Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 21. ožujka 2025. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Nastavak ruske agresije na Ukrajinu značajno je utjecao na sigurnosnu situaciju i dinamiku aktivnosti također i izvan europskog prostora. U okolnostima pogoršane sigurnosne situacije Hrvatska je nastavila s politikom povećavanja obrambenog proračuna i sredstava za opremanje i modernizaciju obrambenog sustava pri čemu je proračun za 2023. povećan za 9,3% u odnosu na 2022. godinu, a za 2024. povećan je za 23% u odnosu na prethodnu godinu.
Provedba međunarodne obrambene suradnje i zajednički doprinos stabilnosti i miru temelji se na suradnji sa strateškim partnerima, sudjelovanju u operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u aktivnostima OESS-a i RACVIAC-a.
U operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu tijekom 2023. godine sudjelovalo je ukupno 1150 pripadnika Hrvatske vojske, od toga 1111 u okviru NATO-a. Republika Hrvatska popunjavala je 85 pozicija u nacionalnim predstavništvima pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti. U strukturi vojnog osoblja Europske unije Hrvatska je imala dva predstavnika i jednog predstavnika u Stožeru za vojno planiranje i provedbu. U pogledu operativnog doprinosa Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU, Hrvatska je nastavila sudjelovati u pomorskim operacijama EUNAVFOR MED Irini i EUNAVFOR Somalija ATALANTA. Također, OS RH sudjeluju u sedam projekata u sklopu Stalne strukturirane suradnje EU-a, kao i u borbenim skupinama EU-a.
Tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je djelovalo 31 vojno-diplomatsko predstavništvo s ukupno 40 članova vojno-diplomatskog zbora, pri čemu 15 predstavništava ima sjedište u Hrvatskoj, a 16 u inozemstvu. U istom razdoblju akreditirano je deset hrvatskih vojnih izaslanika u 22 zemlje.
Glavni strateški partner i saveznik Hrvatske u području obrane i sigurnosti su Sjedinjene Američke Države. Također je nastavljena suradnju sa važnim strateškim saveznicima Francuskom Republikom, Saveznom Republikom Njemačkom, Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske. U kontekstu regionalne suradnje poseban naglasak usmjeren je na jačanje suradnje s Mađarskom, Republikom Slovenijom i Talijanskom Republikom, kao i na pružanje potpore državama jugoistočne Europe u procesu euroatlantskih integracija.
Tijekom 2023. naglasak je bio na podizanju materijalnih prava djelatnika. Koncem 2023. godine u Ministarstvu obrane bilo je ukupno 15 909 osoba od kojih 14 103 djelatnih vojnih osoba i 1806 državnih službenika i namještenika.
Ministarstvo obrane nastavilo je pružati potporu hrvatskoj obrambenoj industriji te je 2023. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske u vrijednosti od 103 mil.eura. Promocija kvalitete hrvatske obrambene industrije posebno je vidljiva u misijama i zadaćama u kojima sudjeluju OS RH obzirom da su hrvatski vojnici opremljeni osobnim naoružanjem i opremom proizvedenom u hrvatskim tvrtkama.
U okviru projekta zajedničke nabave obrambenih proizvoda Ministarstvo obrane je potpisalo s Europskom obrambenom agencijom Projektne dogovore u vrijednosti oko 42 mil.eura.
Ukupna vrijednost ulaganja u građevine i infrastrukturu u 2023. iznosila je 41,23 mil.eura od kojih su najznačajnija ulaganja izvršena na lokacijama vojarni „Pukovnik Marko Živković“ u Velikoj Gorici, „Admiral flote Sveto Letica-Barba“ u Splitu, “Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem, „132. brigade HV“ u Našicama i zrakoplovnoj bazi „Lučko“.
Izvršenje financijskog plana Ministarstva obrane u 2023. iznosilo je 1.026.233.926,63 eura što predstavlja povećanje od 5,72% ili 55 mil.eura u odnosu na rashode u prethodnoj godini. U strukturi izvršenja Financijskog plana rashodi za zaposlene čine 39,94% ukupnog izvršenja ili 409 mil.eura. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 34,93% ukupnog izvršenja odnosno 358 mil.eura i najvećim dijelom se odnose na opremanje višenamjenskim borbenim avionom i borbenim vozilima pješaštva Bradley, višenamjenskim helikopterima, materijalno tehničkim sredstvima i na modernizaciju komunikacijsko-informacijskim sustavima i ulaganju u nekretnine.
Tijekom 2023. godine nastavljene su aktivnosti održavanja, jačanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske te njihovo usklađivanje s obvezama u okviru NATO-a i Europske unije. U okviru NATO-a poseban naglasak stavljen je na razvoj Novog modela snaga te s tim u vezi prilagodbu i razvoj relevantnih planova. Europska unija je na području sigurnosti i obrane nastavila jačati suradnju u okviru PESCO-a, kao i prilagođavati postojeće mehanizme usmjerene na zajednički razvoj obrambenih sposobnosti i zajedničke projekte nabave.
Nastavljen je doprinos Hrvatske međunarodnom miru i sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a u kojima je tijekom 2023. ukupno bilo angažirano 1150 pripadnika Hrvatske vojske, od čega 98 žena ili 8,5% što je iznad prosjeka sudjelovanja žena drugih članica. U pogledu sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu istaknuto je kako je nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. zabilježeno nekoliko incidenata koji su prošli bez posljedica za pripadnika HV i bez utjecaja na redovito obavljanje zadaća.
U okviru potpore civilnim institucijama u gašenju požara otvorenog prostora tijekom 2023. su protupožarne zračne snage izvršile 2362 leta i ostvarile 374:55 sati naleta dok je besposadni zrakoplovni sustav „ORBITER 3“ na protupožarnim izviđanjima proveo tri leta u trajanju od 5:21 sati.
U pogledu obrambenih sposobnosti prioritet je razvoj brigade srednjeg pješaštva s pripadajućim postrojbama borbene i logističke potpore. Zračne sposobnosti su značajno ojačane, a ključni projekti, među ostalima uključuju dovođenje u operativno stanje borbenih vozila pješaštva Bradley, modernizaciju i nabavu dodatnih baznih oklopnih vozila Patria, opremanje terenskom bolnicom ROLE-2B i nabavu borbenog streljiva (155 mm). Republika Hrvatska sudjeluje u sedam PESCO projekata Vojna pokretljivost, Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofe, Mreža logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama, Kibernetički timovi za brzi odgovor i zajedničko djelovanje, Unaprjeđenje pomorskog motrenja, Nuklearno-biološko-kemijsko motrenje i Zračna nadmoć, a također je nastavljena i provedba projekta razvoja Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga u Zemuniku Donjem.
Personalna popunjenost pričuvnih postrojbi iznosi 97% u odnosu na odobrene planove, provedeno je osposobljavanje ključnog osoblja i dijela postrojbi razvrstane pričuve za 793 razvrstanih pričuvnika u trajanju od deset dana, te je od 72 planiranih ukupno provedeno 58 vježbi od čega 43 međunarodne i 15 nacionalnih vježbi.
Kroz postupke održavanja materijalno-tehničkih sredstava provedena je i generalna revizija na 57 tenka od njih 75, izvršen popravak četiri samohodne haubice, proveden remont 12 topova, nastavljeno održavanje borbenog oklopnog vozila Patria CRO i samohodne haubice tipa PzH 2000 HRV i dr.
Tijekom 2023. evidentirano je 340 izvanrednih događaja pri čemu je ljudski faktor bio presudan kod 246 izvanrednih događaja.
U raspravi je od dijela članova Odbora iznesena primjedba kako bi izvješće o obrani na raspravu u Hrvatski sabor trebalo biti dostavljeno u razumnom roku tako da se ne raspravlja s tako velikim vremenskim odmakom. S druge strane je kazano da je Godišnje izvješće o obrani za 2023. godinu upućeno u Sabor tijekom listopada 2024. godine što predstavlja razumni rok, da je razrađeno po svim detaljima i da jasno pokazuje stanje u Hrvatskoj vojsci.
U odnosu na postavljena pitanja vezano uz donošenje novog Dugoročnog plana razvoja OSRH, sazivanje sjednice Vijeća za obranu i stupnja izvršenih priprema za pozivanje prvih ročnika na odsluženje roka, državni tajnik je rekao da je prijedlog novog DPR-a spreman za daljnje komuniciranje u skladu sa zakonom i da je Ministarstvo obrane izvršilo sve normativne i tehničke pripreme za održavanje sjednice Vijeća za obranu kao i za uvođenje obveznog vojnog roka. U pogledu pitanja o razini spremnosti hrvatske obrambene industrije da iskoristi priliku koju je Europska komisija kroz obrambeni paket predstavila navedeno je kako Republika Hrvatska ima potencijala, ali da ne smije zanemariti svoje prioritete u svrhu ostvarivanja kapaciteta koji će biti konkurentni i samoodrživi.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
z a k lj u č k a
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk