Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici, održanoj 4. i 17. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o vodama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine.
Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je navedeni Zakon, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se novi Zakon o vodama donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja propisa vodnoga gospodarstva s Okvirnom direktivom o vodama, ali i s odrednicama Strategije upravljanja vodama. Također je istaknuo da je u Konačni prijedlog zakona ugrađen velik broj primjedaba i prijedloga koje su iznesene u raspravi o Prijedlogu zakona.
Članovi Odbora upoznati su sa pisanim mišljenjima koja su na Konačni prijedlog zakona o vodama dostavili Zelena akcija, Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, te naknadno dostavljenim mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora je u cjelovitoj raspravi, u kojoj su sudjelovali i predstavnici navedenih udruga, ocijenila kako se ovim Zakonom regulira značajno područje, te da treba podržati njegovo donošenje.
Nazočna predstavnica Zelene akcije je, obrazlažući pisano mišljenje Udruge, istaknula da je ovo bitan Zakon koji nije samo važan za korištenje voda, već je od značajnog utjecaja za okoliš, te je stoga trebala biti provedena propisana javna rasprava koja je izostala. Također je iznijela da u Konačnom prijedlogu zakona mnoga predložena rješenja znatno sužavaju smisao Okvirne direktive o vodama ili nisu u skladu s istom, te da su nedorečena značenja pojedinih izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu. Predstavnica Zelene akcije je istaknula da zbog navedenog, ali i drugih nedostataka, Zakon o vodama nije spreman za donošenje, te da bi bilo dobro da predlagatelj razmisli o njegovom povlačenju iz procedure.
Predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije izrazio je zadovoljstvo što je predlagatelj u Konačni prijedlog zakona ugradio rješenja koja u znatnoj mjeri poboljšavaju tekst. Međutim, ukazao je da neke odredbe ipak treba doraditi. Prije svega, to su odredbe koje se odnose na vlasništvo nad komunalnim vodnim građevinama, odredba o vlasništvu nad izgrađenim vodnim građevinama na određeno vrijeme, na ulogu Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge kod određivanja cijene vodnih usluga. Također je istaknuo da je upitna odredba o isporuci vode od 2 milijuna prostornih metara godišnje kao kriteriju za određivanje granica uslužnog područja i, s tim u svezi, ispunjavanje uvjeta za davanje licence komunalnim poduzećima.
U daljnoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora obrazložio postignut i dostavljen dogovor s predlagateljem oko prihvaćanja primjedaba HUP-a na ovaj Zakon. Tako ie istaknuo da odredbu članka 240. koja se odnosi na cijene vodnih usluga treba doraditi na način da temelj za formiranje cijene vodne usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bude m³ ispuštene otpadne vode u sustav javne odvodnje. Nadalje, članak 242. koji se odnosi na prethodnu suglasnost treba izmijeniti tako da se prethodna suglasnost o promjeni cijene dobiva od Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge, a ne od jedinica lokalne samouprave. Nadalje, prijedlog HUP-a je da se u rad Agencije, tj. njeno Upravno vijeće, uključi i minimalno jedan predstavnik HUP-a te da se izvješće o njenom radu podnosi na GSV-u. Predstavnik predlagatelja je, prihvaćajući navedeno, istaknuo da će to riješiti podnošenjem svojih amandmana.
U raspravi je iznesena dvojba glede daljnjeg opstanka malih komunalnih poduzeća zbog kriterija isporuke vode od 2 milijuna prostornih metara godišnje, ali i za slabo naseljena područja jedinica lokalne samouprave.
Izrečeno je i mišljenje da, iako je predlagatelj prihvatio znatan broj primjedaba iznijetih prigodom prvog čitanja, ovaj Zakon, a prije svega njegova uloga u zaštiti vode kao nacionalnog blaga, zahtijeva posebnu stručnu ali i javnu analizu posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, te da bi o istom trebalo provesti raspravu u trećem čitanju.
Međutim, istaknuto je da se radi o Zakonu koji iz temelja mijenja odnose i sustav upravljanja vodama, te da uvažavajući veliki napor predlagatelja u uspostavi toga sustava ipak treba podržati njegovo donošenje.
Na kraju rasprave iznesen je prijedlog da, prihvaćajući iznesene primjedbe i prijedloge s kojima se složio i predstavnik predlagatelja, Odbor podnese određeni broj amandmana na navedeni Zakon.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o vodama
uz sljedeće amandmane:
AMANDMAN I.
Na članak 4.
U članku 4. stavku 1. u točki 3. riječi „slivno područje“ zamjenjuju se riječju: “podsliv“.
Obrazloženje
Ovim amandmanom se predlaže međusobno usklađenje termina u tekstu Zakona. Naime, pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona, a zamijenio ga je termin „podsliv“ iz EU Opće direktive o vodama, koji prema članku 4. stavku 1. točki 58. Konačnog prijedloga glasi: „Podsliv“ je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku); Prema članku 4. točki 20. važećeg Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) izraz «slivno područje» označava površinu zemljišta s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili ušće u drugu rijeku).“
Budući da se pojmovi sadržajno poklapaju, a za pojam „slivno područje“ u Konačnom prijedlogu zakona o vodama se ne može, zbog nedostatka određenosti, sa sigurnošću utvrditi koje područje u smislu predmetnog Zakona označava i koja mu je svrha, predlaže se koristiti definirani pojam „podsliv“ umjesto „slivno područje“.
AMANDMAN II.
Na članak 41.
U članku 41. stavku 2. u točki 3. riječi „u slivnom području“ zamjenjuju se riječima: „u vodnom području“.
Obrazloženje
Ovim amandmanom se želi ukloniti očita greška. Pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona. Iz stavka 1. članka 41. Konačnog prijedloga zakona razvidno je: „Hrvatske vode obavit će polaznu karakterizaciju tijela podzemnih voda na svim vodnim područjima u cilju procjene mogućnosti njihove uporabe i stupnja rizika da se ne postignu ciljevi iz članka 54. ovoga Zakona.“
Iz citiranoga je vidljivo da se odredba članka 41. stavak 2. točka 3. može odnositi ili na riječni sliv, kao prirodnu hidrografsku cjelinu (sliv rijeke Dunav ili slivove Jadranskog mora) ili na vodna područja kao njegove administrativne jedinice u granicama Republike Hrvatske (vodno područje rijeke Dunav ili Jadransko vodno područje).
AMANDMAN III.
Na članak 44.
U članku 44. u stavku 8. riječi „međunarodnog slivnog područja“ zamjenjuju se riječima: „međunarodnog vodnog područja“.
Obrazloženje
Ovim amandmanom se želi ukloniti greška budući da pojam „slivnog područja“ više ne postoji u Konačnom prijedlogu zakona. Iz članka 35. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona razvidno je: „Vodna područja sastavni su dijelovi međunarodnih vodnih područja i sastoje se od jednog ili više riječnih slivova zajedno sa njihovim pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama, uključujući i otoke.“ Dakle, kako Konačni prijedlog zakona govori o međunarodnim vodnim područjima, u tom smislu treba korigirati i citiranu odredbu.
AMANDMAN IV.
Na članak 77.
U članku 77. stavku 4. riječi „5 godina“ zamjenjuju se riječima: „7 godina“.
Obrazloženje
Budući da se odredbom 77. stavak 4. nameće obveza ispitivanja vodonepropusnosti građevina odvodnje svakih 5 godina, što, osim značajnih troškova za velike sustave sa relativno dugom mrežom odvodnje, nameće i obvezu kontinuiranog snimanja i ispitivanja vodonepropusnosti. Navedeno opredjeljenje se treba podržati, ali rok od 5 godina treba produljiti na 7 godina zbog navedenih većih troškova.
AMANDMAN V.
Na članak 228.
U članku 228. riječi „slivnih područja“ zamjenjuju se riječju: „podsliva“.
Obrazloženje
Isto kao uz amandman br. I.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zlatko Koračević, dipl. ing.