničkim snagama u slučaju oružane agresije na teritorij RH uporabom nacionalnih instrumenata moći i u koordinaciji sa savezničkim snagama NATO-a i Europske unije, v)proaktivno pridonošenje jačanju sposobnosti, kohezije i relevantnosti NATO-a i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije razvojem vlastitih obrambenih sposobnosti, vi) sudjelovanje u izgradnji međunarodnog sigurnosnog poretka, mira i stabilnosti, vii)razvijanje obrambene sposobnosti policije, vatrogastva, civilne zaštite, pravnih osoba od posebnog značaja za obranu te ostalih sastavnica domovinske sigurnosti za djelovanje u ratnim uvjetima, viii)ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na području obrane i sigurnosti, ix)poticanje razvoja nacionalne obrambene industrije kao čimbenika jačanja otpornosti društva i njegova gospodarskog razvoja i podupiranju njihovog uključivanja u multinacionalne projekte NATO-a i Europske unije. 
Nacionalni sustav obrane sastoji se od postupaka i mehanizama koji obuhvaćaju - Izgradnju respektabilnih nacionalnih obrambenih sposobnosti za samostalno djelovanje i u suradnji sa saveznicima; doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti te provedbu na savezničkoj i nacionalnoj razini, mjera i postupaka odvraćanja od oružane agresije i drugih prijetnji vojne prirode; pravovremeno iniciranje aktiviranja NATO-ovog sustava odgovora i otpornost civilnih nositelja i drugih sudionika obrambenih priprema, koja pridonosi uspješnom i učinkovitom izvršavanju obrambenih zadaća Oružanih snaga. Za postavljanje strateškog koncepta obrane od oružane agresije identificirana su dva temeljna scenarija – obrana nacionalnog teritorija i sudjelovanje u obrani savezničkih teritorija. U okolnostima oružane agresije Hrvatski sabor donosi odluku o pozivanju savezničkih snaga u pomoć u obrani i o pokretanju zahtjeva za aktiviranjem i primjenom članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. U tim okolnostima Predsjednik Republike Hrvatske u svojstvu vrhovnog zapovjednika upućuje zahtjev za pomoć te dodjeljuje ovlasti nadležnom NATO zapovjedništvu za vođenje operacija na teritoriju Hrvatske, a pojedini dijelovi Oružanih snaga koji se nalaze u nekoj od međunarodnih misija uključuju se u obranu hrvatskog teritorija. 
Obrambena politika u nadležnosti je Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade i ministra obrane. Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane, djelovanje u sklopu NATO-a, djelovanje u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije te djelovanje u okviru Ujedinjenih naroda i OESS-a predstavljaju četiri ključna tematska područja obrambene politike koja se uređuju Strategijom obrane. U kontekstu razvoja i održavanja snažne i učinkovite obrane istaknuto je da su nacionalne obrambene sposobnosti najpouzdaniji alat za suprotstavljanje širokom spektru sigurnosnih rizika. 
Obrambene resurse, koji su temeljna komponenta za izgradnju obrambenih sposobnosti, čine ljudski, materijalno-tehnički i financijski potencijali države i društva. U središtu, kao nositelj razvojnog potencijala, nalazi se čovjek. Nastavit će se davati prioritet promicanju vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanju standarda života, rada i obuke pripadnika OS RH te definiranje novih ili prilagodbi postojećih modela koji podupiru te ciljeve. 
U okviru poglavlja financijski resursi naglasak je stavljen na već deklariranu obvezu prema NATO-u i Europsku uniju u pogledu budućih izdvajanja za obranu u skladu s Deklaracijom sa NATO summita u Den Haagu o izdvajanjima od 5% BDP-a do 2035. godine, odnosno 3,5% za obrambene sposobnosti i 1,5% za ulaganja vezano uz obranu. Prepoznate su mogućnosti financijskih instrumenata kojima Hrvatska ima pristup u okviru Europske unije, kao i onima najavljenima u Bijeloj knjizi o europskoj obrani – Spremnost 2030., koja je usvojena u Bruxellesu u ožujku 2025. godine.   
Cilj je da Hrvatska ima snažne Oružane snage te da nastavi pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i Europske unije, ali i samostalno. 
Hrvatska je u 2025. godini dostigla smjernicu NATO-a za obrambenim izdvajanjima u visini od najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda, od čega 29,3% izdvaja za opremanje i modernizaciju. U skladu s povećanom razinom savezničke ambicije za izdvajanje za obranu, Vlada je postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5% BDP-a, a do 2030. 3% BDP-a. Osobitu pozornost Vlada će usmjeriti na nove fiskalne mogućnosti kojima se omogućava dodatno povećanje rashoda za obranu do 1,5% BDP-a izvan standardnog proračunskog deficita, čime se državama članicama omogućuje fleksibilnije financiranje strateških obrambenih projekata. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Strategije obrane Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

                                PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175.  

Uvodno je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo da je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Dugoročni plan razvoja) temeljni dokument na području obrane i obrambenog planiranja kojim Hrvatski sabor utvrđuje dugoročnu projekciju razvoja vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju. 
Dugoročni plan razvoja obuhvaća razdoblje od 2025. do 2036. godine i njegove dugoročne projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane, kojima se ujedno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te ravnomjerni razvoj Oružanih snaga uvođenjem novih tehnologija. 
Dokument je podijeljen na 13 cjelina - strateški kontekst, misija i zadaće Oružanih snaga, strateški obrambeni ciljevi, razvoj i sposobnosti, vizija i smjer razvoja Oružanih snaga, financijski okvir, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, opremanje i modernizacija, istraživanje i razvoj, izgradnja vojne infrastrukture, međunarodna suradnja i doprinos međunarodnoj sigurnosti, potpora civilnim institucijama te provedba i izvješćivanje o realizaciji – u okviru kojih se iznose planovi djelovanja i razvoja.
Nadalje, između ostaloga je navedeno kako se predviđa nastavak izgradnje modernog i učinkovitog upravljanja karijerama osoblja te će se i dalje poticati životno i radno okruženje koje jača osjećaj pripadnosti i pridonosi profesionalnom razvoju svakog pojedinca.  
Politika rasporeda i stanovanja vojnih osoba bit će usmjerena ma daljnje povećanje kvalitete života i usklađeno s obiteljskim potrebama i planiranim razvojem Oružanih snaga. Cilj je imati osposobljene i motivirane pripadnike Oružanih snaga koji će biti i u stanju odgovoriti izazovima vojne službe i sposobni djelovati u složenim okolnostima sigurnosnih rizika i prijetnji te izvršavati vojne i nevojne zadaće primjerenom suvremene tehnologije. 
Dugoročne projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane kojima se ujedno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te ravnomjerni razvoj svih grana Oružanih snaga i uvođenje novih tehnologija. Pritom je nacionalni proces obrambenog planiranja koji predstavlja poveznicu strateških smjernica i vojnih sposobnosti, sadržajno i vremenski usko povezan s dinamikom i zahtjevima NATO-ovog procesa obrambenog planiranja.
U pogledu opremanja i modernizacije na području obrane nacionalni prioriteti usklađeni su s obvezama koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji, ali uz obavezu da oprema i sustavi koji se uvode u operativnu uporabu budu u potpori ciljeva koji su definirani u Strategiji obrane Republike Hrvatske. U projektu opremanja kopnenih snaga nalazi se nastavak razvoja brigade srednjeg pješaštva i razvoj brigade teškog pješaštva uz naglasak na jačanju vatrene moći, zaštite snaga i njihovu integraciju u združene operacije kopna, mora, zraka i kibernetičkog prostora. 
Pričuvni sastav sastoji se od ugovorne i mobilizacijske pričuve. Ugovorna pričuva imati će do 1000 pripadnika i obuhvaćat će uglavnom ustrojbena mjesta za specifične vojno-stručne specijalnosti neophodne za provedbu operacija te se radi sustavnijeg pristupa ustrojava Zapovjedništvo pričuvnih snaga kao pristožerna postrojba. 
Opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ključni je projekt Hrvatske ratne mornarice do kraja prvog trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja. U drugom i trećem razdoblju, među ostalim, provest će se opremanje desantno jurišnim brodovima te tako stvoriti pretpostavke za dostizanje punih operativnih sposobnosti mornaričkog desantnog pješaštva. U pogledu razvoja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva planira se cjelovito uvezivanje u NATO-ov Integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane, modernizacija radarskog sustava FPS-117  i nadogradnja borbenog komunikacijskog sustava te uvođenje flote od 12 helikoptera širokog spektra sposobnosti u operativnu uporabu do kraja 2028. 
Većina projekata već je u pripremi ili u fazi operativne provedbe kao što je uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk, nabava borbenih vozila pješaštva Bradley, tenkovi Leopard i dr. Izgradnja infrastrukture biti će usmjerena na poboljšanje standarda života i rada naših pripadnika kao i osiguranje infrastrukture potrebne za učinkovitu uporabu ključnih oružanih sustava. 
Također će se nastaviti i ulagati na obnovi vojarni koje su vraćene na upravljanje Ministarstvu obrane uključujući vojarne u Belom Manastiru, Vukovaru, Puli, Sinju i Pločama. 
U okviru potpore civilnim institucijama Oružane snage će i dalje razvijati sposobnosti za potporu civilnim strukturama prioritetno za zadaće koje su komplementarne vojnim sposobnostima, uključujući logističku, prometnu, komunikacijsku i zdravstvenu potporu.
Hrvatska će kontinuirano preispitivati korištenje mogućnosti financijskih sredstava predviđenih postojećim mehanizmima i instrumentima Europske unije kao i onima najavljenim Bijelom knjigom o europskoj obrani – Spremnost 2030. Veliki potencijal za financiranje sredstava Europske unije imaju ulaganja vezana za ukupno jačanje otpornosti, sigurnosti i vojne pokretljivosti koja osim obrambene ima i civilnu svrhu. 
Vlada će izvještavati Hrvatski sabor o provedbi projekata u okviru Godišnjeg izvješća o obrani.  
U raspravi je istaknuto kako će novi Dugoročni plan razvoja, koji je usklađen s novim trendovima i geopolitičkim kretanjima, unijeti novi pozitivni zamah u pogledu opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Istaknuto je da sposobnost proizvodnje na teritoriju Republike Hrvatske i povećanje nacionalnih strateških proizvodnih kapaciteta predstavlja najbitniju komponentu obrane.

    Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 
2025.  2036. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

                                PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                    Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja  2025. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogom dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036. i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175.  
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju detaljno obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te je naglasio da se ovim izmjenama, između ostaloga, predlaže ponovno uvođenje vojnog osposobljavanja, radi popunjavanja djelatnih i pričuvnih vojnih postrojbi Oružanih snaga RH te da je zbog dugogodišnjeg prekida obveznog služenja vojnog roka neophodno odrediti početnu, nultu generaciju ročnika. U svrhu podizanja interesa za služenje u Oružanim snagama želi se povećati atraktivnost vojnog poziva kako kroz osiguranje kvalitetne obuke tako i kroz pogodnosti koje pripadnost Oružanim snagama Republike Hrvatske donosi. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobjavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Novačka obveza i temeljno vojno osposobljavanje obvezni su za muškarce vojne obveznike. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu, te mogu služiti u pričuvnom sastavu. 
Kroz temeljno vojno osposobljavanje ročnici će se obučiti osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Obuka će se provoditi kroz dva mjeseca na tri lokacije – Kninu, Slunju i Požegi, te se planira da se na obuku uputi do pet naraštaja godišnje, odnosno 800 ročnika po naraštaju što bi na godišnjoj razini iznosilo do 4000 ročnika. Vojna obveza bit će dužnost svih za to sposobnih državljana koji se na temeljno vojno osposobljavanje upućuju kad navrše 19 godina, a najkasnije do navršene 30. godine života. Ročnici na vojnom osposobljavanju imat će pravo na plaću u iznosu od oko 1100 eura, vrijeme provedeno na osposobljavanju upisuje se u radni staž, plaćene troškove prehrane i prijevoza te pod jednakim uvjetima prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalni) samouprave. Zaposlenom ročniku miruju prava iz radnog odnosa i ne smije dobiti otkaz zbog pohađanja vojnog osposobljavanja, također ostvaruju pravo na nakandu u iznosu od 1100 eura i plaćeni su im troškovi prijevoza, prehrane i dr.

Za one koji iskažu priživ propisuje se obveza civilnog služenja. Civilna služba koja se obavlja u tijelu nadležnom za civilnu službu traje tri mjeseca, a ona koja se obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave traje četiri mjeseca. Predmetnim izmjenama Zakona predviđene su kategorije novaka koje se neće upućivati na osposobljavanje kao i kategorije koje će biti izuzete od vojne obveze. Propisani su i slučajevi u kojma je moguće odgotiti osposobljavanje kao i situacije u kojima se prekida temeljno vojno osposobljavanje.  
Pričuvni sastav dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu. Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu vojni obveznici koji su odslužili temeljno vojno osposobljavanje ili završili dragovoljno vojno osposobljavanje, koji su odslužili vojni rok, djelatne vojne osobe po prestanku službe kao i vojni obveznici stariji od 30 godina koji nisu odslužili temeljno vojno osposobljajvanje ili završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili na drugi način regulirali vojno osposobljavanje. Pričuvnici koji su pozvani na službu u Oružane snage imaju pravo na isplatu novčane naknade i naknadu putnih troškova. Vojni obveznici koji su zbog izvršavanja vojne obveze pozvani na službu u OS imaju prava i dužnosti iz radnog odnosa, pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, te osiguran smještaj i prehranu. 
Civilni ročnici nakon obavljene civilne službe postaju civilni pričuvnici koji za vrijeme dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza  sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa. Ovim izmjenama i dopunama Zakona želi se postići da se kroz dugoročno i strukturno organiziranje temeljnog vojnog osposobljavanja i civilne službe podigne otpornost društva u odnosu na potencijalne ugroze.  
Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, među ostalim, ukazala je da će po stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani prestati važiti Zakon o civilnoj službi, čime bi Zakon o obrani postao temeljni i jedini propis koji regulira civilnu službu. Nadalje, izražena je dvojba vezano uz omjer trajanja između vojne obuke i civilne službe u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave koji je dva mjeseca naspram četiri mjeseca. Pored toga ukazala je da odredba koja se odnosi na civilno služenje detaljno ne uređuje koji će civilni obveznici obavljati službu u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu u trajanju od tri mjeseca, a koji „iznimno“ u jedinicama lokalne samouprave u trajanju od četiri mjeseca te tko će o tome i kako odlučivati. 
    U raspravi koja je uslijedila većina članova je pozitivno ocijenila uvođenje temeljenog vojnog osposobljavanja, ocjenjujući da obrana zemlje ne predstavlja trošak već pruža mogućnost gospodarskog iskoraka i da će ukupna vojna i nacionalna sigurnost biti na višoj razini. Premda osposobljavanje u mnogim europskim državama traje dulje, ocijenjeno je i da se kroz osam tjedana mogu steći potrebne osnovne vojničke vještine i vještine snalaženja u kriznim situacijama. Pored toga je izraženo mišljenje kako Hrvatska nije niti trebala „ukidati“ vojni rok jer je Hrvatska vojska stup države, a temeljno vojno osposobljavanje osigurava minimalne uvjete koji su potrebni za kvalitetnu pričuvu. 
Govoreći o broju vojnih instruktora koji su potrebni po naraštaju ročnika, iznesen je prijedlog da se pri tome dodatno angažira veteranske pripadnike Oružanih snaga i koristi njihov doprinos, znanje, iskustvo i potencijal za edukaciju novih generacija i pričuvnih snaga.  
Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona regulira se i priziv savjesti odnosno mogućnost služenja civilnog roka, a i žene, koje žele, mogu se uključiti kroz dobrovoljno osposobljavanje, istaknuto je u raspravi. 
S druge strane, navedeno je da postoje različiti modeli osposobljavanja koje europske zemlje primjenjuju. U tom pogledu, kao jedan od primjera, spomenut je norveški model koji obvezu osposobljavanja propisuje za sve, ali se kroz razrađeni selekcijiski model, među ostalim, odabire određeni postotak najboljih polaznika koji se uključuju u sustav i postaju djelatne vojne osobe. 
Pored toga izraženo je mišljenje da temeljno vojno osposobljavanje iziskuje preveliki trošak za državne resurse za cilj koji se može ostvariti i drugim sredstvima.  
U pogledu odredbe koja propisuje prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u tijelima državne uprave i na lokalnoj razini, postavljeno je pitanje što to točno znači pod jednakim uvjetima te je iznesena bojazan od diskriminatornih učinaka u odnosu na one kategorije građana koji nisu niti bili u prilici pohađanja temeljnog vojnog osposobljavanja.

    Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese slijedeći zaključak:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

                                PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                    Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja  2025. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogom dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036. i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174.  

U uvodnom obrazloženju potpredsjednik Vlade i ministar obrane je naglasio da se predmetnim Zakonom predlaže uređenje statusnih prava i obveza ročnika koji su na temeljnom vojnom osposobljavanju. Za osobe koje mogu biti primljene kao vojnik odnosno mornar uvodi se novina da mogu biti primljene u djelatnu vojnu službu iako imaju osnovnoškolsko obrazovanje, ali uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završe srednjoškolsko obrazovanje. 
Vojnik je središte obrambenog sustava. Kao opći uvjeti za primanje u službu u Oružane snage propisuje se odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja, zdravstvena sposobnost za vojnu službu, ispunjavanje psihologijskih potencijala, zadovoljavanje uvjeta tjelesne spremnosti kao i ispunjavanje ostalih uvjeta utvrđenih ustrojem. 
U svrhu daljnjeg unaprjeđenja standarda života i rada djelatnih vojnih osoba Zakonom se predlaže da se djelatnoj vojnoj osobi koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje može omogućiti sufinanciranje dijela stambenog kredita, što podrazumijeva subvencioniranje kamata na stambene kredite u skladu s utvrđenim uvjetima i kriterijima koje pravilnikom propisuje ministar obrane. Navedena mjera odnosit će se na djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske, kao što je Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice, Vinkovci, a ubuduće i Beli Manastir. 

Također, djelatnim vojnim osobama podiže se dobna granica za dvije godine života za ostanak u djelatnoj vojnoj službi u odnosu na sadašnje rješenje. Pored toga, ministar obrane može, zbog potrebe službe, djelatnu vojnu osobu zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti godina života za odlazak u mirovinu. 
    
    Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese slijedeći zaključak:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

                                PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                    Arsen Bauk

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu je na svojoj 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 11. srpnja 2025., donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036., Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175 provede objedinjena rasprava. 

Obrazloženje: 
Obzirom da su navedeni prijedlozi akata uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Arsen Bauk, predsjednik Odbora. 

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Arsen Bauk

Odbor za obranu održao je 9. srpnja 2025. godine zajedničku sjednicu s Odborom za europske poslove (15. sjednica), Odborom za gospodarstvo (18. sjednica), Odborom za regionalni razvoj i fondove Europske unije (11. sjednica), Odborom za poljoprivredu (26. sjednica), Odborom za zaštitu okoliša i prirode (15. sjednica), uz nazočnost članova Odbora za financije i državni proračun, Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Danska te Veleposlanstva Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj na kojoj su predstavljeni program i prioriteti danskog predsjedanja Vijećem Europske unije (1. srpnja – 31. prosinca 2025.).

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. lipnja  2025. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja  2025. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju je predstavnik podnositelja Izvješća, državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani kojim se omogućuje uvid u područje obrane u 2024. godine. Izvješće je strukturirano kroz prikaz aktivnosti razvoja obrambenih sposobnosti, strukturu obrambenih resursa i ključne razvojne projekte te predstavlja mehanizam građanskog nadzora. Uvažavajući iznesene primjedbe i kritike koje su se odnosile na kasni termin upućivanja u saborsku proceduru prethodnog Godišnjeg izvješća o obrani, ovo Izvješće podneseno je u prvom dijelu godine.  
Značajno izmijenjena globalna sigurnosna arhitektura dovela je do porasta zahtjeva za ulaganje u obrambene sposobnosti na nacionalnoj razini kao i u okviru NATO-a i EU-a. Kao vjerodostojna članica NATO-a i EU-a Republika Hrvatska pružila je značajan doprinos u pružanju potpore Ukrajini, a obrambena politika bila je usmjerena na daljnje ulaganje i unaprjeđivanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske, jačanje međunarodne obrambene suradnje, doprinos međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti te potpori civilnim institucijama i stanovništvu. 
Tijekom 2024. povećan je obrambeni proračun i ulaganja u opremanje i modernizaciju, ažurirani su prijedlozi nove Strategije obrane Republike Hrvatske i novog prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH i donesen je Provedbeni program Ministarstva obrane od 2024. do 2028. godine. 
Nastavljen je doprinos Hrvatske međunarodnom miru i sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u kojima je ukupno sudjelovalo 968 pripadnika Hrvatske vojske od čega 62 pripadnice. Tijekom 2024. pripadnici Hrvatske vojske popunjavali su 67 pozicija pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti te 21 poziciju u okviru Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar u Mađarskoj čiji je jedan od osnivača i Republika Hrvatska.

U pogledu aktivnosti u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije Republika Hrvatska bila je zastupljena s dva predstavnika u strukturama Vojnog osoblja EU-a te dva u Stožeru za vojno planiranje i provedbu, a potkraj 2024. popunila je poziciju načelnika Uprave za komunikacijske i informacijske sustave što je najviša pozicija do sada u strukturama Vojnog osoblja EU-a koju Hrvatska zauzima. Operativni doprinos Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije nastavljen je u operacijama Europske unije EUNAVFOR MED IRINI, EUNAVFOR ATALANTA te u borbenim skupinama EU-a.    

Glavni strateški partner i saveznik Hrvatske u području obrane i sigurnosti su Sjedinjene Američke Države, a prioritetni projekti odnosili su se na opremanje Hrvatske vojske s dodatnih osam višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk, borbenim vozilima pješaštva Bradley, nabavu samohodnog višestrukog raketnog sustava velikog dometa – HIMARS kao i na suradnju u području vojne izobrazbe. Nastavljeno je jačanje suradnje sa Francuskom Republikom koja je u travnju 2025. isporučila posljednji tj. dvanaesti višenamjenski borbeni avion Rafale. Povećan opseg obrambene suradnje zabilježen je i sa Saveznom Republikom Njemačkom koja je, nastavno na hrvatsku isporuku tenkova M-84 i borbenih vozila pješaštva M-80 Ukrajini, za ustupljena materijalna sredstva izvršila uplatu u Državni proračun Republike Hrvatske u svrhu nabave novih tenkova. Značajna suradnja ostvarena je i s Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske. 
Tijekom 2024. naglasak je bio na podizanju standarda i materijalnih prava pripadnika Hrvatske vojske kojima su primanja u prosjeku povećana za 38%. Koncem 2024. godine u Ministarstvu obrane bilo je ukupno 15 558 osoba od kojih 13 814 djelatnih vojnih osoba, od toga 1989 žena te 1744 državnih službenika i namještenika. 
Ugovor o vojničkoj službi potpisan je s 512 vojnika/mornara, a vezano uz mogućnost sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme do 50. godine života potpisani su ugovori sa 334 vojnika/mornara. 
Tijekom 2024. ukupno je školovano 2134 pripadnika na svim vrstama izobrazbi, u viši čin promaknuto je 2815 djelatnih vojnih osoba odnosno 612 časnika, 767 dočasnika i 1436 vojnika/mornara. Na studijskim sveučilišnim programima u akademskoj godini 2024./2025. školuje se 333 kadeta državljana Republike Hrvatske i 29 kadeta stranih državljana iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Kosovo.
Uz financijsku potporu Ministarstva obrane školovano je 96 pripadnika od čega dva na prijediplomskom studiju, 27 na diplomskim studijima i 67 na doktorskim studijima. Također je nastavljeno stipendiranje 23 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja zrakoplovne struke dok je slijedno-rastuću časničku i dočasničku izobrazbu završilo 652 pripadnika Ministarstva obrane i Hrvatske vojske. 

U pogledu dragovoljnog vojnog osposobljavanja tijekom 2024. evidentiran je povećani interes te je 656 ročnika uspješno završilo program obuke u četiri uputna roka. Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17 352 razvrstanim pričuvnikom, a osposobljavanje ključnog osoblja i dijela postrojbi razvrstane pričuve završilo je 886 pričuvnika što, na godišnjoj razini, predstavlja najveći broj osposobljenih pričuvnika od 2015. godine. 
Republika Hrvatska je 2024. povećala obrambeni proračun od čega je gotovo 30% namijenjeno za projekte opremanja i modernizacije obrambene tehnike. Uz uspješnu provedbu projekata usmjerenih na jačanje zračnih sposobnosti i nabave višenamjenskog borbenog aviona Rafale i višenamjenskog helikoptera Black Hawk, aktivnosti su usmjerene prema opremanju Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice. Poduzeti su koraci za nabavu samohodnog višestrukog raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica Bayraktar te su pokrenute aktivnosti za nabavu tenkova Leopard 2 A8, višenamjenskog broda/korvete i drugih projekata u cilju daljeg osposobljavanja Hrvatske vojske. 
Nabavom Bradley-a započela je modernizacija Gardijsko oklopne-mehanizirane brigade u skladu sa zapadnim standardima te je tijekom 2024. izvršena modernizacija i nadogradnja prvih osam vozila u tvrtki „Đuro Đaković“. U odnosu na projekt raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, koji je započeo 2022., tijekom 2023. i 2024. isporučeni su lanseri i dio raketa, a preostali dio raketa bit će isporučen tijekom 2025. godine. U izvještajnom razdoblju, među ostalim,  nastavljena je nabava puškostrojnica u kalibru 5,56mm i 7,62 mm, jurišnih pušaka VHS-D2/k2, snajperskih pušaka, pištolja, besposadnih zrakoplovnih sustava, osobne balističke zaštitne opreme, radiološko-biološko-kemijsko zaštitne opreme i dr.
Tijekom 2024. potpisan je Ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova s Brodogradilištem specijalnih objekata d.o.o. kojim je ujedno i reguliran završetak gradnje prvog broda serije i nabava vezane opreme za preostala tri broda u seriji. Slijedom potpisanog ugovora, u siječnju 2025. je izvršena isporuka ugovorenog prvog broda u seriji „Umag“. Također tijekom 2024. završeni su radovi modernizacije raketnih topovnjača RTOP-41 i RTOP-42 te je u suradnji s Vladom SAD-a isporučena i četvrta brodica za pomorske specijalne operacije RIB NSW i dogovorena nabava dodatnih osam višenamjenskih helikoptera UH-60 M Black Hawk.

Ministarstvo obrane nastavilo je pružati potporu hrvatskoj obrambenoj industriji te je 2024. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske u vrijednosti od 125 mil.eura. U okviru Europskog fonda za obranu za sufinanciranje projekata sudjeluju hrvatske tvrtke u dva projekta, a u sklopu zajedničke nabave obrambenih proizvoda u okviru Europske obrambene agencije Republika Hrvatska iskazala je interes za tri projekta te je 2023. i 2024. uputila dvije narudžbe za nabavu topničkog streljiva 155 mm. 
Ukupna vrijednost ulaganja u građevine i infrastrukturu tijekom  2024. iznosila je 33 mil.eura, za obnovu građevina oštećenih u potresu utrošeno je 6,9 mil.eura, a također je pokrenut postupak povratka na upravljanje Ministarstvu obrane vojarne „Ban Josip Jelačić“ u Belom Manastiru. 
Tijekom 2024. Ministarstvo je upravljalo sa 210 vojnih nekretnina, 15 uredskih prostora i 19 grobnih mjesta, te sa 21 garažom, pet poslovnih prostora i sa 1205 stanova od kojih su 169 službeni stanovi. 
Izvršenje financijskog plana Ministarstva obrane za 2024. godinu iznosilo je 1.262.239.326,98 eura te je u odnosu na 2023. veće za 23% ili 236 mil.eura. U strukturi izvršenja Financijskog plana prema ekonomskoj klasifikaciji rashodi za zaposlene čine 40,74%  ili 514,3 mil.eura te su u odnosu na 2023. povećani za 104,4 mil.eura odnosno 25,47%. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 37,05% odnosno 468 mil.eura, a materijalni rashodi koji se najvećim dijelom odnose na održavanje materijalnih resursa i naknade troškova zaposlenima čine 21,58% ukupnog izvršenja  ili 272,3 mil.eura.
U izvještajnom razdoblju ukupno je u međunarodnim operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda bilo angažirano 968 pripadnika Hrvatske vojske uz zastupljenost ženskog osoblja od 9%. 
U pogledu angažmana u NATO operacijama i aktivnostima u 2024. pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su u aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj s ukupno 140 pripadnika, u aktivnostima  ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj sa 194 pripadnika i Bugarskoj sa 8 pripadnika, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu sa 459 pripadnika i 32 pripadnice, u NATO misiji u Iraku sa 20 pripadnika, u operaciji „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju sa 66 pripadnika te u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 sa sedam pripadnika raspoređenih na brodove Talijanske ratne mornarice.  
U operacijama Europske unije pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali su u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sa troje pripadnika, u operaciji „EUNAVFOR MED IRINI“ sa sedam stožernih časnika, te u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje EU-a (PESCO) Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti sa tri pripadnika. 
U operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) sa 13 pripadnika i dvije pripadnice, MINURSO (Zapadna Sahara) sa osam pripadnika i dvije pripadnice, UNIFIL (Libanon) sa ukupno dva pripadnika. 
U operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ u Zapovjedništvu operacije u Bagdadu sudjelovala su tri pripadnika Hrvatske vojske.
Hrvatska vojska je i tijekom 2024. godine sudjelovala u pružanju pomoći civilnim institucijama i stanovništvu u gašenju požara na otvorenom, zračnim prijevozom životno ugroženih osoba te timova i organa za transplantaciju, potrage i spašavanja kao i u obrani od poplava.   
Također su nastavljene aktivnosti u dostizanju novih i održavanju postojećih nacionalnih sposobnosti te je nastavljano sudjelovanje Republike Hrvatske u sedam projekata u okviru Stalne strukturirane suradnje EU-a. Razvoj ključnih obrambenih sposobnosti nastavlja se usklađivati s nacionalnim i NATO te EU prioritetima uz poseban naglasak na provedbu NATO ciljeva sposobnosti.
Nastavljeno je održavanje i remont tehničkih materijalnih sredstava, postignuta je odgovarajuća raspoloživost protupožarnih šest zrakoplova tipa Canadair i šest aviona Air Tractor.
U prethodnoj godini evidentirano je 313 izvanrednih događaja odnosno 27 manje u odnosu na 2023., provedena su 32 inspekcijska nadzora nakon kojih je predložena 251 mjera te utvrđena stegovna odgovornost za 107 osoba.
U izvještajnom razdoblju provedeno je 803 predmeta nabave temeljem kojih je sklopljeno 785 ugovora i okvirnih sporazuma. 

U provedenoj raspravi jednoglasno je ocijenjeno kako je predmetno Izvješće dobro strukturirano i metodološki kvalitetno postavljeno, te da pruža jasan uvid u rad i aktivnosti u Ministarstvu obrane i situaciju u OS RH. Naglašeno je kako je u posljednjih desetak godina Republika Hrvatska znatno unaprijedila svoje obrambene sposobnosti i napravila snažan iskorak te da je iz sustava naoružanja istočne proizvodnje prešla na zapadni sustav naoružanja kompatibilan sa NATO standardima. 
U pogledu stanja u Hrvatskoj vojsci pozitivno su ocijenjena povećana ulaganja u opremu i naoružanje za potrebe obrane koje su u funkciji odvraćanja, ali je pritom kao odlučujući element obrane istaknuta važnost kadrovske obrambene strukture. U tom smislu navedeno je kako su zbog donošenja odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka iz 2008. godine, brojne generacije mladih ljudi izvan sustava obrane jer nemaju niti minimalnu vojnu izobrazbu. S ciljem da se mlade generacije vojno educira i osposobi, navedena je važnost socijalizacije društva za pitanje obrane koje u nekim zemljama Europe započinje već u ranoj dječjoj dobi. Ključni faktor za obranu zemlje predstavljaju ljudi, stoga je, u ovim nesigurnim okolnostima, neophodno pristupiti vojnom osposobljavanju ljudi, kako kroz temeljno vojno osposobljavanje tako i kroz razne oblike edukacija civilnog osposobljavanja. U tom smislu istaknuta je i potreba popunjavanja pričuvnog sastava koji je trenutno popunjen sa 17 352 razvrstana pričuvnika i pripremiti plan njihove izobrazbe.
U raspravi je istaknuto da je 2024. godina „najtvrđe kohabitacije“ s posebnim naglaskom na razlike u pogledu sudjelovanja Oružanih snaga RH u NSATU misiji i posebno oko uloge vojnih osoba u objašnjavanju političkih odluka. Također je ukazano na broj djelatnih vojnih osoba koji je u posljednje dvije godine manji za 700 djelatnika unatoč povećanju plaća te da to očito nije dovoljno. U tom kontekstu izneseno je mišljenje kako je potrebno ubrzati unapređenje radnih i životnih uvjeta u vojarnama, razmotriti povećanje broja školarina za kandidate za Oružane snage koji imaju kritične specijalnosti, koncepcijski i praktično riješiti pitanje stanovanja za djelatne vojne osobe i promovirati vojni poziv kao socijalno priznat i cijenjen. 
U odnosu na iznesenu primjedbu da se u Izvješću minimalno spominje pitanje ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj, kazano je da se na poziciji Ministarstva obrane planiraju sredstava za potrebe planiranja i razvoja, te da je u tom pogledu započeta komunikacija i sa Fakultetom elektrotehnike i računarstva.  
Nadalje, vezano uz prijedlog kako bi prilikom sklapanja ugovora sa svim sustavima koje Republika Hrvatska nabavlja trebalo dogovoriti transfer znanja i tehnologije s ciljem postizanja da vojska bude generator industrije i zapošljavanja, odgovoreno je kako Europski obrambeni fond predstavlja dobru platformu za razvoj obrambene industrije te da je Hrvatska aplicirala svojih pet projekata koji su na povjerenstvu odobreni.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu je navedeno Mišljenje dostavio Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o obrani.  

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 21. ožujka 2025. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka  2025. godine.
Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Uvodno obrazloženje su podnijeli predstavnici podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane.
Uvodno je predstavnik podnositelja, pomoćnik ravnatelja Civilne zaštite, istaknuo da se humanitarno razminiranje u Republici Hrvatskoj provodi od 1996. godine od kada je postupak razminiranja Vlada RH prepustila tržišnom obliku funkcioniranja. Sukladno provedbi Nacionalnog programa Republika Hrvatska će do prvog ožujka 2026. biti bez minske opasnosti te su izvršene sve obveze prema preuzetim međunarodnim ugovorima, posebice Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju i Konvenciji o kazetnom streljivu.   
Površina Minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP) na kraju 2024. iznosi 49,3 km2 i obilježena je s 2.610 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i mogući pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu NUS). MSP se prostire unutar 16 jedinica lokalne samouprave u 3 županije te je u odnosu na 2023. smanjen za 42,8 km2.
Najveći udio površina koje su zagađene minski-eksplozivnim sredstvima (u daljnjem tekstu MES) i NUS-om imaju šume i šumsko zemljište s 98,5%, poljoprivredne površine s 1,4% te ostale površine s 0,1% te se procjenjuje da je MSP zagađeno s više od 5.000 komada MES-a.
U 2024. ukupno je iz MSP-a isključeno 43,2 km2 što predstavlja 84% izvršenja od planirane površine isključenja od 51,5 km2, pri čemu se kao uzrok manje realizacije navode nepovoljni vremenski uvjeti na radilištima u planinskim područjima u Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. 
    Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja su u 2024. izdane 55 potvrde o isključenju iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.102 protupješačke i 4 protuoklopne mine te 377 komada NUS-a.
Također su završeni planirani poslovi razminiranja na Vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ na površini od 7,5 km2 prilikom čega su pronađene i uništene 293 protupješačke i 18 protuoklopnih mina te 630 komada NUS-a.
U 2024. godini obavljeni su poslovi preciznijeg definiranja minske zagađenosti poslovima tehničkog izvida na područjima površine 5,2 km2 u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Minska opasnost u potpunosti je otklonjena na području Karlovačke županije, dok na području Splitsko-dalmatinske županije više nema minski sumnjivih područja. 
U okviru pomoći protuminskom djelovanju Ukrajine MUP je u suradnji s Udrugom za podršku i poticanje zajedništva „Hrvatska pomaže“ održao više edukacija na temu opasnosti od mina, a doprinos protuminskom djelovanju u Ukrajini ostvaren je i kroz sudjelovanje predstavnika MUP-a u Savjetodavnom odboru Centra za humanitarno razminiranje Ukrajine. 
Za poslove protuminskog djelovanja u 2024. utrošeno je preko 66 mil. eura i nastavljen je trend korištenja sredstava iz fondova Europske unije. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za razminiranje utrošeno je više oko 21 mil. eura odnosno 31,5% ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini, a financijska sredstva s pozicije naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) realizirana su u cijelosti.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2024. godinu, državni tajnik Ministarstva obrane naveo je kako se postupak razminiranja perspektivnih vojnih lokacija i građevina provodila Inženjerijska pukovnija Hrvatske kopnene vojske. Provedba razminiranja perspektivnih vojnih lokacija provodila se u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji. Planska veličina minski sumnjive površine iznosila je oko 808.500 m2, a tretirano je 506.429 m2. Ukupno je razminirano 285.789 m2 pri čemu su pronađena dva komada protupješačkih mina i 13 komada drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava te je nakon obavljenog tehničkog izvida u potpunosti završeno razminiranje vojarne. 
Neprovedena zadaća iz Plana je razminiranje Vojnog poligona „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac ukupne površine od 82.500 m2, i koje će se provesti u 2025. godini. Izvan Plana razminiranja nije bilo razminiranja vojnih lokacija i građevina tijekom 2024. godine. 
Hrvatski centar za razminiranje u 2024. razminirao je i iz minski sumnjivog područja na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj isključio 7.484.379 m2. 
Planirana sredstva za provedbu Plana bila su 167.645,68 eura, ali su ukupni financijski troškovi za Oružane snage Republike Hrvatske iznosili 603.683,94 eura.
U raspravi je istaknuto kako je Republika Hrvatska stekla neprocjenjivo iskustvo i znanje stručnjaka te razvila industriju za potrebe razminiranja koje je potrebno kvalitetno iskoristiti te ponuditi tu vrstu usluga Ukrajini prilikom razminiranja njenog teritorija. 
Nakon provedene rasprave Odbor za obranu je, jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                     Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 21. ožujka 2025. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Nastavak ruske agresije na Ukrajinu značajno je utjecao na sigurnosnu situaciju i dinamiku aktivnosti također i izvan europskog prostora. U okolnostima pogoršane sigurnosne situacije Hrvatska je nastavila s politikom povećavanja obrambenog proračuna i sredstava za opremanje i modernizaciju obrambenog sustava pri čemu je proračun za 2023. povećan za 9,3% u odnosu na 2022. godinu, a za 2024. povećan je za 23% u odnosu na prethodnu godinu.
Provedba međunarodne obrambene suradnje i zajednički doprinos stabilnosti i miru temelji se na suradnji sa strateškim partnerima, sudjelovanju u operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u aktivnostima OESS-a i RACVIAC-a.
U operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu tijekom 2023. godine sudjelovalo je ukupno 1150 pripadnika Hrvatske vojske, od toga 1111 u okviru NATO-a. Republika Hrvatska popunjavala je 85 pozicija u nacionalnim predstavništvima pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti. U strukturi vojnog osoblja Europske unije Hrvatska je imala dva predstavnika i jednog predstavnika u Stožeru za vojno planiranje i provedbu. U pogledu operativnog doprinosa Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU, Hrvatska je nastavila sudjelovati u pomorskim operacijama EUNAVFOR MED Irini i EUNAVFOR Somalija ATALANTA. Također, OS RH sudjeluju u sedam projekata u sklopu Stalne strukturirane suradnje EU-a, kao i u borbenim skupinama EU-a.  
Tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je djelovalo 31 vojno-diplomatsko predstavništvo s ukupno 40 članova vojno-diplomatskog zbora, pri čemu 15 predstavništava ima sjedište u Hrvatskoj, a 16 u inozemstvu. U istom razdoblju akreditirano je deset hrvatskih vojnih izaslanika u 22 zemlje. 
Glavni strateški partner i saveznik Hrvatske u području obrane i sigurnosti su Sjedinjene Američke Države. Također je nastavljena suradnju sa važnim strateškim saveznicima Francuskom Republikom, Saveznom Republikom Njemačkom, Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske. U kontekstu regionalne suradnje poseban naglasak usmjeren je na jačanje suradnje s Mađarskom, Republikom Slovenijom i Talijanskom Republikom, kao i na pružanje potpore državama jugoistočne Europe u procesu euroatlantskih integracija.  
Tijekom 2023. naglasak je bio na podizanju materijalnih prava djelatnika. Koncem 2023. godine u Ministarstvu obrane bilo je ukupno 15 909 osoba od kojih 14 103 djelatnih vojnih osoba i 1806 državnih službenika i namještenika. 
Ministarstvo obrane nastavilo je pružati potporu hrvatskoj obrambenoj industriji te je 2023. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske u vrijednosti od 103 mil.eura. Promocija kvalitete hrvatske obrambene industrije posebno je vidljiva u misijama i zadaćama u kojima sudjeluju OS RH obzirom da su hrvatski vojnici opremljeni osobnim naoružanjem i opremom proizvedenom u hrvatskim tvrtkama. 
U okviru projekta zajedničke nabave obrambenih proizvoda Ministarstvo obrane je potpisalo s Europskom obrambenom agencijom Projektne dogovore u vrijednosti oko 42 mil.eura. 
Ukupna vrijednost ulaganja u građevine i infrastrukturu u 2023. iznosila je 41,23 mil.eura od kojih su najznačajnija ulaganja izvršena na lokacijama vojarni „Pukovnik Marko Živković“ u Velikoj Gorici, „Admiral flote Sveto Letica-Barba“ u Splitu, “Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem, „132. brigade HV“ u Našicama i zrakoplovnoj bazi „Lučko“. 
Izvršenje financijskog plana Ministarstva obrane u 2023. iznosilo je 1.026.233.926,63 eura što predstavlja povećanje od 5,72% ili 55 mil.eura u odnosu na rashode u prethodnoj godini. U strukturi izvršenja Financijskog plana rashodi za zaposlene čine 39,94% ukupnog izvršenja ili 409 mil.eura. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 34,93% ukupnog izvršenja odnosno 358 mil.eura i najvećim dijelom se odnose na opremanje višenamjenskim borbenim avionom i borbenim vozilima pješaštva Bradley, višenamjenskim helikopterima, materijalno tehničkim sredstvima i na modernizaciju komunikacijsko-informacijskim sustavima i ulaganju u nekretnine.
Tijekom 2023. godine nastavljene su aktivnosti održavanja, jačanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske te njihovo usklađivanje s obvezama u okviru NATO-a i Europske unije. U okviru NATO-a poseban naglasak stavljen je na razvoj Novog modela snaga te s tim u vezi prilagodbu i razvoj relevantnih planova. Europska unija je na području sigurnosti i obrane nastavila jačati suradnju u okviru PESCO-a, kao i prilagođavati postojeće mehanizme usmjerene na zajednički razvoj obrambenih sposobnosti i zajedničke projekte nabave. 
Nastavljen je doprinos Hrvatske međunarodnom miru i sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a u kojima je tijekom 2023. ukupno bilo angažirano 1150 pripadnika Hrvatske vojske, od čega 98 žena ili 8,5% što je iznad prosjeka sudjelovanja žena drugih članica. U pogledu sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu istaknuto je kako je nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. zabilježeno nekoliko incidenata koji su prošli bez posljedica za pripadnika HV i bez utjecaja na redovito obavljanje zadaća. 
U okviru potpore civilnim institucijama u gašenju požara otvorenog prostora tijekom 2023. su protupožarne zračne snage izvršile 2362 leta i ostvarile 374:55 sati naleta dok je besposadni zrakoplovni sustav „ORBITER 3“ na protupožarnim izviđanjima proveo tri leta u trajanju od 5:21 sati.
U pogledu obrambenih sposobnosti prioritet je razvoj brigade srednjeg pješaštva s pripadajućim postrojbama borbene i logističke potpore. Zračne sposobnosti su značajno ojačane, a ključni projekti, među ostalima uključuju dovođenje u operativno stanje borbenih vozila pješaštva Bradley, modernizaciju i nabavu dodatnih baznih oklopnih vozila Patria, opremanje terenskom bolnicom ROLE-2B i nabavu borbenog streljiva (155 mm). Republika Hrvatska sudjeluje u sedam PESCO projekata Vojna pokretljivost, Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofe, Mreža logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama, Kibernetički timovi za brzi odgovor i zajedničko djelovanje, Unaprjeđenje pomorskog motrenja, Nuklearno-biološko-kemijsko motrenje i Zračna nadmoć, a također je nastavljena i provedba projekta razvoja Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga u Zemuniku Donjem.
Personalna popunjenost pričuvnih postrojbi iznosi 97% u odnosu na odobrene planove, provedeno je osposobljavanje ključnog osoblja i dijela postrojbi razvrstane pričuve za 793 razvrstanih pričuvnika u trajanju od deset dana, te je od 72 planiranih ukupno provedeno 58 vježbi od čega 43 međunarodne i 15 nacionalnih vježbi. 
Kroz postupke održavanja materijalno-tehničkih sredstava provedena je i generalna revizija na 57 tenka od njih 75, izvršen popravak četiri samohodne haubice, proveden remont 12 topova, nastavljeno održavanje borbenog oklopnog vozila Patria CRO i samohodne haubice tipa PzH 2000 HRV i dr.
Tijekom 2023. evidentirano je 340 izvanrednih događaja pri čemu je ljudski faktor bio presudan kod 246 izvanrednih događaja. 
U raspravi je od dijela članova Odbora iznesena primjedba kako bi izvješće o obrani na raspravu u Hrvatski sabor trebalo biti dostavljeno u razumnom roku tako da se ne raspravlja s tako velikim vremenskim odmakom. S druge strane je kazano da je Godišnje izvješće o obrani za 2023. godinu upućeno u Sabor tijekom listopada 2024. godine što predstavlja razumni rok, da je razrađeno po svim detaljima i da jasno pokazuje stanje u Hrvatskoj vojsci. 
U odnosu na postavljena pitanja vezano uz donošenje novog Dugoročnog plana razvoja OSRH, sazivanje sjednice Vijeća za obranu i stupnja izvršenih priprema za pozivanje prvih ročnika na odsluženje roka, državni tajnik je rekao da je prijedlog novog DPR-a spreman za daljnje komuniciranje u skladu sa zakonom i da je Ministarstvo obrane izvršilo sve normativne i tehničke pripreme za održavanje sjednice Vijeća za obranu kao i za uvođenje obveznog vojnog roka. U pogledu pitanja o razini spremnosti hrvatske obrambene industrije da iskoristi priliku koju je Europska komisija kroz obrambeni paket predstavila navedeno je kako Republika Hrvatska ima potencijala, ali da ne smije zanemariti svoje prioritete u svrhu ostvarivanja kapaciteta koji će biti konkurentni i samoodrživi.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

    PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu je navedeno Mišljenje dostavio Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o obrani.  

Odbor za obranu je navedeno Mišljenje dostavio Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o obrani.  

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89. 
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je naveo da će, sukladno makroekonomskim pokazateljima, realni BDP rasti po stopi od 3,2% u 2025. godini, te da se u 2026. očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,8%, a u 2027. na 2,6%. Uzimajući u obzir makroekonomska očekivanja ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. planirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8,6%. Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37 milijardi eura što je za 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. Planirani manjak državnog proračuna za 2025. iznosi 4,1 milijardi eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5 % BDP-a dok se za 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura odnosno 1,7% BDP-a.

Odbor za obranu se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva obrane. U okviru obrazloženja predstavnik Ministarstva uvodno je izrazio zadovoljstvo visinom planiranog iznosa na razdjelu Ministarstva obrane u 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Naveo je kako ukupno planirana sredstva na razdjelu Ministarstva u 2025. u iznosu od 1,5 milijardi eura pružaju mogućnost daljnjeg investiranja u obranu i preduvjete da se nastavi trend pojačanog opremanja i modernizacije Oružanih snaga. To će pridonijeti da Republika Hrvatska za narednu godinu ispuni NATO zadani standard izdvajanja za obranu od 2% BDP-a od čega izdvajanje za opremanje iznosi 29%. Takav trend izdvajanja nastavlja se i u projekcijama za 2026. godinu s 1,6 milijardi eura i u 2027. s 2,1 milijardi eura. Od 2025. do 2027. planiraju se sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima te sudjelovanje u netradicionalnim zadaćama. Uz ulaganje u hrvatskog vojnika koji je u središtu pozornosti te poboljšanje standarda i uvjeta života i rada, nastavljaju se procesi opremanja višenamjenskim borbenim avionima, borbenim vozilima pješaštva, višenamjenskim helikopterima. Nakon prevladanog zastoja koji je nastupio zbog povećanih troškova izgradnje, ponovo se nastavlja kapitalni projekt opremanja Obalne straže obalnim ophodnim brodovima. Projekt obuhvaća nabavu i stavljanje u operativnu uporabu pet obalnih ophodnih brodova pri čemu je prototip broda isporučen 2018. godine dok se isporuka prvog broda iz serije očekuje krajem tekuće godine. Pored projekata koji su u tijeku, predviđena su i nova ulaganja i opremanja, od kojih su među najznačajnijima modernizacija raketnog sustava, nabavka bespilotnih letjelica Bayraktar, modernizacija sustava za nadzor zračnog prostora i nabava glavnog borbenog tenka. Opremanje glavnim borbenim tenkom zapadne proizvodnje novi je kapitalni projekt koji se provodi s ciljem unapređenja i razvoja potrebnih oklopnih sposobnosti za ispunjenje zadaća zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta. 

U okviru programa 2507 Obuka i logistička potpora Oružanih snaga za koji su planirana sredstva u iznosu od 93,37 milijuna eura, za potrebe provođenja aktivnosti obuke Oružanih snaga u svrhu postizanja potrebne razine borbene spremnosti i razvijanja sposobnosti, planirana su sredstva u iznosu od 19,3 milijuna eura. U 2025. planira se uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja te će se kroz provedbu istog implementirati dragovoljno vojno osposobljavanje koje će se urediti zakonskim propisima. Pored toga u proračunu su predviđena sredstva za ulaganje u obnovu stambenih i gospodarskih objekata u Vojarni Beli Manastir radi projekta planiranog povratka Hrvatske vojske u Baranju kao i ulaganje u ostale vojarne.  

U raspravi je većina članova dala podršku povećanom ulaganju u obranu te pozitivno ocijenila nastavak investicija u modernizaciju, opremanje, obuku i stjecanje novih vještina te ukupno jačanje Oružanih snaga s ciljem osposobljavanja Hrvatske vojske za sve zadaće u obrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske. U svezi planiranja sredstava za ponovo uvođenje vojnog roka istaknuto je kako se pripremaju preduvjeti za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kako bi se taj proces spremno mogao započeti u trenutku kada se o tome donese odluka. Nastavno na upit vezano uz edukaciju pričuvnog sastava Oružanih snaga u raspravi je navedeno kako je pitanje obuke i školovanja pričuvnih časnika i dočasnika dugo vremena bilo zapostavljeno te je vidljiv deficit tog kadra zbog čega je potrebno organizirati sustavnu obuku za njih. Što se tiče iskazane dvojbe u svezi dometa raketnog sustava o kojem je Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje, u raspravi je obrazloženo kako Oružane snage Republike Hrvatske u skladu s propisanom procedurom i pravilima na temelju taktičke studije i procjene iskazuju potrebu za nabavu opreme za potrebe obrane. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“, četiri „protiv“ i jedan „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. i o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio opće značajke te naveo da se Zakonom, između ostalog, uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje dugom općeg proračuna, imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, ministra i Ministarstva financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza i dr. 

Zakonom se utvrđuje mogućnost preraspodjele sredstava bez ograničenja na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske u slučaju da je potrebno osigurati sredstava za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu. 

Propisuje se visina do koje Vlada Republike Hrvatske može dati suglasnost za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. godini, a koja iznosi najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju za 2024. godinu. 
Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8,57 milijardi eura, a ukupna visina zaduženja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura. U situaciji uslijed nastupa izvanrednih okolnosti utvrđuje se mogućnost dodatnog zaduživanja i iznad propisanog iznosa, sukladno pravnim odredbama Europske unije. Nadalje, Zakonom se propisuje da Vlada na prijedlog nadležnog ministarstva može u ime Republike Hrvatske davati financijska i činidbena jamstva u iznosu do 435 milijuna eura.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je, većinom glasova (sedam glasova „za“, četiri „protiv“ i jedan „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  
Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za obranu je navedeno Mišljenje dostavio Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o obrani  

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o nedavanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je odlučio da, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora provede objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) i o točki Informacija načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske o NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) koju točku je predložilo sedam članova Odbora za obranu.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo je kako je Odluka o pokretanju NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) donesena na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024. godine na kojem je Republiku Hrvatsku predstavljao Predsjednik Republike koji je zajedno s drugim šefovima država i vlada usvojio tekst Deklaracije te se nije ni na koji način ogradio od osnivanja ove NATO aktivnosti. 

NSATU ima ulogu da koordinira i objedini pružanje potpore u pogledu dostave vojne opreme i aktivnosti obuke za Ukrajinu od strane saveznica o odabranih partnera. Jačanje pružanja sigurnosne pomoći Ukrajini na dugoročniji, predvidljiviji i koherentan način temeljni je cilj aktivnosti. Za provedbu ove aktivnosti postavljen je politički uvjet da NATO nije i neće postati strana u vojnom sukobu u Ukrajini i da se aktivnost neće provoditi na području Ukrajine. 
Očekuje se da će u aktivnosti sudjelovati približno 700 pripadnika iz savezničkih i partnerskih država. Sjedište NSATU bit će u Wiesbadenu u Saveznoj Republici Njemačkoj, a u državama saveznicama na istočnom krilu NATO-a bit će logistički centri. 
Prijedlogom Odluke predlaže se da se u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini u 2024., 2025. i 2026. godini uputi do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije, koji ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO-a, niti angažirani na teritoriju Ukrajine. Kao dodatna sigurnost da naši časnici ne mogu biti upućeni na teritorij Ukrajine stavljeno je ograničenje koje priječi njihovo upućivanje na dužnost izvan teritorija Saveza te angažiranje na teritoriju Ukrajine.  

Tijekom rasprave sudionici su upoznati s očitovanjem načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske o NSATU aktivnosti u kojem se, između ostaloga navodi, da NATO nije niti će postati strana u oružanom sukobu te da je teritorijalno provedba Operativnog plana isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a. NSATU aktivnost koordinira obuku i organizira opremanje Ukrajine radi unaprjeđivanja napora i potpore prema održivoj transformaciji Ukrajinskih obrambenih i sigurnosnih snaga, interoperabilnih s NATO-om, usklađenih s NATO standardima, kako bi bile sposobnije braniti Ukrajinu i odvratiti daljnju agresiju Rusije. 

U raspravi je problematiziran razlog zbog kojega na sjednicu Odbora za obranu nije došao načelnik Glavnog stožera OS RH koji je relevantan tumačiti svaku aktivnost, operaciju i misiju. Po tom pitanju je predstavnik Ureda Predsjednika RH istaknuto da Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga drži da se radi o aktivnosti za koju je potrebna politička odluka koju moraju obrazložiti, donijeti i za nju odgovarati političari, a ne vojnici.

U pogledu sudjelovanja Republike Hrvatske u NSATU aktivnosti mišljenja su bila podijeljena. S jedne strane veliki dio članova je isticao važnost priključivanja aktivnosti jer na taj način Republika Hrvatska kao NATO članica potvrđuje da je stabilan i pouzdan partner Saveza u naporima za očuvanje zajedničke sigurnosti u Europi te pomaže zemlji na koju je izvršena agresija i koja brani svoj teritorij. S druge strane je izražena dvojba zbog sigurnosnog aspekta za Hrvatsku budući da bi se priključivanjem u tu aktivnost Hrvatska vojno svrstala na jednu od zaraćenih strana. Pri tome je istaknuto kako postoje obveze među članicama Saveza u kojem za sada Ukrajina nije, te da se je Hrvatska solidarizirala s Ukrajinom kojoj pruža nesebičnu i značajnu pomoć od samog početka ruske agresije. Pored toga citirane su tvrdnje Predsjednika RH o tome da su u procesu donošenja odluke o sudjelovanju u aktivnosti NSATU u Ukrajini dobivene i određene klasificirane informacije koje mogu biti relevantne, a o kojima se ne može raspravljati javno. Nastavno na izneseno, dio članova Odbora za obranu predložio je da se rasprava nastavi bez prisutnosti javnosti, ali je taj prijedlog odbijen. 

Na izravno pitanje o broju zemalja članica NATO-a koje su do sada donijele odluku o slanju svojih vojnika u logističke centre ministar je naveo kako je do sada devet članica donijelo odluku, jedna članica odnosno Mađarska je decidirano odbila sudjelovati u NSATU aktivnosti, dok ostale članice trebaju donijeti odluku do kraja 2024. godine, ali da broj osoblja koje će sudjelovati u aktivnosti predstavlja klasificirani podatak.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova  (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 2 glasa „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku 
o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na ¸nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.  
U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo je kako Republika Hrvatska kao članica NATO-a ima obvezu sudjelovati u radu zajedničkih tijela NATO-a, ponajprije u zapovjedništvima i stožerima. U mandatnom razdoblju u trajanju do četiri godine, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske mogu biti, jednokratno ili više puta, upućeni u područje operacije, misije ili druge aktivnosti na razdoblje do godinu dana.  
NATO zapovjedna struktura podijeljena je u dva strateška zapovjedništva – Savezničko zapovjedništvo za operacije (ACO) i Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (ACT). Doprinos Republike Hrvatske u NATO zapovjednoj strukturi uključuje pozicije u Savezničkom zapovjedništvu za operacije i Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju na 24 stožerne pozicije uz jednu generalsku poziciju koju dijelimo na trogodišnjoj rotacijskoj osnovi. Određeni broj pozicija u Savezničkom zapovjedništvu za operacije je razmjestivo pa pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske s tih pozicija mogu biti upućeni u operacije, misije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Pored toga pripadnici Oružanih snaga RH upućuju se i u NATO strukturu snaga, NATO središta izvrsnosti i u druga multinacionalna tijela. 
Najznačajniji doprinos Republike Hrvatske u NATO strukturi snaga i multinacionalnim zapovjedništvima odnosi se na sudjelovanje u osnivanju, popuni i radu Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za Srednju Europu
Prijedlogom Odluke predlaže se da se u 2025. i 2026. godini pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima može, po potrebi službe, istodobno uputiti najviše 120 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a na zadaće koje su u okviru poslova koje obavljaju na svojim dužnostima.   
U raspravi je istaknuto kako Republika Hrvatska ravnopravno sudjeluje u procesu donošenja odluka kroz Sjevernoatlantsko vijeće o sudjelovanju snaga NATO-a u operacijama, misijama i drugim aktivnostima obzirom da se odluke donose konsenzusom svih članica Saveza. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku 
o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

    
    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane u uvodu je rekao kako je u skladu s odredbama Strateškog kompasa razvoj Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije (RDC) odobren u svrhu stjecanja sposobnosti Europske unije da u kriznim situacijama brzo, snažno i učinkovito može reagirati.   
Naglašena potreba za jačanjem sigurnosti i obrane Europske unije posljedica je pogoršane situacije u okviru europske sigurnosne arhitekture kao i opasnosti od širenja nestabilnosti, uključujući i neposredno susjedstvo Republike Hrvatske.  
Strateški kompas zacrtao je ambiciju Europske unije da bude u stanju zaštiti svoje građane i da ima sposobnost pridonositi međunarodnom miru i sigurnosti tako što će moći brzo i učinkovito reagirati na sukobe i krize izvan svojih građana.  
Predlaže se donošenje odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije, čime bi se omogućila brza reakcija u situacijama iznenadne prijetnje za sigurnost i stabilnost Unije.  
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku 
prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.  
Uvodno je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo kako je novim Strateškim konceptom kojeg su saveznici usvojili na NATO summitu 2022. u Madridu uspostavljen novi model snaga NATO-a (NATO Force Model –NFM). Naglasak se stavlja na kolektivnu obranu, a NFM predstavlja način na koji će planovi obrane Saveza biti izravno vezani sa snagama potrebnim za njihovu provedbu. U odnosu na prijašnje razmjestive snage u okviru NATO snaga za brzi odgovor (NATO Response Force –NRF) veličina i razina spremnosti NFM-a značajno je veća (NRF 40.000 – NFM 300.000). Ustroj NFM snaga omogućuje provedbu balansiranog odgovora na ugroze u punom rasponu. 
Ovim Prijedlogom odluke predlaže se donošenje odluke o prelasku granice Republike Hrvatske dijelu oružanih snaga država članica NATO-a iz sastava modela snaga NATO-a koje su u spremnosti u roku do deset dana i dijelu Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru NFM koje su u spremnosti u roku do deset dana kao i o prelasku granice Republike Hrvatske dijelu Oružanih snaga Republike Hrvatske deklariranih u Savezničke snage za odgovor (ARF) modela snaga NATO-a. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku 
o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

    
    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR – MED IRINI“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je naveo da je u okviru sveobuhvatnih napora za pronalazak rješenja i uspostavu mira i stabilnosti u Libiji Europska unija pokrenula operaciju „EUNAVFOR MED IRINI“ na Sredozemlju u ožujku 2020. godine. Cilj operacije je provedba embarga na uvoz oružja, a operacija pridonosi i provedbi mjera Ujedinjenih naroda za sprječavanje nezakonitog izvoza nafte iz Libije, izgradnji kapaciteta i osposobljavanja libijske obalne straže i mornarice u sprječavanju razvijanja mreža za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima. 

Predlaže se nastavak sudjelovanja Republike Hrvatske u operaciji „EUNAVFOR MED IRINI“ upućivanjem do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2025. i 2026.  godini, uz mogućnost rotacije. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

    
    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo kako se radi doprinosa pomorskoj sigurnosti u zapadnom dijelu Indijskog oceana i Crvenom moru provodi pomorska operacija „EUNAVFOR - ATALANTA“ koju je Europska unija provodi od 2008. godine. 

Područje operacije ATALANTA obuhvaća Crveno more uključujući i Sueski kanal, zaljev Aqaba i Adenski zaljev te velike dijelove Indijskog oceana, a također i somalijsku obalu i njezine teritorijalne vode ukoliko je za to dala prethodnu suglasnost vlada Somalije i Politički i sigurnosni odbor Europske unije. 
Razmještanje Autonomnih zaštitarskih timova (AVPD) od 12 do 20 osoba na brodove koji prevoze pomoć u sklopu Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda imaju važnu ulogu u odvraćanju piratskih napada na te brodove.  
Republika Hrvatska u operaciji „EUNAVFOR – ATALANTA“ sudjeluje od 2009. godine popunjavanjem jedne pozicije u Operativnom zapovjedništvu te povremeno sudjeluje s AVPD timovima sa po 12 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se ukrcavaju na brodove Svjetskog programa za hranu. Do sada su upućena četiri AVPD tima u operaciju. 
Predlaže se nastavak angažmana i upućivanje do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciju Europske unije „EUNAVFOR – ATALANTA“ u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije. 
    
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo kako je operacija koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država ustrojena i organizirana 2014. godine protiv tzv. Islamske Države (ISIS). Cilj operacije je eliminacija terorističke skupine ISIS i prijetnje koju ISIS predstavlja za Irak, regiju, Europu i širu međunarodnu zajednicu. Koalicija je pridonijela porazu ISIS-a. U okviru operacije koalicijske snage provele su obuku, opremile i mentorirale oko 240 000 pripadnika svih segmenata vojnog i sigurnosnog sektora u Iraku, a pored vojnog segmenta doprinos operacije uključio je i sprječavanje financiranja ISIS-a te pružanje humanitarne pomoći stanovništvu zahvaćenom sukobima. Od 2020. godine primjenjuje se novi pristup operaciji u sklopu kojeg koalicijski specijalizirani mentorski timovi pružaju potporu iračkim sigurnosnim snagama u području nadzora operacija, logistike i obavještajnog djelovanja.
Republika Hrvatska jedna je od članica Globalne koalicije protiv ISIS-a kojoj se pridružila u rujnu 2014., a sudjelovanje u operaciji započela je u rujnu 2017. upućivanjem jednog časnika u Zapovjedništvo operacije u Kuvajtu.

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ u 2025. i 2026. godini, popunjavanjem do tri stožerne pozicije u zapovjedništvu operacije u Kuvajtu i Iraku, uz mogućnost rotacije. 

        
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju naveo da Savezničko pomorsko zapovjedništvo (MARCOM) provodi operativni nadzor nad Stalnim pomorskim snagama koje se sastoje od dvije NATO skupine brodova za površinska djelovanja i dvije Stalne NATO skupine protuminskih snaga.
Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2 su namjenski organizirane mornaričke snage težišno angažirane u području Sredozemlja i Crnog mora koje uklanjanjem podmorskih mina, streljiva i ostalih eksplozivnih sredstava pridonose povećanju razine sigurnosti na moru.
U provedbu ove aktivnosti Republika Hrvatska se uključila 2021. godine pri čemu se realizacija sudjelovanja Hrvatske odvija kroz bilateralnu suradnju s Talijanskom Republikom. Svojim doprinosom u ovoj aktivnosti Hrvatska mornarica potvrđuje deklarirane sposobnosti iz područja protuminskog ratovanja, pridonosi međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, podiže međunarodni ugled Republike Hrvatske i jačanju bilateralnih odnosa s Talijanskom Republikom. 

Predlaže se da se u aktivnost Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 uputi u 2025. i 2026. godini do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. 
Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju naveo da je operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ NATO vođena operacija, započeta u studenome 2016. godine. Operacija doprinosi razvoju regionalne pomorske sigurnosti, borbi protiv terorizma, osiguranju slobode plovidbe i borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, zaštiti ključne infrastrukture te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih država u Sredozemlju. 
Zbog smanjenog broja operativnih resursa izvršena je prilagodba planova te je omogućeno angažiranje snaga država članica NATO-a u kraćim razdobljima u određenim područjima. 
U provedbu operacije Oružane snage Republike Hrvatske uključile su se u rujnu 2018. godine. Ovim Prijedlogom odluke predlaže se upućivanje u 2025. 2026. godini do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i brod Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije. 

    Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. 
U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo da je „NATO MISIJA U IRAKU“ uspostavljena kao neborbena misija s mandatom za potporu daljnjeg jačanja iračkih snaga sigurnosti, kroz tehničko savjetovanje iračkih dužnosnika te kroz obuku i savjetovanje iračkih vojnih instruktora. 
Odlukom Vijeća Sjeverno-atlantskog saveza iz listopada 2020. misija se značajno proširuje i prilagođava novim zahtjevima iračke strane o dodatnom savjetovanju na višim razinama. 
Najznačajnije proširenje aktivnosti NATO  misije u Iraku u 2023. godini odnosi se na početak savjetovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova Iraka. Cilj je iračkih obrambenih i sigurnosnih tijela i snaga da steknu sposobnost planiranja, vođenja operacija i održavanja partnerstva.
Trenutačno se misija, kojoj pridonosi dvadeset i pet članica NATO-a i jedna partnerska nacija, sastoji od nekoliko stotina vojnih i civilnih savjetnika i elemenata potpore. 
Republici Hrvatskoj pripala je odgovornost za popunu sedam pozicija, od  čega jednu brigadirsku i to savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka. 

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja u „NATO MISIJI U IRAKU“ uz mogućnost upućivanja do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2025. i 2026. godine, uz mogućnost rotacije. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. 
Nakon ruske okupacije dijela teritorija Ukrajine 2014. godine i sveobuhvatne invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, što je uzrokovalo da je okružje NATO-a nesigurnije nego ikada, NATO saveznice su pristupile jačanju savezničkog postava odvraćanja i obrane. 
Prvo su uspostavljene multinacionalne borbene skupine NATO-a pod nazivom aktivnosti ojačane prisutnosti na teritoriju članica NATO-a na sjeveroistoku Europe (Republike Poljske, Republike Litve, Republike Latvije i Republike Estonije), a zatim, sukladno odluci na summitu u ožujku 2022. započelo je uspostavljanje dodatnih multinacionalnih borbenih skupina u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi (Mađarskoj, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj) pod nazivom aktivnosti ojačane budnosti.
Na NATO summitu u Madridu 2022. godine usvojen je Strateški koncept NATO-a kojim se ističe da euroatlantskim područjem ne vlada mir i da se ne može isključiti mogućnost napada na neku od saveznica, a Ruska Federacija definirana je kao najznačajnija izravna prijetnja za savezničku sigurnost u euroatlantskom području.   
U aktivnostima ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj i Republici Litvi Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju od 2017. godine, dok u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj Hrvatska vojska sudjeluje od 2022., a u Republici Bugarskoj od 2024. godine. 
Od 2024. godine uveden je ujednačen naziv za snage u multinacionalnim borbenim skupinama na istoku Saveza – NATO prednje kopnene snage (NATO Forward Land Forces)

Predlaže se upućivanje do 170 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s borbenim oklopnim vozilima, uz mogućnost rotacije, u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, u okviru borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, u Republiku Poljsku u 2025. i 2026.godini. 
Predlaže se upućivanje do 120 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske uključujući haubičku bitnicu, uz mogućnost rotacije, u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke, u Republiku Litvu u 2025. i 2026.godini. 
Predlaže se upućivanje do 220 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije, u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, u okviru borbene skupine pod vodstvom  Mađarske, u Mađarsku u 2025. i 2026.godini.
Predlaže se upućivanje do 10 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije, u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, u okviru borbene skupine pod vodstvom Talijanske Republike, u Republiku Bugarsku u 2025. i 2026.godini
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. 

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova  (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ ), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

    
    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.  
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naveo je da je operacija potpore miru KFOR na Kosovu uspostavljena 1999. godine i da, zbog svoje blizine, ima posebnu važnost za Republiku Hrvatsku. Operacija KFOR uspostavljena je s ciljem sprječavanja obnavljanja neprijateljstva, izgradnje sigurnog okružja, uključujući javni red i mir, potpore međunarodnim humanitarnim naporima, osiguravanju provedbe sklopljenih sporazuma i potpori razvoju kosovskih snaga sigurnosti. Eventualna pojava nestabilnosti ili sigurnosne krize na Kosovu može imati implikacije na stabilnost i sigurnost područja jugoistočne Europe. 
Koncept prilagodbe veličine vojnih snaga u okviru operacije KFOR, NATO je usvojio 2015. godine kojim je omogućeno da se veličina snaga prilagođava i temelji na sigurnosnoj situaciji na terenu. Nakon terorističkog napada u Banjskoj u rujnu 2023. na Kosovo su privremeno raspoređene dodatne savezničke snage. 

Republika Hrvatska snažno podupire napore NATO-a u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji te ima ambiciju održati i nastaviti angažman u Republici Kosovo sudjelovanjem u KFOR-u do okončanja ove NATO vođene operacije. 
Na temelju izvještaja Savezničkog zapovjedništva za operacije o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska je 2020. godine odlučila povećati hrvatski kontingent u KFOR-u s dotadašnjih 40 na do 150 pripadnika Oružanih snaga RH i s do dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije. Od veljače 2022. u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Republike Albanije čime je unaprijeđena bilateralna vojna suradnja Republike Hrvatske i Republike Albanije.  
Predmetnom odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu u 2025. i 2026. godini upućivanjem do 200 pripadnika OSRH s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku
o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada  2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. 
Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi i NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo kako Republika Hrvatska sudjeluje u tri operacije potpore miru Ujedinjenih naroda i to u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) sa osam pripadnika, u Zapadnoj Sahari (MINURSO) sa pet pripadnika i u Libanonu (UNIFIL) sa jednim pripadnikom Oružanih snaga Republike Hrvatske. Republika Hrvatska namjerava zadržati svoju prisutnost u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda te tako potvrditi poziciju odgovorne članice međunarodne zajednice. 
U operaciji potpore miru u Libanonu (UNIFIL) pripadnici Oružanih snaga sudjeluju od srpnja 2007. godine. Tamošnji stalni čimbenici nestabilnosti su kompleksna društvena i politička situacija koju karakterizira nacionalna i vjerska raznolikost, potom utjecaj velikog broja izbjeglica, povijesni kontekst te nasljeđe dugotrajnog građanskog rata. Dodatno, na sigurnosnu situaciju u Libanonu odražavaju se i vanjski čimbenici nesigurnosti posebice utjecaj otvorenog sukoba između Hamasa i IDF-a u Gazi te razmjena vatre od libanonske paravojne organizacije i političke stranke Hezbollaha iz južnog Libanona i IDF-a u cilju Hezbollahove potpore palestinskom savezniku Hamasu. 
Predlaže se nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) upućivanjem do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije.
U operaciji potpore miru u Zapadnoj Sahari (MINURSO) Republika Hrvatska sudjeluje od 2002. godine. 
Operacija MINURSO važna je za izgradnju održive stabilnosti na području Zapadne Sahare i ekonomskog prosperiteta sjeverozapadne Afrike u cjelini te tako pridonosi i smanjenju migracijskih pritisaka na Europu. 
Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnoj Sahari (MINURSO) u 2025. i 2026. godini upućivanjem do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. 

U operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP)  koja je uspostavljena Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 47 iz 1948. i 91 iz 1951. godine s mandatom osiguranja prekida vatre između indijskih i pakistanskih snaga sigurnosti u Kašmiru te povlačenja svih naoružanih snaga na njihovo područje, Republika Hrvatska sudjeluje od kolovoza 2002. godine. 
U području operacije sigurnosno stanje je složeno uz kršenje prekida vatre između pakistanskih i indijskih snaga sigurnosti duž crte nadzora. 
Dužnosti pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske odnose se na zadaću ophodnje u područjima postaja, zadaće na promatračkim postajama, obilaska pakistanskih vojnih postrojbi i utvrđivanja trenutačnog stanja uz liniju razdvajanja. 
Predlaže se nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) upućivanjem do devet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2025. i 2026., uz mogućnost rotacije. 
U raspravi je izneseno kako je nedavno izvršen napad na osmatračnicu u Libanonu te je postavljeno pitanje da li se razmišlja o  promijeni konteksta ove operacije s obzirom na napade.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku 
o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske
 u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Arsen Bauk

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 9. listopada  2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona i o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora predmetne akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganja je navela kako se predmetnim  Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Propisuje se da se sredstva za podmirenje sudskih presuda mogu izvršavati u iznosima iznad planiranih. Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu dobiti suglasnost Vlade RH da se, umjesto dosadašnjih pet posto, zadužuju do najviše šest posto od ukupno ostvarenih prihoda poslovanja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“, tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike  Hrvatske za  2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3 listopada 2024. godine. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62. Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora predmetne akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je navela glavne značajke Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna te istaknula kako se do kraja ove godine temeljem makroekonomskih pokazatelja očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,6%, nakon rasta od 3,1% ostvarenog u prethodnoj godini. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital biti će glavni pokretači rasta gospodarske aktivnosti, pri čemu se pozitivan doprinos očekuje i od državne potrošnje te promjene zaliha. U istom razdoblju predviđa se usporavanje inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena na 3%, zbog slabljenja rasta cijena hrane i temeljne inflacije. Ukupni prihodi povećavaju se za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. 

Predstavnik Ministarstva obrane u svom je izlaganju istaknuo da Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu u jednom dijelu obuhvaća preraspodjelu odobrenih stavki na razdjelu Ministarstva obrane, ali i da se povećavaju sredstva za obranu za 102,9 milijuna eura tako da ukupni iznos na poziciji Ministarstva obrane iznosi 1,282 milijardi eura. Time se omogućava da se nastavi s realizacijom svih kapitalnih projekata koji su planirani u proračunu. Najveće povećanje predviđeno je za troškove osoblja i personalnu potporu u iznosu od 56,2 milijuna eura kao i za aktivnosti opremanje materijalno tehničkim sredstvima gdje su povećana sredstva za 71,3 milijuna eura. Također, sredstva su povećana za 2,7 milijuna eura za aktivnost održavanje građevina i infrastrukture tako da novi plan za tu poziciju iznosi 13,7 milijuna eura. U okviru programa mirovne misije na aktivnosti UN misije i operacije planirano je povećanje za 184 tisuće eura. Istovremeno je u okviru istog programa na aktivnosti EU misije i operacije došlo do smanjenja planiranih sredstava za 721,8 tisuću eura. Navedenim povećanjem proračuna za potrebe obrane izdvajanje Hrvatske za potrebe obrane dostići će razinu od 1,93% BDP-a  pri čemu će izdvajanje za materijalno opremanje iznositi 26%. 

U raspravi je ukazano na potrebu uravnoteženog planiranja sredstava za projekte jer su novim planom značajno umanjena sredstva odnosno za 2,7 milijuna eura (indeks 0,0) za projekt borbeno oklopno vozilo, kao i za projekt opremanje borbenim vozilom pješaštva gdje smanjenje iznosi 5,6 milijuna eura te za projekt NATO integrirani sustav protuzračne obrane za koji je planirano smanjenje za 3,0 milijuna eura (indeks 13,8).  

U raspravi je iznesena pozitivna ocjena porasta proračunskih sredstava planiranih na razdjelu Ministarstva obrane kao i dobra realizacija zacrtanih kapitalnih projekata. Uzimajući u obzir geopolitičke okolnosti i rastuće faktore nesigurnosti od strane pojedinih članova izneseno je mišljenje da bi u proračunu za sljedeću godinu trebalo planirati još više sredstava za potrebe obrane.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i tri  „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  
Izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike  Hrvatske za  2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk