Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na nastavku 3. sjednice održane 21. listopada 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o nedavanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo.
Odbor je odlučio da, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora provede objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) i o točki Informacija načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske o NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) koju točku je predložilo sedam članova Odbora za obranu.
U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo je kako je Odluka o pokretanju NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) donesena na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024. godine na kojem je Republiku Hrvatsku predstavljao Predsjednik Republike koji je zajedno s drugim šefovima država i vlada usvojio tekst Deklaracije te se nije ni na koji način ogradio od osnivanja ove NATO aktivnosti.
NSATU ima ulogu da koordinira i objedini pružanje potpore u pogledu dostave vojne opreme i aktivnosti obuke za Ukrajinu od strane saveznica o odabranih partnera. Jačanje pružanja sigurnosne pomoći Ukrajini na dugoročniji, predvidljiviji i koherentan način temeljni je cilj aktivnosti. Za provedbu ove aktivnosti postavljen je politički uvjet da NATO nije i neće postati strana u vojnom sukobu u Ukrajini i da se aktivnost neće provoditi na području Ukrajine.
Očekuje se da će u aktivnosti sudjelovati približno 700 pripadnika iz savezničkih i partnerskih država. Sjedište NSATU bit će u Wiesbadenu u Saveznoj Republici Njemačkoj, a u državama saveznicama na istočnom krilu NATO-a bit će logistički centri.
Prijedlogom Odluke predlaže se da se u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini u 2024., 2025. i 2026. godini uputi do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije, koji ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO-a, niti angažirani na teritoriju Ukrajine. Kao dodatna sigurnost da naši časnici ne mogu biti upućeni na teritorij Ukrajine stavljeno je ograničenje koje priječi njihovo upućivanje na dužnost izvan teritorija Saveza te angažiranje na teritoriju Ukrajine.
Tijekom rasprave sudionici su upoznati s očitovanjem načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske o NSATU aktivnosti u kojem se, između ostaloga navodi, da NATO nije niti će postati strana u oružanom sukobu te da je teritorijalno provedba Operativnog plana isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a. NSATU aktivnost koordinira obuku i organizira opremanje Ukrajine radi unaprjeđivanja napora i potpore prema održivoj transformaciji Ukrajinskih obrambenih i sigurnosnih snaga, interoperabilnih s NATO-om, usklađenih s NATO standardima, kako bi bile sposobnije braniti Ukrajinu i odvratiti daljnju agresiju Rusije.
U raspravi je problematiziran razlog zbog kojega na sjednicu Odbora za obranu nije došao načelnik Glavnog stožera OS RH koji je relevantan tumačiti svaku aktivnost, operaciju i misiju. Po tom pitanju je predstavnik Ureda Predsjednika RH istaknuto da Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga drži da se radi o aktivnosti za koju je potrebna politička odluka koju moraju obrazložiti, donijeti i za nju odgovarati političari, a ne vojnici.
U pogledu sudjelovanja Republike Hrvatske u NSATU aktivnosti mišljenja su bila podijeljena. S jedne strane veliki dio članova je isticao važnost priključivanja aktivnosti jer na taj način Republika Hrvatska kao NATO članica potvrđuje da je stabilan i pouzdan partner Saveza u naporima za očuvanje zajedničke sigurnosti u Europi te pomaže zemlji na koju je izvršena agresija i koja brani svoj teritorij. S druge strane je izražena dvojba zbog sigurnosnog aspekta za Hrvatsku budući da bi se priključivanjem u tu aktivnost Hrvatska vojno svrstala na jednu od zaraćenih strana. Pri tome je istaknuto kako postoje obveze među članicama Saveza u kojem za sada Ukrajina nije, te da se je Hrvatska solidarizirala s Ukrajinom kojoj pruža nesebičnu i značajnu pomoć od samog početka ruske agresije. Pored toga citirane su tvrdnje Predsjednika RH o tome da su u procesu donošenja odluke o sudjelovanju u aktivnosti NSATU u Ukrajini dobivene i određene klasificirane informacije koje mogu biti relevantne, a o kojima se ne može raspravljati javno. Nastavno na izneseno, dio članova Odbora za obranu predložio je da se rasprava nastavi bez prisutnosti javnosti, ali je taj prijedlog odbijen.
Na izravno pitanje o broju zemalja članica NATO-a koje su do sada donijele odluku o slanju svojih vojnika u logističke centre ministar je naveo kako je do sada devet članica donijelo odluku, jedna članica odnosno Mađarska je decidirano odbila sudjelovati u NSATU aktivnosti, dok ostale članice trebaju donijeti odluku do kraja 2024. godine, ali da broj osoblja koje će sudjelovati u aktivnosti predstavlja klasificirani podatak.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 2 glasa „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Odluku
o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU)
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk