Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 13. listopada 2025. godine, proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 175 koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravljao o predmetnim aktima kao matično radno tijelo.
U skladu s člankom 247. st. 3. Poslovnika Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 175. Na sjednici Odbora je sukladno odredbi čl.17. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/2012.) sudjelovala pučka pravobraniteljica.
Uvodno obrazloženje podnio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane pri čemu je naveo kako se nakon 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Naveo je kako su u porastu razne vrsta ugroza poput hibridnog djelovanja, kibernetičkih napada i druge ugroze, te da je potrebno uvažiti i mogućnost prirodnih nepogoda i drugih nesreća te katastrofa, zbog kojih je potrebno brzo i učinkovito djelovanje šire zajednice koja pruža pomoć ugroženim dijelovima teritorija i stanovništva. Nastavno na navedeno, a nakon provedene temeljite analize i procjene predlaže se uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, pri čemu je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Za državljane Republike Hrvatske vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj osoba navršava 18 godina života, a prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navršava 55 godina života, a žena 50 godina života. Višim časnicima i generalima/admiralima vojna obveza prestaje posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života. Žene vojne obveznice ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Početna, nulta generacija ročnika koja se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje bit će oni novaci koji u 2026. godini navršavaju 19 godina života odnosno koji su rođeni 2007. godine. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se, iznimno, uputiti i novaci stariji od te dobi, ali najkasnije do isteka 30. godine života te novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje, ukoliko su kandidati za ugovorne pričuvnike, vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.
Kroz temeljno vojno osposobljavanje ročnici će se obučiti osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Obuka će se provoditi kroz dva mjeseca na tri lokacije – Kninu, Slunju i Požegi, te se planira da se na obuku uputi do pet naraštaja godišnje, odnosno 800 ročnika po naraštaju.
Konačnim prijedlogom zakona o obrani detaljnije se uređuje pitanje oslobađanja od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja ili civilnog služenja kao i uvjeti u kojima se može odgoditi ili prekinuti osposobljavanje. Na temeljno vojno osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca upućuju se novaci u skladu s odlukom ministra obrane i planom upućivanja novaka u Oružane snage RH.
Konačnim prijedlogom detaljnije je propisana odredba koja uređuje da jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme ostvaruje nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje kao i razvrstani pričuvnik koji se poziva u službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi. Također se propisuje da navedenu prednost ne mogu imati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom te da provedbu istoga nadzire upravna inspekcija u skladu s predloženim Zakonom. Pritom je istaknuto kako je ključna obrana zemlje, a cilj predloženih beneficija je poticanje novaka na temeljno vojno osposobljavanje.
U odnosu na pitanje diskriminacije ministar je istaknuo da se predmetnim aktom predlaže rješenje koje je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Također je naveo kako je odredbom čl. 9.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, uz iznimku koja je propisana tim Zakonom da se ne smatra diskriminacijom stavljanja u nepovoljniji položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti.
Također je dodatno precizirana odredba kojom se propisuje da se obveznik mora na poziv nadležnog tijela javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom u pozivu, a ako se ne odazove ili ne opravda izostanak, nadležno tijelo pokrenut će prekršajni postupak i može mu biti izrečena novčana kazna.
Za one koji iskažu prigovor savjesti propisuje se obveza civilnog služenja u trajanju od tri mjeseca u tijelu državni uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Iznimno se civilna služba može obavljati u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u trajanju od četiri mjeseca jer ti polaznici provode osam sati civilne zaštite, a ne 24 sata u službi kao polaznici civilne službe. Prioritet pri upućivanju na obavljanje civilne službe u tijelo državne uprave mogu imati osobe koje su u skladu s kriterijima iz propisanog pravilnika ocijenjene boljim ocjenama, kao i osobe koje su na temelju programa srednjoškolskog obrazovanja stekle znanja koja su od interesa za sustav civilne zaštite ili su stekle vještine i kompetencije u području zaštite i spašavanja, protupožarne zaštite i pružanja prve pomoći. Civilni ročnik koji obavlja službu u tijelu državne uprave za vrijeme civilne službe ostvaruje pravo na neoporezivu novčanu naknadu, na radnu ili zaštitnu odjeću, smještaj i prehranu, a civilni ročnik koji je na služenju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu. Također se uređuje i pitanje pričuvnog sastava koji se dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.
Pored toga je navedeno kako je sukladno sve intenzivnijem procesu opremanja i modernizacije Oružanih snaga uvažena primjedba koja je iznesena na Prijedlog zakona te je u Konačnom prijedlogu predviđena izmjena odredbe članka 6. stavka 2. Zakona o obrani na način da Odbor za obranu Hrvatskog sabora daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15 mil.eura prije pokretanja postupka. O provedenim postupcima javne nabave za vrijednosti od 5 mil.eura do 15 mil.eura Ministarstvo podnosi izvješće Odboru do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.
U odnosu na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ministar je kazao kako je vojnik središte obrambenog sustava zbog čega se poduzimaju mjere za daljnje unaprjeđenje standarda života i rada djelatnih vojnih osoba. Predmetnim Zakonom predlaže se uređenje statusnih prava i obveza ročnika koji su na temeljnom vojnom osposobljavanju, njihova plaća i materijalna prava. Služba u Oružanim snagama znači obavljanje Ustavom, zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatno vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.
Popunjavanju djelatnih i pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske kao jednom od kritičnih ciljeva, pridonijet će temeljno vojno osposobljavanje. Ročniku se služba u Oružanim snagama uređuje Odlukom o temeljnom vojnom osposobljavanju te određuju prava i obveze. Pored toga, predlaže se da ročnici na temeljnom vojnom osposobljavanju primaju mjesečnu plaću u visini od 90 posto vrijednosti koeficijenta osobnog čina za vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara, odnosno taj iznos je oko 1.100 eura neto mjesečno, a dva mjeseca osposobljavanja upisat će im se u radni staž.
Prijam osoblja u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi koji je utvrđen godišnjim planom u skladu s potrebama Oružanih snaga kojeg na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske. Pored propisanih općih uvjeta za prijam vojnika/mornara u djelatnu vojnu službu predmetnim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se određena pogodnost za osobe koje nemaju završeno srednjoškolsko obrazovanje, na način da im se iznimno omogućava prijam u djelatnu vojnu službu, ali uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi, uz potporu Ministarstva obrane, završe srednjoškolsko obrazovanje.
Nadalje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja i zadržavanja osoblja u službi, propisuje se za djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života mogućnost ostvarivanja prava na potporu za stambeno zbrinjavanje. Podrobnije uvjete za pružanje potpore pravilnikom će propisati ministar obrane. Vlada RH je ove godine donijela i nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, gdje je regulirano stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba. Pri tome je bitno naglasiti da će se mjera stambenog zbrinjavanja odnositi na djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske kao što su Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice i u budućnosti Beli Manastir.
Transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ od posebnog je državnog interesa. Sveučilište je preuzelo posebne vojne studijske programe, a u svrhu daljnjeg razvoja ovim Zakonom se uređuje da pripadnici Oružanih snaga koji su izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga, mogu zasnivati radni odnos sa Sveučilištem obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ na način da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno. Pored toga, u svrhu omogućavanja napredovanja u službi i profesionalnog razvoja kod nižih odnosno mlađih časnika i dočasnika, predlažu se izmjene odredbi u odnosu na Prijedlog zakona.
Pučka pravobraniteljica je u svom izlaganju, između ostaloga, navela kako je potrebno uvažiti da su pitanja obrane i sigurnosti svake države i njenih građana od suštinske važnosti te da je država dužna osigurati obranu i sigurnost svojih građana od različitih vrsta ugroza. U tom pogledu Republika Hrvatska je ovlaštena odabrati model i način na koji će to činiti, ali pri tome, u pogledu poštivanja jamstava zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, odabrani način mora biti u skladu s Ustavom, standardima europskog prava i međunarodnog prava te odredbama zakona organske snage. Pored toga obratila je pozornost na odredbe koje se odnose na postupak civilne službe te je istakla da je formulacija odredbe da se „u zahtjevu za civilnu službu učini uvjerljivim vjerske ili moralne razloge“ nejasna i neobrazložena.
U raspravi na Odboru većina članova je ocijenila kako su predmetne izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje nužne, posebice u kontekstu geopolitičkih zbivanja.
Članovi Odbora iz redova vladajuće koalicije istakli su kako prednost pri zapošljavanju ne bi trebale imati osobe koje iz raznih razloga nisu mogle ili htjele obavljati vojno osposobljavanje odnosno da osobe koje nisu sposobne rukovati naoružanjem ne bi trebale imati prednost prilikom natjecanja za radno mjesto. U tom pogledu navedeno je kako je neshvatljivo da osoba koja se izjasnila da nije spremna za temeljno vojno osposobljavanje, pri zapošljavanju želi ostvariti prednost na poslovima gdje se oružje svakodnevno nosi, kao primjerice u policijskoj službi, lovačkom savezu, zaštitarstvu. Pored toga, ocijenjeno je kako su primjedbe pučke pravobraniteljice većinom usmjerene na brigu o jednoj skupini novaka pri čemu se stiče dojam da temeljno vojno osposobljavanje nije potrebno. Naglašeno je kako u uvjetima kada 18 generacija novaka nije prošlo obuku, a pitanje obrane i sigurnosti nije regulirano niti kroz školski sustav, Hrvatska nužno treba radi sigurnosti zemlje, žurno pristupiti zanavljanju pričuvnog sastava, te obučiti mlade ljude koji su spremni odazvati se i dati se na raspolaganje zemlji u određenim okolnostima.
U odnosu na navedene primjedbe pučke pravobraniteljice od strane oporbe izneseno je zapažanje kako se iste isključivo odnose na odredbe vezane uz civilno služenje koje je široko razrađeno u predmetnom aktu. Pritom je nadalje ocijenjeno da je legitimno da država propiše prednost pri zapošljavanju, ako se time želi potaknuti mlade ljude da se prijavljuju za temeljno vojno osposobljavanje, ali da oni ne bi trebali imati prednost pred onima koji nisu imali priliku ili obavezu se javiti na osposobljavanje, pri čemu se prvenstveno misli na žene i one koji zbog zdravstvenih razloga nisu bili vojni obveznici. U pogledu primjedbi člana Odbora vezano uz izmjenu odredbe članka 6. st. 2. kojim se po novom prijedlogu propisuje da Odbor za obranu daje mišljenje o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15 mil.eura zbog čega se građanskom nadzoru izmiču sve nabave, a uloga Odbora za obranu degradira i gubi smisao, odgovoreno je kako se navedena odredba mijenja nakon 12 godina primjene, s ciljem ubrzavanja postupaka nabave obzirom na povećanu potražnju i značajni porast cijena vojne opreme. Također, u odnosu na zatraženu informaciju da se javnosti dostave analize snimanja stanja i procjene dugoročnih potreba za osobljem na temelju kojih je donesena odluka o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, navedeno je kako, unatoč velikom interesu javnosti, ne postoji mogućnost da se zatraženi dokumenti objave jer su klasificirani oznakom tajnosti.
U okviru izlaganja vanjskih članova Odbora, između ostaloga je istaknuto kako se predmetnim zakonima daje veliki potencijal koji se odnosi na psihofiziološko jačanje mladih ljudi, njihovu mentalnu spremnost i otpornost na stres. Pritom je naglašeno kako rat ne dobivaju tenkovi, haubice i vojno naoružanje, već rat dobivaju ljudi koji su spremni braniti svoju domovinu. Pored toga je istaknuto kako se sa predloženim aktima daje dovoljna širina društvu da se organizira i da pristupi sveobuhvatno cjelokupnoj problematici obrambenog organiziranja zemlje. Vojni i civilni segment obrane pružaju otpornost društva u odnosu na sve aktualne ugroze kojima je društvo izloženo. Zakon jasno propisuje prava i slobode građana kao i dužnosti i obveze prema državi i njihovoj zadaći u obrambenom sustavu. U tom pogledu izneseno je mišljenje kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH započinje novo razdoblje obrambenog organiziranja Republike Hrvatske budući se navedenim izmjenama popunjava praznina koja je nastala u prethodnom razdoblju započevši od 2008. godine, u vrijeme kada se nije pridavala dovoljna pozornost obrani i činjenici da sigurnost mora biti prisutna u pristupu prema svim zadaćama i da svi njeni građani trebaju sudjelovati u tome, a pri čemu je vojska najvažniji odnosno borbeni dio obrane. Isto tako je posebno naglašena neizostavna potreba socijalizacije za obranu i obrambena pitanja koja mora postati temelj od osnovnoškolskog obrazovanja pa nadalje.
U završnom dijelu rasprave je u ime dijela oporbenih članova Odbora istaknuto kako postoje čvrsti i opravdani razlozi zbog kojih je potrebno podržati predmetni prijedlog kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Ključni razlog je postojanje opasnosti, da zbog sve slabijeg odaziva novaka na dobrovoljno vojno osposobljavanje, Hrvatska vojska ostane bez vojnika. U tom kontekstu je kazano da ukoliko Republika Hrvatska uvede temeljno vojno osposobljavanje neće biti jedina zemlja koja ga je uvela, ili ako ga ne uvede isto neće biti jedina zemlja koja ga nije uvela, ali će u tom slučaju biti jedina zemlja koja je ostala bez vojnika. Pored toga je ocijenjeno da se predmetnim izmjenama Zakona o obrani opravdano predlaže povećanje vrijednosti za koje Odbor daje mišljenje Ministarstvu, te se predlažu razumljivi rokovi trajanja vojnog osposobljavanja kao i omjeri između temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog služenja. U odnosu na članak 35. predloženih izmjena i dopuna Zakona o obrani koji propisuje prestanak važenja Zakona o civilnoj službi iznesen je prijedlog da Vlada RH u roku od godine dana predloži novi tekst zakona. Nadalje, u odnosu na Konačni prijedlog zakona o službi u OSRH iznesena je primjedba vezano uz članak 34. kojim se mijenja točka 14. Zakona na način da se smanjuju kriteriji za ostanak u službi za uvjetno osuđene osobe.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 „protiv“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk