Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici, održanoj 8. srpnja 2009. godine i 21. sjednici, održanoj 15. listopada 2009. godine Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.
Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske Odbor je, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je ova Strategija, tj. njen sadržaj izrađen temeljem odredaba Zakona o energiji, te da se donosi za razdoblje do 2020. godine kako bi se uskladila s ciljevima i vremenskim okvirom strateških dokumenata Europske unije. Iznio je, također, da je izrada ovoga dokumenta započela 2007. godine, a da je u javnu raspravu upućena sredinom prosinca 2008. godine. Predstavnik predlagatelja je, nadalje, istaknuo da je cilj ove Strategije izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša.
Članovi Odbora su upoznati sa pisanim mišljenjem koje je na Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dostavila Zelena akcija.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici HGK- Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Zelene akcije, Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju i proizvođača drvne biomase, ocijenili kako se radi o značajnom dokumentu koji će hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućiti u zadanom razdoblju odgovarajuću opskrbu energijom.
Nazočni predstavnik Zelene akcije je, obrazlažući pisano mišljenje Udruge, istaknuo kako se ova Strategija ne bi trebala donijeti. Prema mišljenju Zelene akcije, ovaj dokument se ne bi trebao donijeti iz razloga što predviđa gradnju dviju termoelektrana na ugljen, otvara vrata gradnji nuklearne elektrane, gura nas u energetsku rasipnost i sve veći uvoz fosilnih goriva, smanjuje cilj za učešće obnovljivih izvora energije, a i zbog toga što se bazira na stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%, koji rast je daleko od današnje realnosti.
Predstavnik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju u svojoj je raspravi istaknuo da je u ovom Prijedlogu Strategije enegetskog razvoja Republike Hrvatske minorizirano korištenje sunčeve energije i ostalih obnovljivih izvora za proizvodnju energije, a da se neutemeljeno favorizira proizvodnja energije na bazi uvoza fosilnih goriva. Tim više što korištenje tehnologije u obnovljivim izvorima energije pruža velike mogućnosti zapošljavanja na regionalnom nivou.
Predstavnik Odbora za drvnu biomasu Udruženja drvoprerađivačke industrije i proizvođač drvne biomase u svojoj je raspravi istaknuo da se od ukupnog etata drvne mase Hrvatskih šuma čak 57,44% može ponuditi tržištu za uporabu u energetske svrhe, tj. ukupno cca 2.8 milijuna m³ godišnje. Također je istaknuo da je ovom Strategijom trebalo omogućiti da se sav šumski ostatak, kroz dobru organiziranost i poticaj od strane države, iskoristi kako ne bi trulio na štetu zdravlja ljudi i zaštite atmosfere (emisijja CH4). Istaknuo je, nadalje,da u Republici Hrvatskoj postoji potencijal godišnje proizvodnje električne energije od 1.24 TWh iz biomase.
U daljnjoj raspravi je izneseno mišljenje da se radi o dokumentu, koji zbog svog značaja ima dalekosežne posljedice na buduću energetsku stabilnost države.
Međutim, skrenuta je pozornost kako je prije predlaganja ove nove Strategije trebalo provesti raspravu o provedbi Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine, kao i o cjelokupnom stanju u energetskom sektoru Republike Hrvatske.
Istaknuto je, nadalje, da u ovom dokumentu nije u dovoljnoj mjeri naglašena uloga, značaj te poticanje iskorištavanja obnovljivih izvora energije, prije svega biomase za proizvodnju električne i toplinske energije. Naime, istaknuto je da Republika Hrvatska u tom dijelu ima značajne komparativne prednosti u sirovinskoj bazi, kao što su velika pokrivenost teritorija šumama, te značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje nisu direktno u funkciji proizvodnje hrane. Električna i toplinska energija koja se može dobiti preradom i pretvorbom biomase govori o mogućnosti od 100% iskorištenja biomase (drvne i poljoprivredne) u energetske svrhe. Republika Hrvatska raspolaže s ukupno 4,800.000 m³ godišnje šumske biomase koja uključuje prostorno drvo, šumski ostatak, ostatak iz drvne industrije te koru iz drvne industrije. S tim u svezi je istaknuto da korištenje resursa šumske biomase za energente, tj. za toplinsku energiju pelete i brikete iznosi od cca 800.000-900.000 m³ godišnje.
U raspravi je, ukazujući na potrebu domaće potrošnje proizvedenih energenata iz drvne biomase, iznesen podatak da će se u Hrvatskoj od 2010. godine svaka 1t fosilnog CO2 plaćati s približno 25 eura “kazne”, a svaka 1t biološkog CO2 s približno 25 eura “bonusa”. Što bi, u praksi, značilo da se primjerice 1t izgorene drvne mase “stimulira” s 30 eura po toni, a 1t mrkoga ugljena se “kažnjava” s približno 32 eura po toni. Stoga je istaknuto da bi to značilo da ugljen poskupljuje s više od 50%, a drvna sječka pojeftinjuje za približno 40%.
Nadalje, u raspravi je skrenuta pozornost na mogućnosti proizvodnje šumske biomase u tzv. “energetskim šumama” koje se kod nas tek počinju realizirati na pokusnim površinama. Hrvatska ima za uzgoj energetskih šuma, približno 600-700.000 ha degradiranih šumskih površina s mogućom proizvodnjom šumske biomase od približno 2,000.000,m³ godišnje, što odgovara ekvivalentu od 685.714 t nafte.
Neki članovi Odbora su u raspravi upozorili da ova Strategija predviđa znatne investicije u energetskom sektoru u zadanom razdoblju i do 15 milijardi eura, i da upravo zbog toga njena provedba treba osigurati snažniji doprinos razvoju hrvatske industrije, što u samom dokumentu nije dovoljno jasno navedno. Stoga se u provedbi, tj. u Programu mora odrediti takova dinamika realizacije energetske politike kroz konkretne mjere i aktivnosti u kraćem vremenskom periodu kako se ne bi ponovila, za našu industriju, loša situacija koja je nastala nakon plinske krize prošle godine.
Također je upozoreno na potrebu povezivanja provedbe ove Strategije sa drugim sektorskim strategijama, prije svega sa Strategijom upravljanja vodama. Nadalje, izneseno je i mišljenje da ovu Strategiju i njene moguće negativne efekte, a to je osiguranje energije na bazi skupih uvoznih fosilnih goriva, treba sagledavati i u kontekstu visokog vanjskog duga Republike Hrvatske. Nadalje, istaknuto je da u Strategiji nije u dovoljnoj mjeri naglašena dimenzija vlasništva glede šumske i poljoprivredne biomase, budući da su površine za njihovu proizvodnju, tj. šume i poljoprivredno zemljište u velikom dijelu u državnom vlasništvu, i upravo zbog toga se treba poticati ta proizvodnja od strane domaćih tvrtki koje za istu iskazuju velik interes. Naime, proizvodnja energije iz šumske biomase (iz prirodnog bogatstva-šuma) bitno je pitanje koje otvara mogućnost da strani investitori raspolažu s tim našim prirodnim bogatstvom, a tada se može dovesti u pitanje energetski suverenitet.
Na kraju rasprave članovi Odbora su ocijenili da je u izradu ove Strategije uložen značajan trud, da je provedena zadovoljavajuća javna rasprava, te da ona postavlja okvire što će se na području energetike događati u periodu do 2020. godine. Međutim, obnovljivi izvori energije, prije svega korištenje biomase, nisu uključeni u Prijedlog strategije u cjelokupnoj svojoj punini koju imaju, s obzirom na sirovinski potencijal te na široke mogućnosti korištenja. I upravo najava gradnje 2 termoelektrane na ugljen i mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane, dok nisu riješeni i iskorišteni prirodni potencijali u opskrbi energijom, zahtijevaju uključivanje šire javnosti, od domaćih tvrtki, stručnih i drugih institucija do udruga civilnog društva, u izradu dokumenata za provedbu ove Strategije.
Stoga članovi Odbora, dajući podršku donošenju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, drže da bi resorno ministarstvo u radnu skupinu za izradu Programa provedbe strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koji se odnosi na obnovljive izvore energije trebalo uključiti i predstavnike odgovarajućih strukovnih asocijacija i proizvođača poljoprivredne i šumske biomase.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo je većinom glasova (5 glasova “za” i 4 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zlatko Koračević, dipl. ing.