Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 21. travnja 2026. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja širom Unije COM (2025) 847, D.E.U. br. 25/008, koje je, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za europske poslove proslijedio Odboru za obranu, aktom od 26. ožujka 2026. godine. Dokument Europske unije nalazi se u Radnom programu za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Komisija je navedeni Prijedlog uredbe objavila 19. studenoga 2025., kao jedan od prijedloga zakonodavnih akata proizašlih iz Bijele knjige o budućnosti europske obrane, inicijative koja je uključena u Program rada Europske komisije za 2025. godinu.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA: 022-03/26-07/73, URBROJ: 50301-21/06-26-2 na sjednici održanoj 3. ožujka 2026.
Temeljem članka 154., a u svezi s člankom 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište RH raspravio kao matično radno tijelo.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio su predstavnik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu obrane.
U uvodnom dijelu navedene su osnovne sadržajne odredbe Prijedloga uredbe koja predstavlja pravni temelj za jačanje vojne pokretljivosti kroz tri glavna pravca djelovanja: - regulatorne izmjene, - u području kritične prometne infrastrukture na četiri glavna vojna koridora EU-a, - u području transportnih sposobnosti.
Glavni ciljevi Prijedloga uredbe su uspostaviti jedinstven EU okvir za prekogranična odobrenja vojnih transporta (tzv. Vojni Schengen), ubrzati i pojednostaviti procedure, osigurati neometan vojni transport u hitnim situacijama kroz poseban mehanizam (EMERS - European Military Mobility Enhanced Response System), ojačati i zaštititi infrastrukturu dvojne namjene ključne za vojne potrebe te poticati dijeljenje prijevoznih sposobnosti za vojni transport koje uključuju nacionalne kapacitete, EU kapacitete i komercijalne resurse uvođenjem Solidarity Pool koncepta. Uredbom se također predlaže i uspostava nacionalnog tijela za koordinaciju vojnog prijevoza, kao i mehanizme nadzora. Svaka država članica trebat će imenovati nacionalnog koordinatora za prekogranični vojni transport, a također se predlaže i uspostava Skupine za koordinaciju transporta u okviru vojne pokretljivosti, jedne od ključnih obrambenih inicijativa za olakšavanje pokretljivosti vojnog osoblja i opreme država članica EU-a i NATO-a. Vojna pokretljivost ključna je za europsku sigurnost i obranu te sposobnost reagiranja na poremećaje, ali je važna i za NATO, posebno u kontekstu kolektivnog odvraćanja i obrane, te predstavlja jedno od ključnih područja EU – NATO suradnje.
U obrazloženju Stajališta Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe navedeno je kako Hrvatska vojnu pokretljivost vidi kao ključni čimbenik spremnosti EU-a i NATO-a i demonstraciju zajedničke predanosti jačanju otpornosti, osiguravanju koherentnog djelovanja i zaštiti transatlantske zajednice, te pozdravlja Prijedlog uredbe kao nužan i pravovremen, naročito u kontekstu EU i NATO planova kojima se predviđa veliki transport vojnih snaga preko teritorija Republike Hrvatske.
Obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, Republika Hrvatska pozicionira se kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a. Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Pozdravlja se prijedlog uspostave jedinstvenog EU sustava stalnih i ad hoc vojnih dozvola, digitalizacija procedura, pojednostavljenje carinskih formalnosti te uvođenje mehanizma za vojni transport u hitnim situacijama (EMERS) kao alata za uklanjanje proceduralnih uskih grla u izvanrednim okolnostima.
Promatrano iz perspektive utjecaja na promet, Hrvatska ukazuje na potrebu dodatnog razmatranja pojedinih odredbi kojima se navodi da neće biti naknade štete/troška drugim korisnicima u slučaju aktivacije EMERS-a i prioritetnog pristupa infrastrukturi i sustavima. Nadalje, ukazuje se da je prilikom transfera vojnih snaga, potrebno jasno naznačiti podnositelja troškova uslijed oštećenja ili izgradnje dodatne infrastrukture.
Potrebe za jačanjem koordinacije između relevantnih tijela državne uprave (MORH, MUP, MMPI, MFIN – Carinska uprava, MVEP), unapređenje digitalnih sustava, usklađivanje s EMERS procedurama u izvanrednim okolnostima, kao i eventualne izmjene zakonodavnih akata za Hrvatsku predstavljaju određene izazove.
Nakon provedene rasprave, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu je jednoglasno (sa deset glasova „za“) donio sljedeće
MIŠLJENJE
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja širom Unije COM (2025) 847, D.E.U. br. 25/008
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk