Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 13. listopada 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3 listopada 2025. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201. Na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetne akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane u svom je izlaganju istaknuo da je okosnica proračuna Ministarstva obrane i cijelog obrambenog sustava pripadnik Oružanih snaga vojnik, časnik i njegove potrebe. Proračunom su osigurani povećani rashodi za zaposlene kako bi se ostvarili svi potrebni uvjeti i standardi u plaćama i materijalnim pravima. Osnovica za izračun plaće uvećana je za 48%, a u 2024. godini plaće svim djelatnim vojnim osobama povećane su u prosjeku za 30%. Rebalans proračuna prati predstavljene izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i potrebne predradnje za početak temeljnog vojnog osposobljavanja. Proračunom su planirana sredstva za obuku djelatnog vojnog sastava, pričuvnika za potrebnu razinu spremnosti, osposobljavanje za sudjelovanje u operacijama i misijama te održavanje obuke i vježbi. Ovim rebalansom predložene su uštede uglavnom na aktivnostima i projektima u financijskom planu na stavkama opremanje i izgradnje i aktivnostima opremanja i opskrbe te je redefinirana dinamika isporuke opreme i izgradnje infrastrukture. Također je istaknuto da Ministarstvo obrane revidiranim planovima ne odustaje niti od jednog projekta, već nastavlja sa svim projektima, ali s nešto izmijenjenom dinamikom istih. Republici Hrvatskoj je iz instrumenta Europske unije SAFE odobreno 1,7 mlrd.eura povoljnih zajmova te će se tim sredstvima financirati određeni veliki projekti opremanja i modernizacije Hrvatske vojske. Tako će se omogućiti da Hrvatska u narednom razdoblju dostigne nove ciljeve povećanih obrambenih izdvajanja. Proračun Ministarstva obrane u posljednjih devet godina kontinuirano raste te u odnosu na 2016. godinu njegovo povećanje za 2025. iznosi 816,2 mil.eura ili 154%. Ukoliko se takva usporedba iskaže u odnosu na ulaganje, opremanje, modernizaciju i izgradnju u OS RH u istom razdoblju, radi se o povećanju od oko 438,3 mil.eura ili 429%. Opremanjem i modernizacijom te uvođenjem novog naoružanja i vojne opreme u uporabu Hrvatske vojske unapređuju se postojeće i razvijaju nove sposobnosti OS RH.
Predloženim izmjenama ukupno smanjenje sredstava na razdjelu Ministarstva obrane iznosi 163,9 mil.eura odnosno približno 10%, te će proračun iznositi 1,344.786.833 eura. Najznačajnija smanjenja planirana su u okviru programa Opremanje, modernizacija i izgradnja pri čemu se veće uštede bilježe na aktivnosti Opremanje materijalno tehničkim sredstvima koja se smanjuje za 87,6 mil.eura na stavkama opremanja pričuvnim dijelovima i na aktivnosti Opskrba materijalnim sredstvima koja se smanjuje za 16,3 mil.eura na stavkama ubojnih sredstava, energije i prehrane. Od kapitalnih projekata najznačajnija smanjenja bilježe se na poziciji Opremanje višenamjenskim borbenim avionima za 31,2 mil.eura na stavkama opremanja i održavanja kao i na poziciji Opremanje borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama za 20,7 mil.eura na stavkama opremanja i uređenja lokacija. Istovremeno uvećana su sredstva u iznosu od 23,4 mil.eura koja se najvećim dijelom odnose na aktivnosti Troškovi osoblja i personalna potpora u iznosu od 16,2 mil.eura, a za 1,7 mil.eura povećavaju se sredstva za aktivnost Obuka i vježbe, koja su namijenjena za naknade pripadnicima OSRH za sudjelovanje u vježbama i aktivnostima održavanja građevina i infrastrukture. Pored toga povećan je iznos na poziciji Sudske presude i ovrhe za 1,13 mil.eura.
U razdjelu Ministarstva obrane u glavi Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman uvećana su sredstva u iznosu od 746.704 eura za rashode za zaposlene i za sufinanciranje troškova temeljem ugovora sklopljenog sa Sveučilištem u Splitu. Istovremeno je Sveučilište iskazalo uštede u iznosu od 1,5 mil.eura koja se većinom odnose na materijalne rashode.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je navela glavne značajke Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna te istaknula kako se u 2025. predviđa rast BDP-a po stopi od 3,3 %, nakon rasta od 3,9% ostvarenog u prošloj godini. Pri tome su kao glavni pokretači rasta zabilježeni osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital, a pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje. Fiskalna politika zabilježit će rast prihoda za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 33 milijarde eura. Ukupni rashodi smanjuju se za 225 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 36,8 milijardi eura. Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana su uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine, plaće i inkluzivni dodatak.
Manjak državnog proračuna u 2025. planiran je u iznosu od 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 253 milijuna eura u odnosu na prvotni plan. Manjak opće države (prema ESA 2010 metodologiji) očekuje se da će iznositi 2,9% BDP-a u 2025., a udio javnog duga u BDP-u će se smanjiti za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu te će iznositi 56,9% BDP-a do kraja 2025.
U raspravi je pozitivno ocijenjena tendencija smanjenja javnog duga, ali je također od strane člana Odbora izraženo i neslaganje s iznosom sredstava koja su gotovo 10% umanjena za potrebe Ministarstva obrane zbog čega je isto jedan od najvećih gubitnika u proračunu, posebice ako se uzme u obzir da u kontekstu negativnih geopolitičkih zbivanja i sigurnosnih ugroza, Republika Hrvatska ima povećane potrebe za ulaganjem u Hrvatsku vojsku i nalazi se pred uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja.
Također je postavljeno pitanje o tome koliko je u odnosu na kraj 2024. godine u proračunskom deficitu uvećan udio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, posebice ako se uzme u obzir da su protekle godine održani lokalni izbori zbog čega su rashodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bili veći, a pojedinim čelnicima na lokalnoj razini bilo je zabranjeno dizati poreze, što je rezultiralo znatno manjim prihodima od planiranih. Ukoliko se uzme u obzir ta činjenica, može se reći da je to glavni razlog promašaja u planiranju proračuna na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuto je u raspravi. Nadalje je ocijenjeno kako tako značajno smanjenje sredstava na razdjelu Ministarstva obrane za posljedicu ima da je Republika Hrvatska po svojem ulaganju u obranu pala ispod 2% BDP-a što je naš dugogodišnji cilj kao članice NATO-a.
U odgovoru na postavljeno pitanje predstavnica Ministarstva financija je navela da se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planira da će njihov manjak iznositi do 330 mil.eura. Pored toga je pojasnila kako postoji tendencija pojačanih investicijskih ciklusa na lokalnoj razini od kojih je dosta projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji projekti uključuju izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, a slijedom čega se njihove investicije povećavaju za približno 53% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 „protiv“ i 1 „suzdržan“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje
Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Arsen Bauk, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk