Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici, održanoj 4. i 17. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.
Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom, u području vodnoga zakonodavstva, nastavlja daljnje usklađivanje sa propisima Europske unije i omogućava osiguravanje sredstava za provedbu mjera zaštite voda.
Članovi Odbora su upoznati sa pisanim mišljenjima koja su na Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva dostavili Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, te naknadno dostavljenim mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su, u raspravi u kojoj je sudjelovao i predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, ocijenila da treba podržati donošenje ovoga Zakona.
Hrvatska obrtnička komora je u svom mišljenju istaknula da je potrebno brisati članke Zakona koji se odnose na uvođenje naknade za razvoj i naknade za priključenje (izgradnju). Naime, obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge (svaki gospodarski subjekt), a obveznik naknade za priključenje je investitor ili vlasnik (gospodarski subjekt). Uvođenje tih naknada kao i određivanje njihove visine stavljeno je u nadležnost jedinica lokalne samouprave, te bi se na taj način omogućilo različito opterećenje poduzetnika i time njihov nejednak položaj na tržištu.
Nazočni predstavnik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije je, obrazlažući Odboru dostavljeno pisano mišljenje, istaknuo kako je predlagatelj u izradi Konačnog prijedloga zakona pokazao visok stupanj razumijevanja i kooperativnosti u prihvaćanju primjedaba vodnokomunalnog sektora što je rezultiralo poboljšanjem teksta, ali da ipak još ima odredaba koje bi trebalo izmijeniti i doraditi. To se, prije svega, odnosi na: potrebu da obveznici naknade za korištenje voda i dalje budu krajnji potrošači a ne, kako se predlaže, operateri, a da se u cilju smanjivanja gubitaka odredi da operateri plaćaju razliku troškova naknade između ukupno crpljene i prodane vode (umanjenu za korektivne mjere), naknada za razvoj bi trebala biti obvezatni a ne fakultativni dio cijene usluge, s obzirom da su potrebna velika ulaganja u sustave vodoopskrbe i odvodnje, a u cilju postizanja EU standarda, naknada za izgradnju ne bi se trebala vezati uz površinu objekta već uz vrstu objekta (stambeni, poslovni i dr.).
U daljnoj je raspravi predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i član Odbora obrazložio postignut i dostavljen dogovor s predlagateljem oko prihvaćanja primjedaba HUP-a na ovaj Zakon. Tako je istaknuo da je ovim Zakonom potrebno doraditi odredbu članka 30. na način da su obveznici naknade za zaštitu voda osobe koje ispuštaju otpadne tvari u prirodni recipijent te osobe koje proizvode ili stavljaju u promet kemijske tvari i njihove pripravke, koje nakon uporabe posredno mogu dospjeti u podzemne vode (raspršeni izvori). Iznio je da je postignut dogovor da u izradi svih 10 provedbenih podzakonskih akata i pravilnika u cijelosti budu uključena minimalno po dva predstavnika HUP-a po pojedinom pravilniku, te da se Vlada RH obvezuje da će u svrhu nadzora provedbe obaju zakona predstavniku Hrvatske udruge poslodavaca, kao zainteresiranoj strani u provedbi ovih zakona, biti ponuđeno minimalno jedno mjesto člana Upravnog vijeća Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge, a koja će biti osnovana sa svrhom nadzora provedbe Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca je, nadalje, istaknuo da je potrebno da Hrvatska regulatorna agencija za vodne usluge minimalno jednom godišnje na Gospodarsko-socijalnom vijeću prezentira rezultate poslovanja.
Predstavnik predlagatelja je, prihvaćajući navedeno, istaknuo da će to riješiti podnošenjem svojih amandmana.
U daljnjoj raspravi je iznesena načelna bojazan da je naknada za zaštitu voda još jedan teret koji kao obveznici plaćaju i gospodarski subjekti i građani. Izneseno je da je upitna sudbina malih komunalnih poduzeća koja će osjetiti teret obračunavanja naknade za korištenje voda prema stvarno zahvaćenim količinama vode, a ne kao prije prema isporučenim količinama vode.
Također je skrenuta pozornost da bi se od plaćanja naknade za uređenje voda, koja se plaća na sve nekretnine, trebalo izuzeti, uz poljoprivredno zemljište, i šume i šumsko zemljište iz razloga što je zaštita tla od erozije vodom i vjetrom već određena kao općekorisna funkcija šuma u članku 3. st. 2. Zakona o šumama.
Neki članovi Odbora su u raspravi ponovo ukazali na problem visokih vodnih naknada koje će dodatno opteretiti ionako oslabljenu granu slatkovodnog ribarstva.
Na kraju rasprave članovi Odbora su ocijenili da, bez obzira na znatan broj iznesenih primjedaba sadržajnog karaktera, ipak treba podržati donošenje ovoga Zakona.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zlatko Koračević, dipl.ing.