6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 6. svibnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će ovaj Zakon omogućiti transparentan način postupanja u svim upravnim stvarima u području šumskog reprodukcijskog materijala propisan Zakonom o općem upravnom postupku.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje ovoga Zakona, budući da se istim predlaže usklađenje s odredbama novog Zakona o općem upravnom postupku, a u svrhu ispunjavanja mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. “Pravosuđe i temeljna prava”.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (8 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMSKOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 16. studenoga 2010. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu u cjelini, istaknula da su ovim Prijedlogom državnog proračuna planirani ukupni prihodi za 2011. godinu u iznosu od 107,4 milijardi kuna, što predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,8%. Također je istaknula da su ukupni prihodi u 2012. godini projicirani u iznosu od 114,1 milijarde kuna, što je rast na godišnjoj razini od 6,2% te da su ukupni prihodi za 2013. godinu projicirani u iznosu od 119,1 milijardi kuna, što u odnosu na 2012. godinu predstavlja porast od 4,3%. Obrazlažući rashodovnu stranu Državnog proračuna, predstavnica Ministarstva financija posebno je naglasila smanjenje proračunske potrošnje u 2011. godini u skladu sa zaključkom kojeg je donio Hrvatski sabor prigodom donošenja izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2010. godinu.

Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u uvodnom je izlaganju istaknuo da, iako se u Prijedlogu državnoga proračuna predlaže smanjenje sredstava za razdjel 062 u 2011. godini za cca 80 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu, to se, ako se pogleda struktura proračuna Ministarstva, neće značajnije odraziti na realizaciju programa regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. To tim više što se u narednom razdoblju u području vodnoga gospodarstva očekuje priljev većeg iznosa nepovratnih sredstava iz EU fondova koja će se orijentirati u gospodarstvo, a smanjit će se angažiranje vlastitih proračunskih sredstava.

Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu. Međutim, neki članovi Odbora su u načelnoj raspravi o ovom Prijedlogu izrazili žaljenje i nezadovoljstvo zbog dinamike i načina dostavljanja, te rasprave o ovom važnom dokumentu, i to u situaciji kad se proračunski deficit planira u iznosu od skoro 15 milijardi kuna, a za narednu je godinu već najavljeno daljnje zaduživanje države.

U raspravi o Prijedlogu državnog proračuna koji se odnosi na djelokrug rada Odbora većina članova pohvalila je napore resornog Ministarstva da, unatoč smanjenju sredstava za razdjel 062, nastavi s realizacijom započetih programa i aktivnosti, i to prije svega u području drvne industrije i vodnoga gospodarstva. Ali izneseno je i mišljenje da iz cijelog Prijedloga proračuna, pa tako i dijela koji se odnosi na regionalni razvoj, nije vidljiva efikasnost korištenja sredstava EU fondova, koja sredstva su bila dostupna u većem iznosu a ugovoreno je vrlo malo. Također je istaknuto da je temeljem Zakona o regionalnom razvoju trebalo provesti fiskalno poravnanje, te da postoji znatan broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje, zbog malih sredstava i kadrovske neekipiranosti, nisu u mogućnosti pripremiti svoje projekte za javljanje na natječaje za europska sredstva.

Nadalje, većina članova Odbora je bez veće rasprave podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova «za» i 3 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;

2. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;

3. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;

4. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;

5. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 16. studenoga 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom prije svega utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu i dr.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija, većina članova Odbora je bez veće rasprave podržala donošenje navedenog Zakona, budući da u okviru djelokruga rada Odbora nije bilo posebnih primjedaba niti prijedloga.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova «za» i 3 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici, održanoj 29. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o prestanku rada Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. kolovoza 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te se većina članova Odbora nije protivila prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka kod njegovog donošenja.

Predstavnik predlagatelja je, obrazlažući razloge zbog kojih ovaj Zakon treba donijeti, istaknuo da će se ovim Zakonom omogućiti provedba Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojeg je jedna od mjera i reorganizacija agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje ovoga Zakona, jer će se njegovim donošenjem omogućiti ostvarenje ušteda u Državnom proračunu a u cilju ukupnog gospodarskog oporavka zemlje.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa “za” i 3 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU RADA AGENCIJE ZA PROMICANJE IZVOZA I ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici, održanoj 29. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. kolovoza 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te se većina članova Odbora nije protivila prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka kod njegovog donošenja.

Predstavnik predlagatelja je, obrazlažući razloge zbog kojih ovaj Zakon treba donijeti, istaknuo da će se ovim Zakonom omogućiti provedba Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojeg je jedna od mjera i reorganizacija agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje ovoga Zakona, jer će se prestankom važenja Fonda za razvoj i zapošljavanje te preuzimanjem njegovih poslova od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, postići racionalizacija i smanjiti troškovi.

Međutim, u raspravi je izneseno mišljenje da je neopravdano i upitno da se jedna takva financijska institucija, kao što je navedeni Fond, te njeni poslovi preuzimaju u administrativni sektor. Istaknuto je da iz ovog Prijedloga zakona nije vidljiv stvarni učinak koji će njegovo donošenje imati za gospodarstvo. Naime, skrenuta je pozornost da Fond, kroz financiranje razvojnih programa u gospodarstvu i infrastukturnih projekata kroz kredite i subvencije poduzetnicima ili jedinicama lokalne i područne /regionalne/ samouprave, direktno potiče gospodarski razvoj. Neki članovi Odbora, nadalje, ukazuju da bi ukidanje ove financijske institucije moglo dovesti i do poteškoća u realizaciji, odnosno financiranju odobrenih kredita korisnicima sredstava Fonda.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa “za” i 3 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O FONDU ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici, održanoj 29. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. kolovoza 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl.88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela te se većina članova Odbora nije protivila prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka kod njegovog donošenja.

Predstavnik predlagatelja je, obrazlažući razloge zbog kojih ovaj Zakon treba donijeti, istaknuo da će se istim omogućiti provedba Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojeg je jedna od mjera i reorganizacija agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje ovoga Zakona, budući da je neracionalno egzistiranje Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske koji je osnovan još 2001. godine. Naime, istaknuto je da se poslovi koji se odnose na regionalni razvoj te provedba kokretnih projekata već uspješno provode u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa “za” i 3 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA
O FONDU ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici, održanoj 29. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. kolovoza 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela te se većina članova Odbora nije protivila prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka kod njegovog donošenja.

Predstavnik predlagatelja je, obrazlažući razloge zbog kojih ovaj Zakon treba donijeti, istaknuo da će se ovim izmjenama Zakona o šumama omogućiti provedba Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojeg je jedna od mjera i reorganizacija agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Predstavnik predlagatelja je, također, istaknuo da će se poslovi koje je dosada obavljala Šumarska savjetodavna služba jednako uspješno nastaviti obavljati i unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje će ih temeljem ovoga Zakona preuzeti.

Članovi Odbora su upoznati s pisanim mišljenjem koje je, na Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, ovom Odboru ali i drugim institucijama u državi, dostavila grupa poduzetnika iz područja šumarstva.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora je, u načelnoj raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika i predstavnici grupe poduzetnika iz područja šumarstva, ocijenila da treba podržati donošenje ovoga Zakona a u cilju racionalizacije službi i ušteda u Državnom proračunu.

Nazočni predstavnik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika je u svojoj raspravi istaknuo da je Šumarska savjetodavna služba u svojem dosadašnjem radu pokrenula i provela mnoge aktivnosti za koje su šumovlasnici posebno zainteresirani, kao što je npr. izgradnja šumskih prometnica. Stoga je za šumovlasnike upitno da li će se, i na koji način unutar Hrvatskih šuma d.o.o. ubuduće koristiti sredstva OKFŠ-a a za dovršenje projekata koji su u tijeku za privatne šumovlasnike? Predstavnik grupe poduzetnika iz područja šumarstva je, obrazlažući dostavljeno pisano mišljenje na ovaj Prijedlog zakona, istaknuo kako ovaj zakonski prijedlog nije u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, da je upitna njegova ustavnost i zakonitost, a da se istim onemogućava gospodarenje privatnim šumama i vlasnike privatnih šuma stavlja u neravnopravan položaj.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je mišljenje člana Odbora da Zakon o šumama zahtijeva šire i cjelovitije izmjene od ovih koje se sada predlažu, tim više što je resorno ministarstvo iste najavljivalo još u lipnju mjesecu ove godine kad se smanjivao iznos naknade za općekorisne funkcije šuma. Naime, istaknuto je da ostaje otvoreno pitanje određivanja velikih, srednjih i malih šumoposjednika, s obzirom na iznos koji isti moraju izdvajati od prihoda prodaje drvnih sortimenata u proračun jedinice samouprave a na ime održavanja šumskih prometnica koje su izgrađene kroz njihove šume. Ukazano je i na potrebu provedbenim propisom odgovarajuće urediti raspodjelu sredstava za općekorisne funkcije šuma, ali je skrenuta pozornost i na neusklađenosti nekih predloženih rješenja iz ovog zakonskog prijedloga (čl.2. ovog Zakona kojim se mijenja članak 30. i čl. 80. Zakona o šumama). Tijekom rasprave izneseno je i mišljenje kako ukidanje Šumarske savjetodavne službe očito nije prijedlog šumarske struke već se isto predlaže samo zbog upitnih ušteda u Državnom prorčunu a bez jasno definirane procjene učinaka ovoga Zakona na gospodarstvo, odnosno na gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika.

Dajući podršku donošenju ovoga Zakona, neki članovi Odbora su ocijenili da predložene izmjene Zakona o šumama neće ugroziti privatne šumoposjednike niti poduzetnike u području šumarstva, jer će u toj grani biti dovoljno posla za sve s osnove gospodarenja šumama.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa “za” i 3 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 26. kolovoza 2010. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu u cjelini, istaknula da se ovim Prijedlogom ukupni prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. Također je istaknula da su novim planom za 2010. godinu ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika umanjeni za 135 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi uvećani za 171 milijun kuna. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je u svom izlaganju istaknuo da smanjenje sredstava za razdjel 062 od oko 169 milijuna kuna neće bitno ugroziti rad Ministarstva niti dovršenje konkretnih projekata, prije svega u šumarstvu i drvnoj industriji te vodnom gospodarstvu. Predstavnica Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske istaknula je da je smanjenje sredstava za razdjel 116 predviđeno iz razloga što se Fond ukida, a njegove poslove preuzima resorno ministarstvo.

Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu. Međutim, izneseno je žaljenje što se ovim Prijedlogom, od ukupnih ušteda sredstava Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, njih oko 90% odnosi na smanjenje sredstava namijenjenih Programu regionalnog razvoja, i to prije svega projektima koji se financiraju iz pretpristupnih programa Europske unije. Stoga je iznesena bojazan da ovo smanjenje sredstava na konkretnim projektima i aktivnostima može dovesti do toga da sredstva pretpristupnih programa, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2012., ne budu iskorištena.

Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2010. godinu;
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 26. kolovoza 2010. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva financija je u uvodnom izlaganju istaknula da se, zbog smanjenja proračunskih prihoda u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2010. godini u ovom Zakonu, predlaže smanjenje sredstava proračunske zalihe te mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje navedenog Zakona.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici, održanoj 1. srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. lipnja 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije je istaknuo da Sporazum o financiranju predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA- komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu. Predmetnim Sporazumom o financiranju uređuju se uvjeti potrebni za isporuku pomoći Europske unije, pravila i postupci u vezi s isplatom vezanom uz ovu pomoć, kao i uvjeti pod kojima će se upravljati tom pomoći.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje navedenog Zakona, s obzirom na to da će isti omogućiti provedbu projekata koji će temeljem navedenog Sprazuma biti financirani.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno (10 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa
IPA- komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici, održanoj 1. srpnja 2010. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010. godine.

Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da ovo Izvješće Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru sukladno čl. 38. Zakona o otocima (“Narodne novine” br. 34/99, 32/02 i 33/06) te da isto predstavlja analitički osvrt provedbene politike Vlade prema otocima, a cilj svega toga je pojačana briga o otocima, njihov razvoj s naglaskom da se isti  provodi po principu  održivosti.
           
Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, članovi Odbora su u raspravi dali potporu navedenom Izvješću, budući da je ono transparentno i daje cjelovitu sliku o zakonodavnim aktivnostima, svim poduzetim mjerama te ukupnim ulaganjima države u razvoj otoka tijekom 2009. godine. Međutim, članovi Odbora su, dajući potporu prihvaćanju ovoga Izvješća, ocijenili kako bi bilo korisno da se slično izvješće podnese i o analizi učinaka ulaganja Države u područja od posebne državne skrbi s posebnim naglaskom na ciljeve utvrđene u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske. 
    
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći                                                            
Zaključak

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici, održanoj 1. srpnja 2010. godine, Prijedlog odluke o imenovanju članova Vijeća za vodne usluge koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu odluke proveo u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se Vijeće za vodne usluge temeljem odredbe članka 217. Zakona o vodama (“ Narodne novine” br. 153/09) osniva radi osiguranja zakonitosti u području određivanja cijene vodnih usluga te naknade za razvoj i naknade za priključenje.    

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su ocijenili da je donošenje ove Odluke potrebno, budući da su propisane zadaće Vijeća za vodne usluge takove prirode i značaja da bez osnivanja istoga nije moguća cjelovita provedba Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. U raspravi je, međutim, bez obzira na navedenu zakonsku odredbu, postavljeno načelno pitanje o potrebi osnivanja ovoga Vijeća kao tijela koje će zahtijevati dodatne proračunske troškove i to u vrijeme kad se, zbog recesije, najavljuje preispitivanje brojnih već osnovanih regulatornih agencija i tijela.   

Neki članovi Odbora su, u daljnjoj raspravi, izrazili nezadovoljstvo što među predloženim članovima Vijeća za vodne usluge nema člana iz Hrvatske gospodarske komore, tim više što su njeni predstavnici aktivno sudjelovali u izradi provedbenih propisa temeljem Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Stoga, neki članovi Odbora drže da bi bilo opravdano da Odbor u tom smjeru podnese amandman na navedenu Odluku. Međutim, s navedenim se nije složio predstavnik predlagatelja, ističući kako je prijedlog članova rezultat obavljenih konzultacija sa širim krugom relevantnih subjekata u području vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, te potvrđen od strane Vlade Republike Hrvatske.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o imenovanju članova Vijeća za vodne usluge

u tekstu kako ju je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 26. svibnja 2010. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. svibnja 2010. godine.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno izlaganje iznijeli su predstavnici: Ministarstva financija, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja većina članova Odbora je, u raspravi, dala potporu donošenju navedenog Izvještaja. Međutim, skrenuta je pozornost na nesrazmjer između planiranih i izvršenih proračunskih sredstava za 2009. godinu i to u pojedinim pozicijama razdjela 062 - Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. To se, prije svega, odnosi na sredstva pomoći iz pretpristupnih programa Europske unije. Tako je istaknuto da, iako se sredstva pomoći iz pretpristupnih programa Europske unije za konkretne projekte provode kroz više godina, treba u narednom periodu u okviru proračunskih sredstava namijenjenih Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, voditi više računa o planiranju ali i o dinamici izvršenja istih. S tim u svezi je ukazao na potrebu što žurnijeg donošenja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao osnovnog planskog dokumenta politike regionalnog razvoja, koji će biti podloga za realizaciju konkretnih planiranih projekata na regionalnoj razini. Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na godišnje izvještaje o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova “za” i 4 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

i sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu;

2. Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu;

3. Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu;

4. Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu;

5. Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 22. travnja 2010. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2010. godine.
Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnica Ministarstva financija je u uvodnom izlaganju istaknula da je u izvještajnom razdoblju, od strane Europske komisije,  Nacionalnom fondu doznačeno ukupno 46,51 milijuna eura za programme PHARE, ISPA i SAPARD i IPA komponente I, III i IV.  Predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva posebno su obrazložili aktivnosti vezane za Program za vode i otpadne vode u Karlovcu te u okviru IPA programa komponentu III-regionalni razvoj.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, dajući potporu prihvaćanju navedenog Izvješća, posebno istaknuli učinkovitost nadležnih tijela u vođenju cijelog procesa pripreme za korištenje sredstava pomoći pretpristupnih programa EU, što je rezultiralo vrlo visokim postotkom iskorištenosti dodijeljenih sredstava za konkretne projekte.

U raspravi je, međutim, izneseno kako je potrebno stvoriti osnovne preduvjete koji će omogućiti još veću iskorištenost sredstava pretpristupnih programa, uzimajući u obzir činjenicu da će se Republici Hrvatskoj otvoriti značajni potencijali u narednim godinama, budući da je Europska komisija predložila financijsku omotnicu od 1,5 milijardi eura u 2012. i 2,0 milijarde eura u 2013. godini. Stoga je, u raspravi, izneseno mišljenje kako treba ubrzati donošenje Strategije regionalnog razvoja Repubilike Hrvatske kao osnovnog planskog dokumenta politike regionalnog razvoja, te aktivirati potencijale općina i gradova, ne samo u pripremi dokumentacije za predložene konkretne projekte, nego i u njihovoj realizaciji.
   
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine.
                                                                                                                                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                               
                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 26. sjednici, održanoj 10. veljače 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjima koje su na Konačni prijedlog ovoga zakona dostavili Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik predlagatelja se u uvodnom izlaganju osvrnuo na razlike između rješenja koja se sada predlažu u Konačnom prijedlogu zakona, u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, dajući potporu donošenju ovoga Zakona, većina članova Odbora je ocijenila da će isti, iako je privremenog karaktera,   omogućiti da plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi budu uređene na jedinstvenim temeljima.

Međutim, u raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje kako se ovim Zakonom u nepovoljan položaj stavljaju one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, a koje su iz razdjela Ministarstva financija dobile pomoć do punog iznosa, jer nemaju pravo na izuzeća s tog osnova, već se plaće u tim jedinicama prilagođavaju plaćama državnih službenika. Tako je, s obzirom na navedeno,  iznesen podatak da s tim statusom u Republici Hrvatskoj ima cca 215 općina i 80 naselja te da se upravo te jedinice koje zaostaju u razvoju “kažnjavaju”, jer će predložena rješenja iz ovoga Zakona dovesti do smanjenja plaća u istima, a možda i do gubitka radnih mjesta.

Tijekom daljnje rasprave skrenuta je pozornost da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoriti mogućnost korištenja velikog iznosa europskih sredstava. Potencijal u sredstvima Europske unije za regionalni razvoj u 2012. i 2013. godini je u visini 2,8 milijardi eura. Naime, istaknuto je da za “povlačenje” tih sredstava trebamo imati pripremljene i napisane programe i projekte koje mogu napraviti samo dobro motivirani lokalni i područni (regionalni) službenici, kako se ne bi dogodilo da uslijed malih plaća i kadrovske neekipiranosti lokalnih službenika, s osnova plaćanja europskog poreza, više sredstava uložimo na nacionalnoj razini negoli ih budemo u stanju “povući” iz europskih fondova za konkretne lokalne projekte.

Neki članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na primjedbe koje je uputila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, a koje primjedbe se odnose na činjenicu da se ovaj Zakon donosi ishitreno, bez mehanizama koji osiguravaju njegovu provedbu, bez prethodne analize, bez planova zbrinjavanja službenika te na štetu lokalne samouprave, te da bi isti trebalo povući iz procedure i ponovo ga razmotriti u prvom čitanju.

Upravo zbog velikog broja primjedaba suštinskog karaktera koje su iznijeli Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, ali i drugi sudionici javne rasprave, a koje ne bi bilo moguće otkloniti podnošenjem amandmana, iznesen je prijedlog da Odbor predloži Hrvatskome saboru da o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provede treće čitanje. Međutim, navedeni prijedlog nije dobio potrebnu većinu, s obzirom na to da su se tri člana Odbora izjasnila za navedeni prijedlog, četiri su bila protiv i jedan suzdržan.

Stoga je Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, nakon provedene rasprave, većinom glasova (5 glasova “za” i 3 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 26. sjednici, održanoj 10. veljače 2010. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno  članku 20. stavku 1. Zakona o državnim potporama (“Narodne novine” br. 140/05) dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 14. prosinca 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Godišnjem izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 421-01/09-02/01, Urbroj: 5030120-10-1 od 14. siječnja 2010. godine.
   
Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju iznijela kako je u izvještajnom razdoblju zabilježeno nekoliko pozitivnih trendova koji se odnose na državne potpore. S tim u svezi istaknula je da se to, prije svega, odnosi na činjenicu da je ukupan iznos potpora u 2008. godini smanjen za 17,6 posto u odnosu na potpore dodijeljene u 2007. godini, da je registriran rast potpora za horizontalne ciljeve i to za 25 posto u odnosu na 2007. godinu, a povećan je udio horizontalnih, regionalnih i potpora na lokalnoj razini te da su davatelji državnih potpora većinu potpora dodjeljivali temeljem unaprijed pripremljenih i od Agencije odobrenih programa državnih potpora.

Nakon uvodnog izlaganja Odbor je dao potporu prihvaćanju Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2008. godinu, ocjenjujući da je ovo Izvješće sveobuhvatno, budući da sadrži detaljni prikaz dodijeljenih državnih potpora u 2008. godini te konačne podatke za 2006. i 2007., koji podaci su obrađeni u skladu sa Zakonom o državnim potporama. 
 
Članovi Odbora su se u raspravi, sukladno djelokrugu rada Odbora, osvrnuli na onaj dio Izvješća koji se odnosi na regionalne potpore, ali i na potpore na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2008. godini. Tako je istaknuto da su regionalne potpore u 2008. godini niže za 16,1 posto, u odnosu na 2007. godinu, te da je udio regionalnih potpora u ukupno dodijeljenim potporama povećan s 4,5 posto u 2007., na 4,6 posto u 2008. godini. Neki članovi Odbora su ukazali na problem velikog broja davatelja potpora po istom programu, što dovodi do usitnjavanja sredstava te da o tome treba voditi računa u budućem kreiranju i vođenju politike potpora.

Iako se godišnjim izvješćem o državnim potporama ne obuhvaćaju potpore poljoprivredi i ribarstvu, neki članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na iste. Tako je ukazano da je nedosljedna kontrola dodjele poljoprivrednih potpora te da nedostaje u tom dijelu cjelovita analiza troškova i koristi koje se ostvaruju, što dovodi do toga da su poljoprivredne potpore sve više socijalna kategorija.
 
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 26. sjednici, održanoj 10. veljače 2010. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. prosinca 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo kako je Državni ured za reviziju u izvještajnom razdoblju obavio 546 financijskih revizija koje obuhvaćaju revizije financijskih izvještaja i poslovanja. Provedbom revizija u ovom izvještajnom razdoblju obuhvaćena su javna sredstva u ukupnom iznosu 175.710.561.707,00 kn.
  
Nakon uvodnog izlaganja članovi Odbora su, bez veće rasprave, dali potporu prihvaćanju Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu, ocjenjujući da je isto profesionalno i po pravilima struke sastavljeno.

Što se tiče Izvješća o obavljenim revizijama, Odbor je posebnu pozornost posvetio onom dijelu istoga koje se odnosi na obavljene revizije subjekata koji ulaze u njegov djelokrug rada, a to su Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Šumarska savjetodavna služba, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatske vode. I u tom dijelu u raspravi nisu iznesene posebne primjedbe. Međutim, istaknuto je da je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u izvještajnom razdoblju, tj. 2008. godine, tek bilo osnovano te su utvrđeni nedostaci u nalazu Državnog ureda za reviziju nastali upravo zbog toga.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 24. sjednici, održanoj 9. i 10. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o regionalnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. studenoga 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju iscrpno obrazložio razloge zbog  kojih se predlaže donošenje Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Tako je istaknuo da ovaj Prijedlog zakona ne znači samo daljnje usklađenje našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području regionalnog razvoja, nego isti predstavlja normativni okvir, kako za kadrovsko pripremanje, tako i za učinkovito korištenje sredstava pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije za konkretne programe i projekte regionalnog razvoja.
 
Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjima koje je na Prijedlog zakona o  regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona dostavila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, dajući potporu donošenju ovoga Zakona,  većina članova Odbora je ocijenila kako je isti trebalo donijeti znatno ranije, a u cilju bržeg i ujednačenijeg regionalnog razvoja Republike Hrvatske.  

Međutim, u cjelovitoj raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora je izrazila žaljenje što ovome Zakonu nije prethodilo donešenje Strategije regionalnog razvoja na što je u svojem mišljenju ukazala i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je, nadalje, istaknuto da će ključnu ulogu u smanjenju društveno-gospodarske nejednakosti na regionalnoj i lokalnoj razini imati takova regionalna politika koja će kroz zakon jasno definirati kriterije, ciljeve, rokove i kontolne mehanizme izgradnje ukupnog razvojnog potencijala. Stoga je izneseno da ovaj Zakon, ali i buduća Strategija regionalnog razvoja treba stvoriti preduvjete, kako bi svi dijelovi zemlje bili osposobljeni pridonositi nacionalnom održivom razvoju i konkurentnosti i to boljim povezivanjem lokalnih i regionalnih potreba. To će se postići ukoliko dođe do veće povezanosti i ujednačenosti naših proračunskih i europskih troškova. S tim u svezi, izraženo je mišljenje kako postoji bojazan da uslijed kadrovske neekipiranosti, s osnova plaćanja europskog poreza, više uložimo sredstava negoli ih budemo u stanju “povući” iz pretpristupnih a kasnije strukturnih fondova za konkretne projekte regionalnog razvoja.

Tijekom daljnje rasprave postavljeno je pitanje zbog čega se Strategija regionalnog razvoja donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa, a onda ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji regionalnog razvoja predstavljaju smjernice pri izradi Strategije Vladinih programa, odnosno da li je to predviđeno i za strategije u dugim područjima (čl.13)? Skrenuta je pozornost kako bi bilo dobro da se provedbenim propisom uređuje i sadržaj te metodologija izrade Strategije, kako je to predloženo u članku 14. za županijske razvojne strategije.

Neki članovi Odbora su izrazili stav, kako je zbog uloge i značaja regionalnog razvoja za cjelokupni gospodarski razvoj države, u Zakonu trebalo odrediti da Strategiju regionalnog  razvoja donosi Hrvatski sabor, kako je to bio slučaj za mnoge druge sektorske strategije (Strategija upravljanja vodama, Strategija održivog razvoja, Strategija energetskog razvoja i dr.).  No, budući da se predlaže da istu donosi Vlada za trogodišnje razdoblje, u njenu pripremu i izradu potrebno je uključiti širu javnost.
 
U raspravi je izneseno da je kod ocjenjivanja stupnja razvijenosti i kod razvrastavanja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, u Zakonu  trebalo jasnije odrediti kriterije. Naime, nedorečeno je zbog čega kao kriterij nije uzeta površina i konfiguracija terena za navedene jedinice? Zatim, zbog čega nije jasnije navedno što sve ulazi u prihod po glavi stanovnika jer neke općine, npr., ne naplaćuju komunalne naknade, a neke da. Predloženo je kako bi bilo dobro i korisno u provedbi ovoga Zakona napraviti cjelovitu analizu po županijama, a u cilju pomoći koju bi iste pružale jedinicama lokalne samouprave u pripremi i izradi konkretnih projekata regionalnog razvoja.

Podržavajući načelo partnerstva na razini statističke regije u odabiru, izradi i praćenju projekata predloženo je da se jasnije uredi sadržaj provedbenog propisa koji se odnosi na Partnersko vijeće, na način da istim bude regulirano i njegovo osnivanje. Članovi Odbora su, također, podržali prijedlog Udruge gradova u Republici Hrvatskoj da se odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koju donosi Vlada, zbog javnosti i transparentnosti objavljuje u “Narodnim novinama”.  Skrenuta je pozornost da u izvještavanje o provedbi regionalne razvojne politike treba uključiti i Hrvatski sabor, i to na način da Vlada podnosi godišnje izvješće o rezultatima provedbe programa središnje razine Hrvatskome saboru.

Iako je u raspravi ocijenjeno da će ovaj Zakon, kao i buduću Strategiju regionalnog razvoja nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju trebati znatnije mijenjati, ipak je većina članova Odbora dala potporu njegovom donošenju.
 
Na kraju rasprave iznesen je prijedlog da, prihvaćajući u raspravi iznesene neke primjedbe i prijedloge s kojima se složio i predstavnik predlagatelja, Odbor podnese određeni broj amandmana na navedeni Zakon.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (5 glasova “za” i 2 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
                                                    
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

uz sljedeće

AMANDMANE

I.
Na članak  18.

U članaku 18.  u stavku 4.  iza riječi “vezana uz” dodaje se riječ ”osnivanje,”.

Obrazloženje
 
Ovim amandmanom preciznije se uređuje sadržaj provedbenog propisa koji se odnosi na Partnersko vijeće.

II.
Na članak 27.

U članku 27.  dodaje se stavak 2. koji glasi:

“(2)  Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u “Narodnim novinama” “.

Obrazloženje

Ovim amandmanom omogućava se javnost i transparentnost kod donošenja odluke o razvrstavanju temeljenoj na izračunu indeksa razvijenosti što je jedno od načela regionalnog razvoja, a uvažavajući principe utvrđene u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                         
       
                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                      Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 23. sjednici, održanoj 8. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se Zakon o vodama donosi zbog usklađivanja propisa vodnoga gospodarstva s Okvirnom direktivom o vodama,  ali i  Strategijom upravljanja vodama. Također je istaknuo da su u ovaj Prijedlog uvrštene primjedbe i amandmani koji su izneseni tijekom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o vodama koji je predlagatelj povukao iz procedure u rujnu ove godine.
 
Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjima koja su na Prijedlog zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona dostavili Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske i Hrvatska udruga poslodavaca.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, u raspravi, ocijenili kako će se ovim Zakonom ostvariti opći ciljevi upravljanja vodama te da treba podržati njegovo donošenje.  

Međutim, u raspravi koja je uslijedila, neki članovi Odbora su ocijenili opravdanim primjedbu na čl. 89. koju je iznijelo Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske, a odnosi se na zahvaćanje vode u izvornom obliku u količini većoj od tri i pol milijuna prostornih metara godišnje radi njene prodaje na tržištima drugih zemalja. Naime, neki članovi Odbora drže kako je upitno da se ta djelatnost proglasi od interesa za Republiku Hrvatsku, da se izuzme od ishođenja i plaćanja koncesije, te da postoji bojazan od nekontrolirane prodaje nacionalnog blaga. Ova bi odredba također mogla dovesti u nepovoljan položaj domaće proizvođače koji za crpljenje vode za domaće tržište moraju sklopiti ugovor o koncesiji i plaćati koncesijsku naknadu. 

U daljnjoj raspravi je, nadalje, izraženo kako je upitna odredba st. 3. članka 199. po kojoj je kriterij za uspostavljanje uslužnog područja isporuka vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 2 milijuna prostornih metara. Naime, primjenom ovoga kriterija mnoga će mala komunalna poduzeća na područjima jedinica lokalne samouprave, gdje se gradila i godinama uspješno održavala vodovodna mreža doprinosima stanovništva, ostati bez licence za obavljanje toga posla na svom području.

U raspravi je posebna pozornost skrenuta na odredbe navedenog Zakona koje se odnose na obranu od poplava. Izražena je bojazan da će povjeravanje poslova preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, koji će se ustupiti ponuditelju na branjenom području primjenom propisa o javnoj nabavi, ostaviti bez posla dosadašnje dobre izvođače na branjenim područjima u jedinicama lokalne samouprave, tim više što sredstva prikupljena s osnova ovoga Zakona idu direktno u Državni proračun a ne više kao prije Hrvatskim vodama. Iako je od strane predstavnika predlagatelja izneseno da će onaj ponuditelj koji će dobiti licencu za obavljanje poslova gospodarskog i tehničkog održavanja, a u cilju zaštite od poplava, morati zaposliti 85% ljudi sa branjenog područja, ipak je iznesena sumnja u transparentnost licenciranja i kontrole zapošljavanja navedenog broja ljudi sa branjenog područja. 
   
U daljnjoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora, obrazlažući dostavljene pisane primjedbe HUP-a, istaknuo da je oko nekih primjedaba postignut dogovor s predlagateljem te je predložio da iste Odbor podrži i podnese kao amandmane na navedeni Zakon. To se odnosi na izdavanje potvrde o suglasnosti s posebnim uvjetima priključenja u roku od 30 dana te na skraćivanje roka za donošenje provedbenog propisa kojim se propisuje najniža osnovna cijena vodnih usluga i vrste troškova koje cijena vodnih usluga pokriva.

Na kraju rasprave iznesen je prijedlog da, prihvaćajući iznesene primjedbe i prijedloge Hrvatske udruge poslodavaca, s kojima se složio i predstavnik predlagatelja, Odbor podnese određeni broj amandmana na navedeni Zakon.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova “za” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o vodama

uz sljedeće

AMANDMANE

I.
Na članak  162.

U članak 162. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„Isporučitelj vodne usluge dužan je u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, osim ako propisima o prostornom uređenju i gradnji nije propisan kraći rok, izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga članka ili odbiti zahtjev za izdavanjem potvrde.“

Obrazloženje

Tekst ovog amandmana odnosi se na obvezu isporučitelja vodne usluge da u roku od 30 dana izda potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja ili odbije zahtjev stranke za izdavanjem iste, osim ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Ovaj amandman je usuglašen s Hrvatskom udrugom poslodavaca iz razloga što se smatra da je isti u interesu investitora kao podnositelja zahtjeva za izdavanje potvrde o sukladnosti idejnog projekta ili glavnog projekta s posebnim uvjetima priključenja u smislu bržeg rješavanja toga zahtjeva. Budući da se ovom izmjenom omogućuje smanjenje administrativnih barijera što je u javnom interesu, predlaže se u navedeni članak dodati stavak 4. kako je navedeno.

II.

Na članak 246.

U članku 246. stavku. 1. točki 14. iza riječi „u roku od“ riječi „2 godine“ zamjenjuju se riječima „6 mjeseci“.

Obrazloženje

Tekst ovog amandmana odnosi se na skraćenje roka donošenja Uredbe kojom se propisuje najniža osnovna cijena vodnih usluga i vrste troškova koje cijena vodnih usluga pokriva. Uvažavajući prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca koji je usuglašen i verificiran na Gospodarskom socijalnom vijeću, predlaže se tekst članka 264. st.1. točke 14. izmijeniti kako je navedeno.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                         
       
                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici, održanoj 8. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom u ovom području nastavlja daljnje usklađivanje sa propisima Europske unije te da se u odnosu na postojeće zakonsko uređenje ne uvodi niti jedna nova naknada.

Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjem koje je na ovaj Prijedlog zakona dostavila  Hrvatska udruga poslodavaca.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u raspravi  ocijenili da treba podržati donošenje ovoga Zakona, iz razloga jer će isti omogućiti u ptpunosti provedbu načela “onečišćivač plaća”, odnosno da se dio sredstava za financiranje vodnog gospodarstva osigurava iz  vodnih naknada koje plaćaju korisnici voda.

U daljnjoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora izrazio žaljenje što su tako važni poslovi, koji se odnose na osiguranje zakonitosti  ali i određivanje cijene u području naknade za razvoj i naknade za priključenje, povjereni jednom ad hoc tijelu,  Vijeću za vodne usluge, koje se umjesto Hrvatske regulatorne agencije za vodne uslue predlaže u Zakonu o vodama.

U daljnjoj raspravi iznesena je načelna bojazan glede sudbine i daljnjeg opstanka  malih komunalnih poduzeća koja će osjetiti teret obračunavanja naknade za korištenje voda prema stvarno zahvaćenim količinama vode, a ne kao prije prema isporučenim količinama vode.

Neki članovi Odbora su u raspravi upozorili na problem visokog iznosa vodnih naknada koje će dodatno opteretiti ionako oslabljenu granu slatkovodnog ribarstva. Stoga je ukazano da bi trebalo razmisliti o mogućnosti da se u čl. 5. ovoga Zakona doda  nova naknada, a to je naknada za korištenje voda za uzgoj riba u zatvorenim vodama koja bi se regulirala posebnim pravilnikom radi specifičnosti ove proizvodnje. Naime, slatkovodno ribarstvo kao medij za uzgoj koristi isključivo oborinsku vodu koja se vraća u recipijent u istom ili boljem stanju.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  raspravio je na 22. sjednici, održanoj 26. studenoga 2009.godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu i projekcije za 2011 i 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu u cjelini, istaknuo da su ovim Prijedlogom državnog proračuna planirani ukupni prihodi za 2010. godinu u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što je porast od 1,5 % u odnosu na 2009. godinu. Također je istaknuo da su ukupni prihodi  u 2011. godini projicirani u iznosu od 114,4 milijarde kuna, što je porast na godišnjoj razini od 1,4%, te da su ukupni prihodi za 2012. godinu projicirani u iznosu od 118,6 milijardi kuna, što u odnosu na 2011. godinu znači porast od 3,7%. Istaknuo je, nadalje,  da se prvi puta, u skladu s novim Zakonom o proračunu, donosi  proračun za narednu godinu i projekcije za sljedeće dvije godine. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je u uvodnom izlaganju istaknuo da se u strukturi Vladinih programa predlaže 27% veći proračun u odnosu na 2009. godinu za razdjel 062, te da se može reći da je isti razvojno orijentiran. Predstavnik Fonda za regionalni razvoj je iznio da se u ovom Prijedlogu proračuna predviđa  ukupno manje sredstava za razdjel 116, ali da se sredstva osiguravaju u većem iznosu za potpore za pripremu i izradu projektne dokumentacije za konkretne razvojne projekte jedinica lokalne samouprave.
Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je, u raspravi, podržala donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu. U raspravi je izraženo zadovoljstvo zbog povećanja sredstava namijenjenih Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Međutim, skrenuta je pozornost  na zabrinjavajuće stanje u šumarstvu i drvnoj industriji za koje je predloženo povećanje od svega 6% i koje ne može omogućiti znatnije povećanje proizvodnje u ovoj grani. Također je istaknuto da drvna industrija sudjeluje u hrvatskom izvozu sa 7-10% . Nadalje je ukazano da se sredstva osiguravaju za formiranje novih tijela, kao što je drvno-prerađivačka inspekcija, ili za Centar za istraživanje i razvoj namještaja, umjesto u konkretne projekte koji će potaknuti veću proizvodnju u drvnoj industriji. U daljnjoj raspravi je izneseno mišljenje da postoji vjerojatnost da, kad uđemo u EU, uslijed nepripremljenosti naših regija u administrativnom segmentu za javljanje na natječaje za europska sredstva, dođe do situacije da plaćamo europski porez više negoli možemo „povući“  europskih sredstava.
Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu i projekcije za 2011. i  2012. godinu
             
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6  glasova «za» i 4  glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
 
Državni proračun Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu te sljedeće odluke:

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu.

         
                                                                                                                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                                     PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                         
                                                                                           Zlatko Koračević, dipl ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici, održanoj 26. studenoga 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenog 2009. godine.
Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija, Odbor je, bez veće rasprave, podržao donošenje navedenog Zakona, budući da u okviru svog djelokruga nije imao posebnih primjedaba. 

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova «za» i 4 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
           
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu
                                                                                                                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                              
                                                                         Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici, održanoj 8. srpnja 2009. godine i 21. sjednici, održanoj 15. listopada 2009. godine Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je ova Strategija, tj. njen sadržaj izrađen temeljem odredaba Zakona o energiji, te da se donosi za razdoblje do 2020. godine kako bi se uskladila s ciljevima i vremenskim okvirom strateških dokumenata Europske unije. Iznio je, također, da je izrada ovoga dokumenta započela 2007. godine, a da je u javnu raspravu upućena sredinom prosinca 2008. godine. Predstavnik predlagatelja je, nadalje, istaknuo da je cilj ove Strategije izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša.

Članovi Odbora su upoznati sa pisanim mišljenjem koje je na Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dostavila Zelena akcija. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici HGK- Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Zelene akcije, Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju i proizvođača drvne biomase, ocijenili kako se radi o značajnom dokumentu koji će hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućiti u zadanom razdoblju odgovarajuću opskrbu energijom.  

Nazočni predstavnik Zelene akcije je, obrazlažući pisano mišljenje Udruge, istaknuo kako se ova Strategija ne bi trebala donijeti. Prema mišljenju Zelene akcije, ovaj dokument  se ne bi trebao donijeti  iz razloga što predviđa gradnju dviju termoelektrana na ugljen, otvara vrata gradnji nuklearne elektrane, gura nas u energetsku rasipnost  i sve veći uvoz fosilnih goriva, smanjuje cilj za učešće obnovljivih izvora energije, a i zbog toga što se bazira na stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%, koji rast je daleko od današnje realnosti.

Predstavnik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju u svojoj je raspravi istaknuo da je u ovom Prijedlogu Strategije enegetskog razvoja Republike Hrvatske minorizirano korištenje sunčeve energije i ostalih obnovljivih izvora za proizvodnju energije, a da se neutemeljeno favorizira proizvodnja energije na bazi uvoza fosilnih goriva. Tim više što korištenje tehnologije u obnovljivim izvorima energije pruža velike mogućnosti zapošljavanja na regionalnom nivou.
Predstavnik Odbora za drvnu biomasu Udruženja drvoprerađivačke industrije i proizvođač drvne biomase u svojoj je raspravi istaknuo da se od ukupnog etata drvne mase Hrvatskih šuma čak 57,44% može ponuditi tržištu za uporabu u energetske svrhe, tj. ukupno cca 2.8 milijuna m³ godišnje. Također je istaknuo da je ovom Strategijom trebalo omogućiti da se sav šumski ostatak, kroz dobru organiziranost i poticaj od strane države, iskoristi kako ne bi trulio na štetu zdravlja ljudi i zaštite atmosfere (emisijja CH4). Istaknuo je, nadalje,da u Republici Hrvatskoj postoji potencijal godišnje proizvodnje električne energije od 1.24 TWh iz biomase.

U daljnjoj raspravi je izneseno mišljenje da se radi o dokumentu, koji zbog svog značaja ima dalekosežne posljedice na buduću energetsku stabilnost države.

Međutim, skrenuta je pozornost kako je prije predlaganja ove nove Strategije trebalo provesti raspravu o provedbi Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine, kao i o cjelokupnom stanju u energetskom sektoru Republike Hrvatske.

Istaknuto je, nadalje, da u ovom dokumentu nije u dovoljnoj mjeri naglašena uloga, značaj te poticanje iskorištavanja obnovljivih izvora energije, prije svega biomase  za proizvodnju električne i toplinske energije. Naime, istaknuto je da Republika Hrvatska u tom dijelu ima značajne komparativne prednosti u sirovinskoj bazi, kao što su velika pokrivenost teritorija šumama, te značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje nisu direktno u funkciji proizvodnje hrane. Električna i toplinska energija koja se može dobiti preradom i pretvorbom biomase  govori o mogućnosti od 100% iskorištenja biomase (drvne i poljoprivredne) u energetske svrhe. Republika Hrvatska raspolaže s ukupno 4,800.000 m³ godišnje šumske biomase koja uključuje prostorno drvo, šumski ostatak, ostatak iz drvne industrije te koru iz drvne industrije. S tim u svezi je istaknuto da korištenje resursa šumske biomase za energente, tj. za toplinsku energiju pelete i brikete iznosi od  cca 800.000-900.000 m³ godišnje. 

U raspravi je, ukazujući na potrebu domaće potrošnje proizvedenih energenata iz drvne biomase, iznesen podatak da će se u Hrvatskoj od 2010. godine svaka 1t fosilnog CO2 plaćati s približno 25 eura “kazne”, a svaka 1t biološkog CO2 s približno 25 eura “bonusa”. Što bi, u praksi, značilo da se primjerice 1t izgorene drvne mase “stimulira” s 30 eura po toni, a 1t mrkoga ugljena se “kažnjava” s približno 32 eura po toni. Stoga je istaknuto da bi to značilo da ugljen poskupljuje s više od 50%, a drvna sječka pojeftinjuje za približno 40%. 

Nadalje, u raspravi je skrenuta pozornost na mogućnosti proizvodnje šumske biomase u tzv. “energetskim šumama” koje se kod nas tek počinju realizirati na pokusnim površinama. Hrvatska ima za uzgoj energetskih šuma, približno 600-700.000 ha degradiranih šumskih površina s mogućom proizvodnjom  šumske biomase od približno 2,000.000,m³ godišnje, što odgovara ekvivalentu od 685.714 t nafte. 

Neki članovi Odbora su u raspravi upozorili da ova Strategija predviđa znatne investicije u energetskom sektoru u zadanom razdoblju i do 15 milijardi eura, i da upravo zbog toga njena provedba treba osigurati snažniji doprinos razvoju hrvatske industrije, što u samom dokumentu nije dovoljno jasno navedno. Stoga se u provedbi, tj. u Programu mora odrediti takova dinamika realizacije energetske politike kroz konkretne mjere i aktivnosti u kraćem vremenskom periodu kako se ne bi ponovila, za našu industriju, loša situacija koja je nastala nakon  plinske krize prošle godine.
Također je upozoreno na potrebu povezivanja provedbe ove Strategije sa drugim sektorskim strategijama, prije svega sa Strategijom upravljanja vodama. Nadalje, izneseno je i mišljenje da ovu Strategiju i njene moguće negativne efekte, a to je osiguranje energije na bazi skupih uvoznih fosilnih goriva, treba sagledavati i u kontekstu visokog vanjskog duga Republike Hrvatske. Nadalje, istaknuto je da u Strategiji nije u dovoljnoj mjeri naglašena dimenzija vlasništva glede šumske i poljoprivredne biomase, budući da su površine za njihovu proizvodnju, tj. šume i poljoprivredno zemljište u velikom dijelu u državnom vlasništvu,  i upravo zbog toga se treba poticati ta proizvodnja od strane domaćih tvrtki koje za istu iskazuju velik interes. Naime, proizvodnja energije iz šumske biomase (iz prirodnog bogatstva-šuma) bitno je pitanje koje otvara mogućnost da strani investitori raspolažu s tim našim prirodnim bogatstvom, a tada se može dovesti u pitanje energetski suverenitet.

Na kraju rasprave članovi Odbora su ocijenili da je u izradu ove Strategije uložen značajan trud, da je provedena zadovoljavajuća javna rasprava, te da ona postavlja okvire što će se na području energetike događati u periodu do 2020. godine. Međutim, obnovljivi izvori energije, prije svega korištenje biomase, nisu uključeni u Prijedlog strategije u cjelokupnoj svojoj punini koju imaju, s obzirom na sirovinski potencijal te na široke mogućnosti korištenja. I upravo najava gradnje 2 termoelektrane na ugljen i mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane, dok nisu riješeni i iskorišteni prirodni potencijali u opskrbi energijom, zahtijevaju uključivanje šire javnosti, od domaćih tvrtki, stručnih i drugih institucija do udruga civilnog društva, u izradu dokumenata za provedbu ove Strategije.

Stoga članovi Odbora, dajući podršku donošenju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, drže da bi resorno ministarstvo u radnu skupinu za izradu Programa provedbe strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koji se odnosi na obnovljive izvore energije trebalo uključiti i predstavnike odgovarajućih strukovnih asocijacija i proizvođača poljoprivredne i šumske biomase.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo je većinom glasova (5 glasova “za” i 4 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici, održanoj 15. listopada 2009. godine, Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb u HE Lešće na rijeci Dobri, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Prijedlog navedene Odluke Odbor je, sukladno odredbi čl.88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb u lipnju 2008. godine podnijelo zahtjev Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za dodjelu koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije u HE Lešće na rijeci Dobri snage 42,29 MW. Nadalje, istaknuo je  da je odredbom članka 145. st. 2. Zakona o vodama  (“Narodne novine “ br. 107/95. i 150 /05) propisano da odluku o dodjeli koncesije za postrojenje za proizvodnju električne energije snage 20MW i više donosi Hrvatski sabor.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u raspravi ocijenili kako se radi o dodjeli koncesije za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije prvoj hidroelektrani koja je izgrađena u Republici Hrvatskoj, te su poduprijeli donošenje navedene Odluke.  
Međutim, izneseno je mišljenje kako nije dobro što se pristupilo izgradnji HE Lešće, koja predstavlja značajnu investiciju za Republiku Hrvatsku, bez potrebne i cjelovite dokumentacije. Naime, studija utjecaja na okoliš hidroelektrane na rijeci Dobri izrađena je prije nekih dvadeset godina kad su vrijedili znatno niži kriteriji zaštite okoliša negoli danas. Također je skrenuta pozornost na potrebu dosljedne i cjelovite primjene čl. 52. Zakona o vodama, koja određuje višenamjensko korištenje akumulacija, a prije svega gospodarsko održavanje akumulacije i njenog okoliša nakon dovršenja građenja.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo jednoglasno je (9 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o dodjeli koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb u HE Lešće na rijeci Dobri

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici, održanoj 27. srpnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva financija je u uvodnom izlaganju istaknula da se, zbog povećanja deficita državnog proračuna u ovom Zakonu predlaže mijenjanje iznosa do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje navedenog Zakona.  

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7 glasova «za») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
           
Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu
                                                                                                                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                              
                                                                                        Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici, održanoj 27. srpnja 2009. godine Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u cjelini, istaknula da  ovaj rebalans, u odnosu na prethodna dva rebalansa, podrazumijeva povećanje prihodovne strane proračuna, i to prije svega kroz povećanje stope poreza na dodanu vrijednost. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je u svom izlaganju istaknuo da su u ovom prijedlogu postignute daljnje uštede u razdjelu 062 i to prije svega u sektoru vodnog gospodarstva, ali da su povećana sredstva namijenjena programu regionalnog razvoja. 
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova «za») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na  izmjene i dopune Financijskog plan Hrvatskih voda za 2009.godinu,
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009.godinu.
                                                                                                                       
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

                                                                    POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                          
                                                                                                            Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici, održanoj 27. srpnja 2009. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  24. srpnja 2009. godine.

Raspravu o Prijedlogu navedenog zakona Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva financija je u uvodnom izlaganju istaknula da se predloženim izmjenama predlaže opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23% koja će imati značajni fiskalni učinak tj. povećali bi se prihodi državnog proračuna za oko 1,5 milijardi kuna godišnje. 

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija članovi Odbora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku. Naime, članovi Odbora drže da navedeni Zakon predstavlja jednu od antirecesijskih mjera te da će povećana opća stopa poreza na dodanu vrijednost utjecati na povećanje prihoda državnog proračuna. 

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova «za») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
           
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                              
                                                                                        Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici, održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta,s Konačnim prijedlog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Raspravu o Prijedlogu navedenog zakona Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva je u uvodnom izlaganju istaknula da se ovim Zakonom uvodi novi oblik državnih potpora u hrvatsko zakonodavstvo koji će se financirati iz državnog proračuna, a u cilju očuvanja radnih mjesta kod onih poslodavaca koji su zbog utjecaja gospodarske i financijske krize prisiljeni smanjiti svoje gospodarske aktivnosti.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva članovi Odbora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku. Članovi Odbora su ocijenili da će donošenje navedenog Zakona ograničiti negativne posljedice globalne gospodarske i financijske krize, smanjiti priliv novih nezaposlenih te očuvati radna mjesta.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova «za» ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. sjednici, održanoj 13. srpnja 2009. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u cjelini, istaknula da se ovim Prijedlogom ukupni rashodi smanjuju sa 121,6 milijardi kuna na 120,8 milijardi, odnosno za 780,6 milijuna kuna. Također je iznijela da se rebalans proračuna zbog trenutne gospodarske situacije rukovodio sa racionalizacijom rashoda te njihovog stavljanja u okvire novih proračunskih mogućnosti. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je u svom izlaganju istaknuo da će se, iako su sredstva za razdjel 062 smanjena, pokušati kroz produženje ugovora za nastavak gradnje konkretnih projekata u vodnom gospodarstvu osigurati nastavak radova za još dvije godine, te u tom segmentu sačuvati radna mjesta.

Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Međutim, izneseno je mišljenje i žaljenje što se ovim Prijedlogom smanjuju sredstva namijenjena regionalnom razvoju, koja sredstva se odnose na konkretne projekte i aktivnosti namijenjena regionalnom razvoju malih općina i gradova. Tako je izraženo mišljenje da su upravo ti mali projekti na regionalnom nivou pokretač razvoja i učinkovita antirecesijska mjera. Stoga neki članovi Odbora drže da se u budućem rebalansu, koji slijedi nakon ovoga, treba jasnije pozicionirati uloga i značaj Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kroz sredstva namijenjena upravo regionalnom razvoju. U raspravi je također postavljeno pitanje, s obzirom na smanjenje proračunskih sredstava, donošenja i provedbe Strategije regionalnog razvoja i Zakona o regionalnom razvoju koje je bilo planirano još za prošlu godinu.

U daljnjoj raspravi je izraženo zadovoljstvo glede činjenice što su sredstva namijenjena subvencijama drvnoj industriji povećana, iako u malom iznosu.

Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova «za» i 2 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Hrvatskih voda za 2009.godinu,
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu,
3. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. sjednici, održanoj 13. srpnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva financija je u uvodnom izlaganju istaknula da se, zbog povećanja potencijalnih i već nastalih obveza danih iz financijskih državnih jamstava, u ovom Zakonu predlaže povećanje iznosa za jamstvene zalihe za 400.000.000,00 kn.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje navedenog Zakona.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova «za» i 2 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici, održanoj 8. srpnja 2009. godine i 21. sjednici, održanoj 15. listopada 2009. godine Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je ova Strategija, tj. njen sadržaj izrađen temeljem odredaba Zakona o energiji, te da se donosi za razdoblje do 2020. godine kako bi se uskladila s ciljevima i vremenskim okvirom strateških dokumenata Europske unije. Iznio je, također, da je izrada ovoga dokumenta započela 2007. godine, a da je u javnu raspravu upućena sredinom prosinca 2008. godine. Predstavnik predlagatelja je, nadalje, istaknuo da je cilj ove Strategije izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša.

Članovi Odbora su upoznati sa pisanim mišljenjem koje je na Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dostavila Zelena akcija. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici HGK- Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Zelene akcije, Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju i proizvođača drvne biomase, ocijenili kako se radi o značajnom dokumentu koji će hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućiti u zadanom razdoblju odgovarajuću opskrbu energijom.  

Nazočni predstavnik Zelene akcije je, obrazlažući pisano mišljenje Udruge, istaknuo kako se ova Strategija ne bi trebala donijeti. Prema mišljenju Zelene akcije, ovaj dokument  se ne bi trebao donijeti  iz razloga što predviđa gradnju dviju termoelektrana na ugljen, otvara vrata gradnji nuklearne elektrane, gura nas u energetsku rasipnost  i sve veći uvoz fosilnih goriva, smanjuje cilj za učešće obnovljivih izvora energije, a i zbog toga što se bazira na stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%, koji rast je daleko od današnje realnosti.

Predstavnik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju u svojoj je raspravi istaknuo da je u ovom Prijedlogu Strategije enegetskog razvoja Republike Hrvatske minorizirano korištenje sunčeve energije i ostalih obnovljivih izvora za proizvodnju energije, a da se neutemeljeno favorizira proizvodnja energije na bazi uvoza fosilnih goriva. Tim više što korištenje tehnologije u obnovljivim izvorima energije pruža velike mogućnosti zapošljavanja na regionalnom nivou.
Predstavnik Odbora za drvnu biomasu Udruženja drvoprerađivačke industrije i proizvođač drvne biomase u svojoj je raspravi istaknuo da se od ukupnog etata drvne mase Hrvatskih šuma čak 57,44% može ponuditi tržištu za uporabu u energetske svrhe, tj. ukupno cca 2.8 milijuna m³ godišnje. Također je istaknuo da je ovom Strategijom trebalo omogućiti da se sav šumski ostatak, kroz dobru organiziranost i poticaj od strane države, iskoristi kako ne bi trulio na štetu zdravlja ljudi i zaštite atmosfere (emisijja CH4). Istaknuo je, nadalje,da u Republici Hrvatskoj postoji potencijal godišnje proizvodnje električne energije od 1.24 TWh iz biomase.

U daljnjoj raspravi je izneseno mišljenje da se radi o dokumentu, koji zbog svog značaja ima dalekosežne posljedice na buduću energetsku stabilnost države.

Međutim, skrenuta je pozornost kako je prije predlaganja ove nove Strategije trebalo provesti raspravu o provedbi Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine, kao i o cjelokupnom stanju u energetskom sektoru Republike Hrvatske.

Istaknuto je, nadalje, da u ovom dokumentu nije u dovoljnoj mjeri naglašena uloga, značaj te poticanje iskorištavanja obnovljivih izvora energije, prije svega biomase  za proizvodnju električne i toplinske energije. Naime, istaknuto je da Republika Hrvatska u tom dijelu ima značajne komparativne prednosti u sirovinskoj bazi, kao što su velika pokrivenost teritorija šumama, te značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje nisu direktno u funkciji proizvodnje hrane. Električna i toplinska energija koja se može dobiti preradom i pretvorbom biomase  govori o mogućnosti od 100% iskorištenja biomase (drvne i poljoprivredne) u energetske svrhe. Republika Hrvatska raspolaže s ukupno 4,800.000 m³ godišnje šumske biomase koja uključuje prostorno drvo, šumski ostatak, ostatak iz drvne industrije te koru iz drvne industrije. S tim u svezi je istaknuto da korištenje resursa šumske biomase za energente, tj. za toplinsku energiju pelete i brikete iznosi od  cca 800.000-900.000 m³ godišnje. 

U raspravi je, ukazujući na potrebu domaće potrošnje proizvedenih energenata iz drvne biomase, iznesen podatak da će se u Hrvatskoj od 2010. godine svaka 1t fosilnog CO2 plaćati s približno 25 eura “kazne”, a svaka 1t biološkog CO2 s približno 25 eura “bonusa”. Što bi, u praksi, značilo da se primjerice 1t izgorene drvne mase “stimulira” s 30 eura po toni, a 1t mrkoga ugljena se “kažnjava” s približno 32 eura po toni. Stoga je istaknuto da bi to značilo da ugljen poskupljuje s više od 50%, a drvna sječka pojeftinjuje za približno 40%. 

Nadalje, u raspravi je skrenuta pozornost na mogućnosti proizvodnje šumske biomase u tzv. “energetskim šumama” koje se kod nas tek počinju realizirati na pokusnim površinama. Hrvatska ima za uzgoj energetskih šuma, približno 600-700.000 ha degradiranih šumskih površina s mogućom proizvodnjom  šumske biomase od približno 2,000.000,m³ godišnje, što odgovara ekvivalentu od 685.714 t nafte. 

Neki članovi Odbora su u raspravi upozorili da ova Strategija predviđa znatne investicije u energetskom sektoru u zadanom razdoblju i do 15 milijardi eura, i da upravo zbog toga njena provedba treba osigurati snažniji doprinos razvoju hrvatske industrije, što u samom dokumentu nije dovoljno jasno navedno. Stoga se u provedbi, tj. u Programu mora odrediti takova dinamika realizacije energetske politike kroz konkretne mjere i aktivnosti u kraćem vremenskom periodu kako se ne bi ponovila, za našu industriju, loša situacija koja je nastala nakon  plinske krize prošle godine.
Također je upozoreno na potrebu povezivanja provedbe ove Strategije sa drugim sektorskim strategijama, prije svega sa Strategijom upravljanja vodama. Nadalje, izneseno je i mišljenje da ovu Strategiju i njene moguće negativne efekte, a to je osiguranje energije na bazi skupih uvoznih fosilnih goriva, treba sagledavati i u kontekstu visokog vanjskog duga Republike Hrvatske. Nadalje, istaknuto je da u Strategiji nije u dovoljnoj mjeri naglašena dimenzija vlasništva glede šumske i poljoprivredne biomase, budući da su površine za njihovu proizvodnju, tj. šume i poljoprivredno zemljište u velikom dijelu u državnom vlasništvu,  i upravo zbog toga se treba poticati ta proizvodnja od strane domaćih tvrtki koje za istu iskazuju velik interes. Naime, proizvodnja energije iz šumske biomase (iz prirodnog bogatstva-šuma) bitno je pitanje koje otvara mogućnost da strani investitori raspolažu s tim našim prirodnim bogatstvom, a tada se može dovesti u pitanje energetski suverenitet.

Na kraju rasprave članovi Odbora su ocijenili da je u izradu ove Strategije uložen značajan trud, da je provedena zadovoljavajuća javna rasprava, te da ona postavlja okvire što će se na području energetike događati u periodu do 2020. godine. Međutim, obnovljivi izvori energije, prije svega korištenje biomase, nisu uključeni u Prijedlog strategije u cjelokupnoj svojoj punini koju imaju, s obzirom na sirovinski potencijal te na široke mogućnosti korištenja. I upravo najava gradnje 2 termoelektrane na ugljen i mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane, dok nisu riješeni i iskorišteni prirodni potencijali u opskrbi energijom, zahtijevaju uključivanje šire javnosti, od domaćih tvrtki, stručnih i drugih institucija do udruga civilnog društva, u izradu dokumenata za provedbu ove Strategije.

Stoga članovi Odbora, dajući podršku donošenju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, drže da bi resorno ministarstvo u radnu skupinu za izradu Programa provedbe strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koji se odnosi na obnovljive izvore energije trebalo uključiti i predstavnike odgovarajućih strukovnih asocijacija i proizvođača poljoprivredne i šumske biomase.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo je većinom glasova (5 glasova “za” i 4 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici, održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom izvršava daljnje usklađivanje našeg zakonodavstva u području lovstva s pravnom stečevinom EU i to s: Direktivom VE92/43/EEZ o očuvanju staništa i divlje flore i faune, Direktivom Vijeća 79/409/EEZ o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi, Konvencijom o biološkoj raznolikosti, Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) i Konvencijom o močvarama koje su od međunarodnog značenja, osobito kao prebivalište ptica močvarica (Ramsarska konvencija).

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u raspravi, u kojoj je sudjelovao i predstavnik Hrvatskog lovačkog saveza, podržali donošenje ovoga Zakona iz razloga što će predložena rješenja unaprijediti odnose u lovstvu, a s ciljem očuvanja i zaštite divljači i njenih prirodnih staništa kao nacionalnog blaga.

Međutim, u daljnoj je raspravi izneseno mišljenje da bi, zbog promjene većeg broja članaka, bilo bolje da je predlagatelj predložio donošenje novoga zakona. Također je ukazano kako nije logično da se produljenje ugovora o zakupu zajedničkog i državnog lovišta veže uz činjenicu podnošenja optužnih prijedloga za određene prekršaje, jer to nema utjecaja ukoliko se postupci i ne dovrše kažnjavanjem za prekršaj. Izneseno je i mišljenje da bi odgovornost za štetu na vozilu od divljači, umjesto da ju snosi vozač, trebalo riješiti kroz postupke osiguranja. U daljnoj raspravi je, također, izneseno da su poslovi lovnog inspektora, odnosno državnog lovnog inspektora prezahtjevni te da predloženi radni staž za njihovo obavljanje od tri, odnosno pet godina nije dovoljan.

U raspravi je, nadalje, izneseno mišljenje da je odredbu članka 7. potrebno dopuniti na način da je prijedlog stručne komisije Ministarstva obvezujući i za nadležno tijelo Grada Zagreba, budući da se radi o usklađenju teritorijalnog ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je već navedeno i u drugim odredbama ovoga Zakona. Također je predloženo da se zbog Zakona o igralištima za golf, u kojem je izgradnja igrališta za golf utvrđena kao djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku što uključuje i izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz šumskogospodarske osnove, treba doraditi odredba članka 10. Naime, predloženo je da u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje igrališta za golf koncesionar nema pravo tražiti nikakvu naknadu od Ministarstva.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu

uz sljedeće amandmane:

Amandman I.

Na članak 7.
U članku 7. u dodanom stavku 4. iza riječi: “nadležno tijelo županije“, dodaju se riječi: “odnosno Grada Zagreba“.

Obrazloženje

Ovim amandmanom želi se ukloniti nedorečenost odredbe članka 7. na način da je prijedlog stručne komisije Ministarstva obvezujući i za nadležno tijelo Grada Zagreba, budući da se radi o usklađenju teritorijalnog ustroja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je već navedeno i u drugim odredbama ovoga Zakona.

Amandman II.

Na članak 10.
U članku 10. u izmijenjenom članku 23. u stavku 10. iza riječi: „izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja“, stavlja se zarez i dodaju se riječi: „izgradnje golf igrališta“.

Obrazloženje

Ovim amandmanom dopunjuje se odredba članka 10. stavka 10. na način da se među slučajeve izmijenjenog stanja lovišta ugradi i izgradnja igrališta za golf, budući da je izgradnja igrališta za golf Zakonom o igralištima za golf utvrđena kao djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici, održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom izvršava daljnje usklađivanje našeg zakonodavstva u području šumarstva s pravnom stečevinom EU i to s Direktivom Vijeća 1999/105/EZ o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala te s uredbama i odlukama Europske Komisije koje su usvojene kasnije. Tako je predstavnik predlagatelja istaknuo da se to daljnje usklađenje, posebice, odnosi na stvaranje preduvjeta za dodatno reguliranje uvoza i proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala podrijetlom iz zemalja EU i OECD.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su podržali donošenje ovoga Zakona, iz razloga što će isti omogućiti da prirodna obnova i očuvanje genetskoga bogatstva naših šumskih ekosustava budu pod strogim nadzorom i zakonski propisanim radnjama. U daljnjoj raspravi je istaknuto da je dobro što je predlagatelj za ovo značajno područje, koje je potrebno jasno i cjelovito regulirati, predložio donošenje novoga zakona umjesto izmjena i dopuna zakona iz 2005. godine.

U raspravi je, nadalje, iznesena bojazan glede stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala šumskih svojti i križanaca koji je nastao iz genetski modificiranog biološkog materijala, s obzirom na stavove i ograde koje imamo prema uporabi genetski modificiranih organizama u svim oblicima i segmentima.

Također je skrenuta pozornost da bi bilo dobro, uz proizvodnju i stavljanje na tržište božićnih drvaca, provedbenim propisom regulirati i proizvodnju i stavljanje na tržište grana (smreka i dr.) za uporabu u cvjećarstvu. U raspravi je istaknuto i to da je proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj značajna gospodarska djelatnost koja će ostvariti još značajnije rezultate, ukoliko se naše zakonodavstvo bude do kraja uskladilo sa EU standardima.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj šumarstvo i vodno gospodarstvo jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici, održanoj 4. i 17. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o vodama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je navedeni Zakon, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se novi Zakon o vodama donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja propisa vodnoga gospodarstva s Okvirnom direktivom o vodama, ali i s odrednicama Strategije upravljanja vodama. Također je istaknuo da je u Konačni prijedlog zakona ugrađen velik broj primjedaba i prijedloga koje su iznesene u raspravi o Prijedlogu zakona.

Članovi Odbora upoznati su sa pisanim mišljenjima koja su na Konačni prijedlog zakona o vodama dostavili Zelena akcija, Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, te naknadno dostavljenim mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora je u cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici navedenih udruga, ocijenila kako se ovim Zakonom regulira značajno područje, te da treba podržati njegovo donošenje.

Nazočna predstavnica Zelene akcije je, obrazlažući pisano mišljenje Udruge, istaknula da je ovo bitan Zakon koji nije samo važan za korištenje voda, već je od značajnog utjecaja za okoliš, te je stoga trebala biti provedena propisana javna rasprava koja je izostala. Također je iznijela da u Konačnom prijedlogu zakona mnoga predložena rješenja znatno sužavaju smisao Okvirne direktive o vodama ili nisu u skladu s istom, te da su nedorečena značenja pojedinih izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu. Predstavnica Zelene akcije je istaknula da zbog navedenog, ali i drugih nedostataka, Zakon o vodama nije spreman za donošenje, te da bi bilo dobro da predlagatelj razmisli o njegovom povlačenju iz procedure.

Predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije izrazio je zadovoljstvo što je predlagatelj u Konačni prijedlog zakona ugradio rješenja koja u znatnoj mjeri poboljšavaju tekst. Međutim, ukazao je da neke odredbe ipak treba doraditi. Prije svega, to su odredbe koje se odnose na vlasništvo nad komunalnim vodnim građevinama, odredba o vlasništvu nad izgrađenim vodnim građevinama na određeno vrijeme, na ulogu Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge kod određivanja cijene vodnih usluga. Također je istaknuo da je upitna odredba o isporuci vode od 2 milijuna prostornih metara godišnje kao kriteriju za određivanje granica uslužnog područja i, s tim u svezi, ispunjavanje uvjeta za davanje licence komunalnim poduzećima.

U daljnoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora obrazložio postignut i dostavljen dogovor s predlagateljem oko prihvaćanja primjedaba HUP-a na ovaj Zakon. Tako ie istaknuo da odredbu članka 240. koja se odnosi na cijene vodnih usluga treba doraditi na način da temelj za formiranje cijene vodne usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bude m³ ispuštene otpadne vode u sustav javne odvodnje. Nadalje, članak 242. koji se odnosi na prethodnu suglasnost treba izmijeniti tako da se prethodna suglasnost o promjeni cijene dobiva od Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge, a ne od jedinica lokalne samouprave. Nadalje, prijedlog HUP-a je da se u rad Agencije, tj. njeno Upravno vijeće, uključi i minimalno jedan predstavnik HUP-a te da se izvješće o njenom radu podnosi na GSV-u. Predstavnik predlagatelja je, prihvaćajući navedeno, istaknuo da će to riješiti podnošenjem svojih amandmana.

U raspravi je iznesena dvojba glede daljnjeg opstanka malih komunalnih poduzeća zbog kriterija isporuke vode od 2 milijuna prostornih metara godišnje, ali i za slabo naseljena područja jedinica lokalne samouprave.

Izrečeno je i mišljenje da, iako je predlagatelj prihvatio znatan broj primjedaba iznijetih prigodom prvog čitanja, ovaj Zakon, a prije svega njegova uloga u zaštiti vode kao nacionalnog blaga, zahtijeva posebnu stručnu ali i javnu analizu posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, te da bi o istom trebalo provesti raspravu u trećem čitanju.

Međutim, istaknuto je da se radi o Zakonu koji iz temelja mijenja odnose i sustav upravljanja vodama, te da uvažavajući veliki napor predlagatelja u uspostavi toga sustava ipak treba podržati njegovo donošenje.

Na kraju rasprave iznesen je prijedlog da, prihvaćajući iznesene primjedbe i prijedloge s kojima se složio i predstavnik predlagatelja, Odbor podnese određeni broj amandmana na navedeni Zakon.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o vodama

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I.

Na članak 4.
U članku 4. stavku 1. u točki 3. riječi „slivno područje“ zamjenjuju se riječju: “podsliv“.

Obrazloženje

Ovim amandmanom se predlaže međusobno usklađenje termina u tekstu Zakona. Naime, pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona, a zamijenio ga je termin „podsliv“ iz EU Opće direktive o vodama, koji prema članku 4. stavku 1. točki 58. Konačnog prijedloga glasi: „Podsliv“ je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku); Prema članku 4. točki 20. važećeg Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) izraz «slivno područje» označava površinu zemljišta s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili ušće u drugu rijeku).“

Budući da se pojmovi sadržajno poklapaju, a za pojam „slivno područje“ u Konačnom prijedlogu zakona o vodama se ne može, zbog nedostatka određenosti, sa sigurnošću utvrditi koje područje u smislu predmetnog Zakona označava i koja mu je svrha, predlaže se koristiti definirani pojam „podsliv“ umjesto „slivno područje“.

AMANDMAN II.

Na članak 41.
U članku 41. stavku 2. u točki 3. riječi „u slivnom području“ zamjenjuju se riječima: „u vodnom području“.

Obrazloženje

Ovim amandmanom se želi ukloniti očita greška. Pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona. Iz stavka 1. članka 41. Konačnog prijedloga zakona razvidno je: „Hrvatske vode obavit će polaznu karakterizaciju tijela podzemnih voda na svim vodnim područjima u cilju procjene mogućnosti njihove uporabe i stupnja rizika da se ne postignu ciljevi iz članka 54. ovoga Zakona.“
Iz citiranoga je vidljivo da se odredba članka 41. stavak 2. točka 3. može odnositi ili na riječni sliv, kao prirodnu hidrografsku cjelinu (sliv rijeke Dunav ili slivove Jadranskog mora) ili na vodna područja kao njegove administrativne jedinice u granicama Republike Hrvatske (vodno područje rijeke Dunav ili Jadransko vodno područje).

AMANDMAN III.

Na članak 44.
U članku 44. u stavku 8. riječi „međunarodnog slivnog područja“ zamjenjuju se riječima: „međunarodnog vodnog područja“.

Obrazloženje

Ovim amandmanom se želi ukloniti greška budući da pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona. Iz članka 35. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona razvidno je: „Vodna područja sastavni su dijelovi međunarodnih vodnih područja i sastoje se od jednog ili više riječnih slivova zajedno sa njihovim pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama, uključujući i otoke.“ Dakle, kako Konačni prijedlog zakona govori o međunarodnim vodnim područjima, u tom smislu treba korigirati i citiranu odredbu.

AMANDMAN IV.

Na članak 77.
U članku 77. stavku 4. riječi „5 godina“ zamjenjuju se riječima: „7 godina“.

Obrazloženje

Budući da se odredbom 77. stavak 4. nameće obveza ispitivanja vodonepropusnosti građevina odvodnje svakih 5 godina, što, osim značajnih troškova za velike sustave sa relativno dugom mrežom odvodnje, nameće i obvezu kontinuiranog snimanja i ispitivanja vodonepropusnosti. Navedeno opredjeljenje se treba podržati, ali rok od 5 godina treba produljiti na 7 godina zbog navedenih većih troškova.

AMANDMAN V.

Na članak 228.
U članku 228. riječi „slivnih područja“ zamjenjuju se riječju: „podsliva“.

Obrazloženje

Isto kao uz amandman br. I.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici, održanoj 4. i 17. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom, u području vodnoga zakonodavstva, nastavlja daljnje usklađivanje sa propisima Europske unije i omogućava osiguravanje sredstava za provedbu mjera zaštite voda.

Članovi Odbora su upoznati sa pisanim mišljenjima koja su na Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva dostavili Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, te naknadno dostavljenim mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, u raspravi u kojoj je sudjelovao i predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, ocijenila da treba podržati donošenje ovoga Zakona.

Hrvatska obrtnička komora je u svom mišljenju istaknula da je potrebno brisati članke Zakona koji se odnose na uvođenje naknade za razvoj i naknade za priključenje (izgradnju). Naime, obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge (svaki gospodarski subjekt), a obveznik naknade za priključenje je investitor ili vlasnik (gospodarski subjekt). Uvođenje tih naknada kao i određivanje njihove visine stavljeno je u nadležnost jedinica lokalne samouprave, te bi se na taj način omogućilo različito opterećenje poduzetnika i time njihov nejednak položaj na tržištu.

Nazočni predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije je, obrazlažući Odboru dostavljeno pisano mišljenje, istaknuo kako je predlagatelj u izradi Konačnog prijedloga zakona pokazao visok stupanj razumijevanja i kooperativnosti u prihvaćanju primjedaba vodnokomunalnog sektora što je rezultiralo poboljšanjem teksta, ali da ipak još ima odredaba koje bi trebalo izmijeniti i doraditi. To se, prije svega, odnosi na: potrebu da obveznici naknade za korištenje voda i dalje budu krajnji potrošači a ne, kako se predlaže, operateri, a da se u cilju smanjivanja gubitaka odredi da operateri plaćaju razliku troškova naknade između ukupno crpljene i prodane vode (umanjenu za korektivne mjere), naknada za razvoj bi trebala biti obvezatni a ne fakultativni dio cijene usluge, s obzirom da su potrebna velika ulaganja u sustave vodoopskrbe i odvodnje, a u cilju postizanja EU standarda, naknada za izgradnju ne bi se trebala vezati uz površinu objekta već uz vrstu objekta (stambeni, poslovni i dr.).

U daljnoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora obrazložio postignut i dostavljen dogovor s predlagateljem oko prihvaćanja primjedaba HUP-a na ovaj Zakon. Tako je istaknuo da je ovim Zakonom potrebno doraditi odredbu članka 30. na način da su obveznici naknade za zaštitu voda osobe koje ispuštaju otpadne tvari u prirodni recipijent te osobe koje proizvode ili stavljaju u promet kemijske tvari i njihove pripravke, koje nakon uporabe posredno mogu dospjeti u podzemne vode (raspršeni izvori). Iznio je da je postignut dogovor da u izradi svih 10 provedbenih podzakonskih akata i pravilnika u cijelosti budu uključena minimalno po dva predstavnika HUP-a po pojedinom pravilniku, te da se Vlada RH obvezuje da će u svrhu nadzora provedbe obaju zakona predstavniku Hrvatske udruge poslodavaca, kao zainteresiranoj strani u provedbi ovih zakona, biti ponuđeno minimalno jedno mjesto člana Upravnog vijeća Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge, a koja će biti osnovana sa svrhom nadzora provedbe Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca je, nadalje, istaknuo da je potrebno da Hrvatska regulatorna agencija za vodne usluge minimalno jednom godišnje na Gospodarsko-socijalnom vijeću prezentira rezultate poslovanja.

Predstavnik predlagatelja je, prihvaćajući navedeno, istaknuo da će to riješiti podnošenjem svojih amandmana.

U daljnjoj raspravi je iznesena načelna bojazan da je naknada za zaštitu voda još jedan teret koji kao obveznici plaćaju i gospodarski subjekti i građani. Izneseno je da je upitna sudbina malih komunalnih poduzeća koja će osjetiti teret obračunavanja naknade za korištenje voda prema stvarno zahvaćenim količinama vode, a ne kao prije prema isporučenim količinama vode.

Također je skrenuta pozornost da bi se od plaćanja naknade za uređenje voda, koja se plaća na sve nekretnine, trebalo izuzeti, uz poljoprivredno zemljište, i šume i šumsko zemljište iz razloga što je zaštita tla od erozije vodom i vjetrom već određena kao općekorisna funkcija šuma u članku 3. st. 2. Zakona o šumama.

Neki članovi Odbora su u raspravi ponovo ukazali na problem visokih vodnih naknada koje će dodatno opteretiti ionako oslabljenu granu slatkovodnog ribarstva.

Na kraju rasprave članovi Odbora su ocijenili da, bez obzira na znatan broj iznesenih primjedaba sadržajnog karaktera, ipak treba podržati donošenje ovoga Zakona.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici, održanoj 21. svibnja 2009. godine, Prijedlog zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. travnja 2009. godine.
Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva je istaknuo da donošenje ovoga Zakona predstavlja daljnje usklađenje našeg energetskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i to prvenstveno s Direktivom 2003/30/EC iz 2003. godine o promicanju korištenja biogoriva i drugih obnovljivih goriva za prijevoz.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora su podržali donošenje Zakona o biogorivima za prijevoz, iz razloga što će njegova provedba imati dalekosežne pozitivne učinke u području zaštite okoliša, ali i u regionalnom razvoju zemlje, budući da će se konkretnim programima i planovima županije i velikoga grada poticati proizvodnja i korištenje biogoriva. U raspravi je, međutim,  skrenuta pozornost na financijski efekt donošenja ovakvog zakona, budući da države članice EU imaju konkretne fiskalne mjere za poticanje proizvodnje biogoriva te da subvencioniraju istraživače, poljoprivrednike, proizvođače i korisnike. Također je istaknuto da su biogoriva nekonkurentna u odnosu na klasična goriva zbog visokih troškova proizvodnje. Nadalje, izneseno je i mišljenje da,  zbog pripreme sirovinske osnove za proizvodnju biogoriva, može doći do radnji koje su upitne sa ekološkog stajališta, kao npr. sječa šuma. U raspravi je, nadalje, istaknuto da bi se kod izrade programa i planova županije i velikoga grada o poticanju proizvodnje i korištenja biogoriva moralo voditi računa da konkretne aktivnosti budu usklađene i sa aktivnostima koje proizlaze iz propisa u području vodnoga gospodarstva.
 
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (8 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
    
Zakon o biogorivima za prijevoz

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                                  
                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici, održanoj 27. ožujka 2009. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u cjelini, istaknula da se ovim Prijedlogom ukupni rashodi smanjuju sa 127,0 na 121,6 milijardi kuna, odnosno za 5,4 milijarde kuna. Također je iznijela da se rebalans proračuna u ovim izmijenjenim tržišnim uvjetima, koji su nastali kao posljedica globalne financijske krize, koristi kao jedan od instrumenata provedbe vladinih antirecesijskih mjera. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je u svom izlaganju istaknuo da će se , iako su sredstva za razdjel 062 smanjena, zbog opće štednje, nastaviti s realizacijom projekta koji proizlaze iz pretpristupnih programa EU, IPA i ISPA, te da će biti „povučena“ sva sredstva.

Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Izraženo je zadovoljstvo glede činjenice što su sredstva namijenjena subvencijama drvnoj industriji povećana. Međutim, izneseno je mišljenje da, iako je povećanje sredstava drvnoj industriji dobra antirecesijska mjera za nastavljane infrastrukturnih radova koje financira resorno ministarstvo, stvarajući potencijal za daljnji gospodarski razvoj tog sektora, to neće biti dovoljno ukoliko se kroz realizaciju konkretnih programa ne uključe druga ministarstva.

Naime, istaknuto je da bi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kada je riječ o proizvodnji energije, trebalo poduzimati više konkretnih aktivnosti u povezivanju potencijala, koji u proizvodnji energije iz drvne biomase može pružiti šumarstvo i drvna industrija. Na taj način bi se stvorili uvjeti za dodatno zapošljavanje, i to bi bila još jedna antirecesijska mjera.
Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa «za» i 3 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Hrvatskih voda za 2009.godinu,
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu,
3. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu,
4. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu i
5. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici, održanoj 27. ožujka 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva financija je, u uvodnom izlaganju, istaknula da se, zbog predviđenog smanjenja proračunskih prihoda bez primitaka u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, smanjuju sredstva proračunske zalihe.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje navedenog Zakona.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (4 glasa «za» i 3 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici, održanoj 27. ožujka 2009. godine,  Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području 2, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je istaknuo kako se ovdje radi o zajmu u iznosu od 60.000,000 EUR koji je Međunarodna banka za obnovu i razvoj, pod povoljnim uvjetima, odobrila Republici Hrvatskoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području te da se navedeni Projekt u I. fazi već uspješno provodi u 11 gradova i općina na Jadranskoj obali.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku, budući da potvrđivanje ovog Ugovora o zajmu predstavlja pravni temelj za korištenje sredstava zajma, a u svrhu poboljšanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u priobalnom području Republike Hrvatske.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2009. godine, Izvješće o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je u 2008. godini uklonjena minska opasnost s površine od 33.109.979 m², što je rezultiralo smanjenjem minski sumnjivog prostora Republike Hrvatske u veličini od 42,5 km².

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su u kraćoj raspravi podržali navedeno Izvješće. Međutim, skrenuta je pozornost da bi Vlada Republike Hrvatske, u skladu s odredbom članka 4. Zakona o humanitarnom razminiranju (“Narodne novine br. 153/05.,63/07. i 152/08.) trebala što prije u saborsku proceduru uputiti Prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja. Naime, navedeni Program je bitan za buduću realizacija konkretnih proizvodnih i infrastrukturnih projekata u pojedinim gospodarskim granama.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2009. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnica Ministarstva financija u uvodnom je izlaganju istaknula da je Republici Hrvatskoj kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 297,23 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca 2008. godine ugovoreno 237,49 milijuna eura, odnosno 79,90 %. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva posebno je obrazložio aktivnosti vezane za Program za vode i otpadne vode u Karlovcu te istaknuo da u travnju 2009. godine započinju radovi.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali navedeno Izvješće.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu financiranja sudjelovanja Republike Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2007. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. veljače 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja se osvrnuo na svrhu i cilj Programa. Tako je istaknuo da je svrha financijski poduprijeti sudjelovanje Republike Hrvatske u transnacionalnim programima Europskog fonda za regionalni razvoj “Jugoistočna Europa” i “Mediteran” u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje strukturnih fondova za razdoblje 2007.-2013. Nadalje, cilj programa je podržati sudjelovanje partnera iz Republike Hrvatske u zajedničkim aktivnostima transnacionalne suradnje s partnerima iz država članica EU ali i upoznati Republiku Hrvatsku s programima tertorijalne suradnje u okviru strukturnih fondova EU u pogledu njihove provedbe nakon pristupanja.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Obora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku budući će njegovo donošenje omogućiti primanje sredstava za financiranje provedbe konkretnih projekata u okviru navedenih programa.

U daljnjoj raspravi je ocijenjeno da su u provedbi konkretnih projekata, koji proizlaze iz navedenih programa, apsorpskijski kapaciteti općina znatno povećani zahvaljujući učinkovitoj podršci Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Međutim, skrenuta je pozornost da je određenom broju općina, zbog kadrovske neekipiranosti, ipak potrebna dodatna pomoć resornog ministarstva u kreiranju projekata.

Također je istaknutao da bi Država trebala platiti izradu projektne dokumentacije za svaki projekt, ali u okviru utvrđenih prioriteta.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu financiranja sudjelovanja Republike Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing. v.r.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine  Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. veljače 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je dodatno pojasnio opći cilj programa a to je podupiranje razvoja prekograničnih mreža i partnerstva te razvoj zajedničkih prekograničnih djelovanja a u svrhu revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te povećanja socijalne kohezije.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Obora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku. Članovi Odbora drže da će ovaj Zakon, Programu, omogućiti izgradnju kapaciteta lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija za upravljanje EU programima.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu                

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
                                                               

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing. v. r.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine  Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. veljače 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je cilj Programa poticati prekograničnu suradnju radi postizanja raznolikosti i unapređenja regionalnog gospodarstva na socijalno i okolišno održiv način te da se u isto vrijeme unapređuju dobrosusjedski i prekogranični odnosi. Također je pojasnio da ukupna vrijednost programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu iznosi 2.138.530,00 eura a od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 962.059,00 eura.

Nakon uvodnog obrazloženja  članovi Obora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku, jer potvrđivanje ovoga Sporazuma predstavlja pravni temelj za bespovratno korištenje financijskih sredstava za konkretne projekte pomoći u okviru navedenog Programa.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing. v.r.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine  Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Crne Gore u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. veljače 2009. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je svrha Programa poboljšanje kvalitete života u pograničnom području  između Republike Hrvatske i Crne Gore a to će se postići kroz stvaranje povoljnih okolišnih i socioekonomskih uvjeta i kroz suradnju u zajednički odabranim sektorima. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da ukupna vrijednost Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Crne Gore u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu iznosi 1.092.941,00 eura a od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 495.529,00 eura.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora su podržali donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku, jer potvrđivanje ovoga Sporazuma predstavlja pravni temelj za bespovratno korištenje financijskih sredstava za konkretne projekte pomoći u okviru navedenog Programa.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing. v.r.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici, održanoj 4. veljače 2009. godine, Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo kako je ova Strategija izrađena temeljem odredaba Zakona o zaštiti okoliša, te da održivi razvitak pretpostavlja ostvarenje stabilnog gospodarstva, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti i zaštite okoliša i da identificira ključne izazove u njihovom ostvarivanju. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su u općoj raspravi ocijenili da se radi o korisnom dokumentu čija provedba će se obavljati pomoću Akcijskih planova koji će sadržavati, kako samu provedbu pojedinih planova i projekata, tako i sredstva, izvore financiranja, sudionike, rokove, očekivane rezultate, i dr. Međutim, u raspravi je izneseno kako postoji bojazan da bi se međuresorska neusklađenost u provedbi konkretnih planova i operativnih programa mogla negativno odraziti i na samu provedbu ove Strategije.

U daljnoj raspravi skrenuta je pozornost kako su u nekim dijelovima Prijedloga strategije navedeni podaci još iz 2004. godine koji ne mogu biti relevantni pokazatelj stanja u pojedinom području, kao npr. podaci o pokrivenosti uvoza izvozom u poljoprivrednoj vanjskotrgovinskoj razmjeni ili o udjelu ekološke poljoprivrede u BDP-u. 

U raspravi je izneseno da je, u dijelu koji se odnosi na prirodna dobra, tj. šume i šumsko zemljište, ova Strategija bazirana na Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji iz 2003. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a Zakonom o šumama iz 2005. godine određeno je da Nacionalni šumarski program donosi Hrvatski sabor. Također je istaknuto da u Prijedlogu strategije održivog razvitka Republike Hrvatske nije, kao postojeći dokument, uzeta u obzir, Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008.-2018.) koju je Hrvatski sabor donio prošle godine.   

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova "za" i 3 glasa "suzdržana") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

                                    
Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                                 
                                                            PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                     ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                     Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu te prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu, s projekcijama za 2010 i 2011. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je proveo raspravu o navedenim prijedlozima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija je, obrazlažući Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u cjelini, istaknula da su projekcije prihoda državnog proračuna za 2009. godinu pošle od planiranih prihoda za 2008. godinu, ali da prate procijenjenu dinamiku kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za promatranu godinu. Također je iznijela da je u planirane prihode državnog proračuna za 2009. godinu uključen i efekt provođenja zdravstvene reforme te da su ukupni prihodi državnog proračuna za 2009. godinu planirani u iznosu od 124,6 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi planirani u iznosu od 128,9 milijardi kuna. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je u svom uvodnom izlaganju istaknuo da će, iako su sredstva za razdjel 062 neznatno smanjena, cca 5%, svi započeti projekti biti dovršeni. Prije svega se to odnosi na realizaciju projekata navodnjavanja, projekata izgradnje regionalnih vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, regionalnih razvojnih projekata i izradu i provedbu Strategije regionalnog razvoja.

Nakon uvodnog obrazloženja većina članova Odbora je u raspravi podržala donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Međutim, istaknuto je da, iako postoji bojazan glede prihodovanja proračuna s osnova poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, trošarina, i dr. te zadržavanja gospodarskog rasta od 2%, da se to ipak neće negativno odraziti na konkretne infrastrukturne projekte i projekte gradnje koje su u tijeku u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Naime, navedeni projekti će osigurati gospodarski rast regija, ali u jednoj drugoj dimenziji, ojačati će integrirani razvoj jedinica lokalne zajednice te omogućiti korištenje sredstava pretpristupnih fondova Europske unije, posebno kroz EIB II i EIB III programe koji potenciraju regionalni razvoj.

U raspravi je izraženo žaljenje što su u Prijedlogu proračuna smanjena sredstva namijenjena drvnoj industriji, jer se radi o gospodarskoj grani koja u Republici Hrvatskoj ima značajne razvojne potencijale, a koju je itekako pogodila kriza te se prema nekim procjenama u narednom periodu planira otpuštanje znatnog broja radnika u drvoprerađivačkoj industriji.

Nadalje, većina članova Odbora je, bez veće rasprave, podržala donošenje odluka o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova «za» i 2 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2009. godinu,
2. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2009. godinu,
3. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu,
4. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu i
5. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 9. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija Odbor je, bez veće rasprave, podržao donošenje navedenog Zakona, budući da u okviru svog djelokruga nije imao posebnih primjedaba.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova «za» i 2 glasa «protiv») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o golf igralištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenog 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se golf kao usluga treba prepoznati i prihvatiti, te omogućiti njegov razvoj u funkciji konkurentnosti hrvatskoga turizma. Također je istaknuo da će se donošenjem ovoga Zakona omogućiti ostvarivanje značajnijih prihoda od golf turizma, produžiti turistička sezona te utjecati na određenje Republike Hrvatske kao elitne turističke destinacije.

Nakon uvodnog obrazloženja, većina članova Odbora podržala je donošenje navedenog Zakona kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku, iako je izneseno  mišljenje kako bi bilo svrsishodnije da je, zbog značaja Zakona i dvojbi oko pojedinih rješenja, predloženo donošenje u redovnoj proceduri.

U daljnoj raspravi većina članova Odbora ukazala je da će ovaj Zakon omogućiti bržu izgradnju golf igrališta, koje do sada niti jedno nije izgrađeno, te veće zapošljavanje u jedinicama lokalne zajednice gdje će se ista graditi. Međutim, izražena je bojazan da bi vlasnici zemljišta, koje bi se u skladu s prostornim planovima prenamijenilo za izgradnju golf igrališta, mogli biti oštećeni. Također je postavljeno pitanje da li Republika Hrvatska ima dokument, strategiju u kojem je određeno na kojim područjima će se graditi golf igrališta, koliko će ih se u određenom razdoblju izgraditi i na kojoj površini? U daljnjoj raspravi upozoreno je da je predložena minimalna  površina golf igrališta od 85 ha znatno veća od površina koje su utvrđene u važećim dokumentima prostornog uređenja županija, gradova i općina. Naime, postavljeno je pitanje da li će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave morati usklađivati svoje prostorne planove i što će biti sa projektima izgradnje golf igrališta koji su započeti u skladu s tim planovima, jer u ovom Zakonu nema prijelaznih i završnih odredaba koje bi to regulirale. U raspravi je, nadalje, skrenuta pozornost da je predložena gustoća izgrađenosti građevina pratećeg sadržaja od 25% od ukupne tlocrtne površine znatno veća od one koja je određena Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te iznosi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja. Tako bi se dopustila znatno veća izgrađenost, tj. veći broj smještajnih jedinica unutar golf igrališta.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova “za” i 2 glasa “uzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o golf igralištima

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                                 
                                                           PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                     ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                      Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o vodama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se predloženim Zakonom, u području upravljanja vodama, nastavlja daljnje normativno usklađenje sa svim relevantnim propisima Europske unije, prije svega s Okvirnom direktivom o vodama. Predstavnik predlagatelja je, također, naveo da se ovim Zakonom predlaže provođenje decentralizacije upravljanja vodama, s jasno utvrđenim nadležnostima u nacionalnom, regionalnom i lokalnom vodnom sektoru, te da je isključena privatizacija vodnog resursa, posebno vodokomunalne infrastrukture.

U raspravi o Prijedlogu zakona o vodama članovi Odbora su podržali njegovo prihvaćanje, te su ocijenili da je dobro što se rasprava o ovom značajnom Zakonu, iako se usklađuje s europskim zakonodavstvom, provodi u dva čitanja.

U daljnjoj raspravi je, nadalje, istaknuto kako će ovaj Zakon omogućiti da se u utvrđivanju cijene vode ujednači proces te da se za decentralizirano upravljanje vodama otvore potencijali iskorištavanja sredstava predpristupnih fondova Europske unije.

Članovi odbora su posebno podržali odredbe predloženog Zakona koje, u funkciji zaštite vode kao nacionalnog blaga, isključuju svaku privatizaciju vodnog resursa i vodokomunalne infrastructure i zabranjuju: izravna ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode, ispuštanja otpadnih voda s plovila u površinske vode te odlaganje mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda u površinske vode.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o vodama;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom, u području vodnog zakonodavsta, nastavlja daljnje usklađivanje sa propisima Europske unije i omogućava osiguravanje sredstava za provedbu mjera zaštite voda. Istaknuo je i to da se predloženim rješenjima u ovom Zakonu zadržavaju sve postojeće vodne naknade, ali im se donekle dopunjuju namjene i djelomično je promijenjen način obračuna. Zakonom se, nadalje, omogućuje i reforma komunalnog sektora u prijelaznom razdoblju od tri godine i uvode se dvije nove naknade, a to je naknada za razvoj i naknada za priključenje.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su upoznati s pisanim mišljenjem koje je na Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva dostavila Hrvatska gospodarska komora - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. U mišljenju se predlaže da je, zbog iznimnog značenja za opstanak i poslovanje sektora slatkovodne akvakulture, potrebno u čl. 5. ovoga Prijedloga zakona dodati naknadu za korištenje voda za uzgoj riba u zatvorenim vodama. Također se predlaže da bi u istom članku trebalo dodati novi stavak, kojim bi se sektor slatkovodne akvakulture izuzeo od plaćanja ostalih navedenih vodnih naknada. Ovi prijedlozi, da se za sektor slatkovodnog ribarstva umjesto pet vodnih naknada predvidi samo jedna, koja bi se regulirala posebnim pravilnikom, obrazloženi su činjenicom što slatkovodno ribarstvo kao medij za uzgoj isključivo koristi oborinsku vodu nakon čega je vraća u recipijent i to u istom ili boljem stanju.

U raspravi o navedenom Prijedlogu zakona članovi Odbora su podržali njegovo prhvaćanje, jer će isti omogućiti da se sredstva vodnih naknada mogu koristiti samo za utvrđene namjene i solidarno među svim korisnicima. Neki članovi Odbora složili su se s prijedlozima Hrvatske gospodarske komore, budući da bi ta predložena rješenja mogla pomoći oslabljenoj grani slatkovodnog ribarstva koja je opterećena visokim vodnim naknadama i štetama od ribojednih ptica.

U raspravi je, nadalje, iznesena dvojba glede rješenja kojima se naknada za korištenje voda obračunava za zahvaćene količine vode, za razliku od prijašnjih koja se odnose na isporučene količine vode. Naime, tim sredstvima se namjerava financirati i sanacija gubitaka pojedinog uslužnog područja, a to može znatno utjecati na povišenje cijene vode. Naime, upitno je da li je prijelazno razdoblje od pet godina realno, s obzirom na stanje u kojem se vodovodi nalaze.

Također je skrenuta pozornost da se obveznicima, koji ispuštaju otpadne vode i plaćaju naknadu za zaštitu voda po količini ispuštene vode, u provedbi jasno odredi korekcijski koeficijent kojim se umanjuje iznos naknade na područjima na kojima je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Isto tako izneseno je mišljenje kako je dvojbeno rješenje da proizvođači i uvoznici mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja plaćaju naknadu za zaštitu voda po dvije osnove, i to kao osobe koje ispuštaju otpadne vode i kao proizvođači, odnosno uvoznici.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici, održanoj 23. listopada 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. listopada 2008. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Predstavnik predlagatelja je, uvodno obrazlažući razloge zbog kojih ovaj Zakon treba donijeti, istaknuo da će ova izmjena i dopune Zakona o šumama, omogućiti brže i operativnije rješavanje već započetih i budućih postupaka izdvajanja šuma i šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog područja, a u svrhu izgradnje poduzetničkih zona.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su u raspravi podržali predložena rješenja iz ovoga Zakona, budući da izgradnja poduzetničkih zona ima značajnu ulogu za razvoj pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Međutim, ukazano je da kod izgradnje poduzetničkih zona na površinama nastalim izdvajanjem šuma i šumskog zemljišta postoji bojazan da pojedine jedinice lokalne samouprave, kad ne mogu naći ulagače za izgradnju poduzetničke zone, te površine pretvore u građevinsko zemljište te gradnjom hotela, apartmana i sličnih objekata pogoduju devastaciji šuma, i stoga u tom smjeru treba pooštriti kriterije u provedbenim propisima. Ali neki članovi Odbora drže da nema mjesta navedenoj bojazni, iz razloga što je jasno razrađen zaštitni mehanizam protiv mogućih zloporaba u tom dijelu, u Zakonu o šumama u čl. 37. i u dokumentima prostornog uređenja. Ali u daljnjoj raspravi skrenuta je pozornost da su prostorni planovi ipak podložni promjenama i da se ubuduće ne smije niti otvoriti mogućnost zloporabe instituta izdvajanja šuma i šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog područja, a u svrhu izgradnje poduzetničkih zona, te da zato i u ugovorima o prijenosu prava na jedinice lokalne samouprave to mora biti jasno određeno.

U raspravi je ocijenjeno da “Hrvatske šume” d.o.o, kojima pripada naknada za prenesena prava u slučaju izdvajanja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja, trebaju jasno odrediti dinamiku kupnje, odnosno podizanja novih šuma tim sredstvima, a u cilju održavanja općekorisnih funkcija šuma. Na kraju je izneseno da je, zbog provedbe Zakona o šumama, žurno potrebno izvršiti inventarizaciju šuma i šumskog zemljišta.   

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o šumama

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

                                                                 
                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                           ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                           Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj, 23. listopada 2008. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. listopada 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Obrazlažući navedeno Izvješće, predstavnik predlagatelja je u uvodu istaknuo da je Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine izrađeno u skladu sa sugestijama i primjedbama koje su iznesene u saborskoj raspravi povodom prošlog Izvješća.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su podržali navedeno Izvješće, budući da je isto bolje i transparentnije u odnosu na prošlo. U raspravi je izraženo zadovoljstvo što su za konkretni projet “Odvod i kanalizacija Karlovac”, koji proizlazi iz programa ISPA, potpisani ugovori i započinju radovi, te što će za komponentu III-Regionalni razvoj, novog IPA programa biti izdvojena značajna sredstva u budućem trogodišnjem razdoblju.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici, održanoj 24. rujna 2008. godine  Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. srpnja 2008. godine.
Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno izlaganje iznijeli su predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.   
 
Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, većina članova Odbora je u raspravi dala potporu navedenom Izvješću.  Međutim, skrenuta je pozornost da se planirana sredstva u Državnom proračunu za 2008. godinu u razdjelu 062 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva nisu, u prvom polugodištu 2008. godine, izvršavala u zadovoljavajućoj dinamici. U raspravi je, također, ukazano da se sa pojedinim programima i projektima kasni u realizaciji, to se prije svega odnosi na program ABE 2 koji je od velikog značaja za jedinice lokalne samouprave, a za isti je resorno Ministarstvo raspisalo natječaj još 2005. godine, te do sada još nije došlo do realizacije.    

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (6 glasova “za” i 1 glas “uzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
                                                            

zaključak

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine.               

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića,  predsjednika Odbora.

                                                                  
                                                           PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                     ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                 Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2008. godine, Prijedlog strategije upravljanja vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Prijedlog strategije upravljanja vodama Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je Strategija upravljanja vodama dokument na temelju kojeg će se provoditi reforme vodnog sektora, a u cilju postizanja europskih standarda u upravljanju vodama, te će biti podloga za donošenje novog Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su u općoj raspravi ocijenili da se radi o značajnom i cjelovitom dokumentu koji, za razliku od dokumenta koji je prije dvije godine bio u saborskoj proceduri, daje bolje i kvalitetnije odrednice gospodarenja vodnim sektorom u Republici Hrvatskoj, a u cilju osiguranja dovoljnih količina pitke i kvalitetne vode za vodoopskrbu stanovništva, zaštite od poplava te očuvanja dobrog stanja voda.

U daljnoj raspravi izraženo je zadovoljstvo što su za implementaciju ove Strategije predviđena dostatna sredstva prema predloženim vremenskim ciklusima. Također je podržano opredjeljenje kojim je isljučena svaka mogućnost neizravne privatizacije prava na vodni resurs, jer se koncesija za javnu vodoopskrbu dodjeljuje isključivo jedinicama lokalne, područne samouprave na uslužnom području, te se isključuje mogućnost privatizacije postojeće vodokomunalne infrastrukture. Naime, istaknuto je kako je i dalje potrebno voditi sustavnu brigu o vodama, jer su one dobro od općeg interesa, nacionalno blago, i prema tome sastavni dio suvereniteta naše zemlje.

Iako je, u načelu, podržan model diferencirane cijene vode, koji će omogućiti istu cijenu za sva područja, ipak je postavljeno pitanje visine cijene vode i za ona područja koja koriste vodu iz prirodnih izvorišta gdje nisu potrebna dodatna ulaganja. Također je izneseno mišljenje kako je potrebno sustavno provoditi programe navodnjavanja kako bi se kroz uvažavanje raznolikosti pojedinih županija, omogućilo bolje iskorištavanje voda, a u svrhu  proizvodnje hrane.   

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju upravljanja vodama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića,  predsjednika Odbora.

                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                     ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                       Zlatko Koračević, dipl.ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2008. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2007. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2007. godini Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo da ovo Izvješće Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru sukladno čl. 38. Zakona o otocima (“Narodne novine” br. 34/99., 32/02. i 33/06.) te da isto predstavlja analitički osvrt provedbene politike Vlade prema otocima, a u cilju zaštite postojećih vrednota i očuvanja svih resursa na otocima.

Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, članovi Odbora su u raspravi dali potporu navedenom Izvješću, budući da je ono transparentno, i daje cjelovitu sliku o zakonodavnim aktivnostima, svim poduzetim mjerama te ukupnim ulaganjima države u razvoj otoka tijekom 2007. godine.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2007. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 17. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom mijenja dosadašnja raspodjela poreza na dohodak jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u skladu s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.  Naime, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gube, s osnova porasta neoporezivog dijela dohotka,  ukupne prihode u iznosu od 483.839.000,00 kn.

Nakon uvodnog obrazloženja, većina članova Odbora je podržala donošenje navedenog Zakona, kao i prijedlog predlagatelja da se isti donese po hitnom postupku. Međutim, u raspravi je izneseno mišljenje da će se navedeni gubitak prihoda negativno odraziti na funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko se točno ne odrede i pozicioniraju sredstva u državnom proračunu iz kojih će se isti gubitci namiriti.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova “za” i 3 glasa “protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića,  potpredsjednika Odbora.

                                                                 
POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 17. lipnja 2008. godine Prijedlog zakona o preradi i uporabi drva i proizvoda od drva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da će se predloženim Zakonom  omogućiti stvaranje normativne podloge za reguliranje cijelog ciklusa prerade i uporabe drva od šume do krajnjeg korisnika, te poboljšati kontrola prometa i kvalitete proizvoda prerade drva i namještaja.

U cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici udruga i drvo-prerađivačke industrije, članovi Odbora su podržali prihvaćanje navedenog Zakona budući će isti omogućiti brži razvoj ove djelatnosti, koja konstantno bilježi izvozni suficit, a po korištenju kapaciteta značajno pridonosi regionalnom razvoju.

U daljnjoj raspravi je izneseno da proizvodnja energije iz biomase, kad se koristi drvo kao osnovna sirovina, ima značajne potencijale kod povećanja zaposlenosti i prihoda koji se mogu ostvariti od te proizvodnje. Stoga je potrebno u Zakonu to područje detaljnije razraditi. 

Predstavnici proizvođača su podržali odredbe o inspekcijskom nadzoru, ali su upozorili na potrebu certificiranja uvezenog namještaja jer će u protivnom inspekcijske kontrole samo dodatno opteretiti naše proizvođače dok će kvaliteta uvezenog namještaja i dalje ostati upitna.

U raspravi je izneseno i mišljenje kako bi, u cilju zaštite domaćih proizvođača namještaja, trebalo razmisliti o načinu koji bi velike trgovačke lance obvezao na prodaju namještaja hrvatskih proizvođača. Također je ukazano da bi, zbog značajnih površina šuma koje su u privatnom vlasništvu, trebalo i osobe, koje prodaju ili kupuju proizvode primarne prerade drva a koji nisu kupljeni od Hrvatskih šuma d.o.o., također obvezati da proizvode koji preostanu (višak) ponude burzi.   

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora  jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o preradi i uporabi drva i proizvoda od drva;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića,  potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zdravko  Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 17. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom uređuje oblik prava intelektualnog vlasništva, kod oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji u Republici Hrvatskoj nije dovoljno iskorišten.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Odbora su, bez veće rasprave, podržali donošenje navedenog Zakona, jer će isti pridonijeti podizanju konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje, te obogaćivanju tržišne i turističke ponude pojedinih regija.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna članaka 25. i 26. Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je suradnja među obalnim državama na prekograničnim vodotocima i međunarodnim jezerima korisna sa stajališta mira i sigurnosti, ali i održivog upravljanja vodama. Stoga, u tom dijelu treba i državama izvan regije koju obuhvaća Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu, omogućiti da postanu stranke Konvencije o vodama kako je to već i predviđeno drugim okolišnim konvencijama unutar regije u sklopu navedene Komisije.    

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, bez veće rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Izmjena i dopuna članaka 25. i 26. Konvencije o  zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

                                                                 
                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                        ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                                  Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, Prijedlog programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.-2012., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su podržali  donošenje Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.-2012., jer on proizlazi iz Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004.- 2012.  u kojoj su utvrđeni razvojni ciljevi službene statistike (statistički registri, klasifikacije, poslovne statistike, statistika robne razmjene s inozemstvom, statistika poljoprivrede, socijalne statistike i makroekonomske statistike). Prilikom utvrđivanja ovoga Programa vodilo se računa i o potrebama korisnika te zahtjevima Europske unije.
   
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.-2012.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića, potpredsjednika Odbora.

                                                                 
                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                       ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                                 Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su podržali  donošenje Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine, budući da se istim predviđa provedba 276 redovnih statističkih istraživanja te ostalih statističkih aktivnosti, a u cilju daljnjeg usklađivanja hrvatske statistike sa statistikom Europske unije. 
    
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića,  potpredsjednika Odbora.

                                                                 
                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                        ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                                   Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, Izvješće  o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2006. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su podržali prihvaćanje rečenog Izvješća, jer su sva planirana istraživanja provedena u cijelosti. 
  
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2006. godine
            
 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zdravka Kelića,  potpredsjednika Odbora.

                                                                 
                                                           POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
                                                                         ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

                                                                                                   Zdravko Kelić

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. svibnja 2008. godine Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2008. godine.

Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.

Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva, jer je Vijeće Europe 21. svibnja 2007. godine opozvalo Direktivu 68/89/EEZ od 23. siječnja 1968. godine. Naime, ovaj Zakon donesen je upravo iz razloga usklađivanja našeg zakonodavstva u području klasifikacije neobrađenog drva s predmetnom Direktivom, te su njenim opozivom i prestali razlozi za postojanje Zakona. U raspravi je, međutim, izneseno mišljenje kako nije bitan prestanak važenja Zakona, već je problem bio u stalnom odgađanju primjene Pravilnika o mjerenju, razvrstavanju i obilježavanju neobrađenog drva donesenog temeljem istog. Također je iznesena dvojba glede primjene normi kod klasifikacije neobrađenog drva nakon prestanka važenja navedenog Zakona.

Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prestanku važenja Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ,
ŠUMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO

Zlatko Koračević, dipl. ing.