Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici, održanoj 9. i 10. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o regionalnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. studenoga 2009. godine.
Odbor je, sukladno odredbi čl. 88. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, te se nije protivio prijedlogu predlagatelja o primjeni hitnog postupka u njegovom donošenju.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju iscrpno obrazložio razloge zbog kojih se predlaže donošenje Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Tako je istaknuo da ovaj Prijedlog zakona ne znači samo daljnje usklađenje našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području regionalnog razvoja, nego isti predstavlja normativni okvir, kako za kadrovsko pripremanje, tako i za učinkovito korištenje sredstava pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije za konkretne programe i projekte regionalnog razvoja.
Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjima koje je na Prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona dostavila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, dajući potporu donošenju ovoga Zakona, većina članova Odbora je ocijenila kako je isti trebalo donijeti znatno ranije, a u cilju bržeg i ujednačenijeg regionalnog razvoja Republike Hrvatske.
Međutim, u cjelovitoj raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora je izrazila žaljenje što ovome Zakonu nije prethodilo donešenje Strategije regionalnog razvoja na što je u svojem mišljenju ukazala i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je, nadalje, istaknuto da će ključnu ulogu u smanjenju društveno-gospodarske nejednakosti na regionalnoj i lokalnoj razini imati takova regionalna politika koja će kroz zakon jasno definirati kriterije, ciljeve, rokove i kontolne mehanizme izgradnje ukupnog razvojnog potencijala. Stoga je izneseno da ovaj Zakon, ali i buduća Strategija regionalnog razvoja treba stvoriti preduvjete, kako bi svi dijelovi zemlje bili osposobljeni pridonositi nacionalnom održivom razvoju i konkurentnosti i to boljim povezivanjem lokalnih i regionalnih potreba. To će se postići ukoliko dođe do veće povezanosti i ujednačenosti naših proračunskih i europskih troškova. S tim u svezi, izraženo je mišljenje kako postoji bojazan da uslijed kadrovske neekipiranosti, s osnova plaćanja europskog poreza, više uložimo sredstava negoli ih budemo u stanju “povući” iz pretpristupnih a kasnije strukturnih fondova za konkretne projekte regionalnog razvoja.
Tijekom daljnje rasprave postavljeno je pitanje zbog čega se Strategija regionalnog razvoja donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa, a onda ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji regionalnog razvoja predstavljaju smjernice pri izradi Strategije Vladinih programa, odnosno da li je to predviđeno i za strategije u dugim područjima (čl.13)? Skrenuta je pozornost kako bi bilo dobro da se provedbenim propisom uređuje i sadržaj te metodologija izrade Strategije, kako je to predloženo u članku 14. za županijske razvojne strategije.
Neki članovi Odbora su izrazili stav, kako je zbog uloge i značaja regionalnog razvoja za cjelokupni gospodarski razvoj države, u Zakonu trebalo odrediti da Strategiju regionalnog razvoja donosi Hrvatski sabor, kako je to bio slučaj za mnoge druge sektorske strategije (Strategija upravljanja vodama, Strategija održivog razvoja, Strategija energetskog razvoja i dr.). No, budući da se predlaže da istu donosi Vlada za trogodišnje razdoblje, u njenu pripremu i izradu potrebno je uključiti širu javnost.
U raspravi je izneseno da je kod ocjenjivanja stupnja razvijenosti i kod razvrastavanja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, u Zakonu trebalo jasnije odrediti kriterije. Naime, nedorečeno je zbog čega kao kriterij nije uzeta površina i konfiguracija terena za navedene jedinice? Zatim, zbog čega nije jasnije navedno što sve ulazi u prihod po glavi stanovnika jer neke općine, npr., ne naplaćuju komunalne naknade, a neke da. Predloženo je kako bi bilo dobro i korisno u provedbi ovoga Zakona napraviti cjelovitu analizu po županijama, a u cilju pomoći koju bi iste pružale jedinicama lokalne samouprave u pripremi i izradi konkretnih projekata regionalnog razvoja.
Podržavajući načelo partnerstva na razini statističke regije u odabiru, izradi i praćenju projekata predloženo je da se jasnije uredi sadržaj provedbenog propisa koji se odnosi na Partnersko vijeće, na način da istim bude regulirano i njegovo osnivanje. Članovi Odbora su, također, podržali prijedlog Udruge gradova u Republici Hrvatskoj da se odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koju donosi Vlada, zbog javnosti i transparentnosti objavljuje u “Narodnim novinama”. Skrenuta je pozornost da u izvještavanje o provedbi regionalne razvojne politike treba uključiti i Hrvatski sabor, i to na način da Vlada podnosi godišnje izvješće o rezultatima provedbe programa središnje razine Hrvatskome saboru.
Iako je u raspravi ocijenjeno da će ovaj Zakon, kao i buduću Strategiju regionalnog razvoja nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju trebati znatnije mijenjati, ipak je većina članova Odbora dala potporu njegovom donošenju.
Na kraju rasprave iznesen je prijedlog da, prihvaćajući u raspravi iznesene neke primjedbe i prijedloge s kojima se složio i predstavnik predlagatelja, Odbor podnese određeni broj amandmana na navedeni Zakon.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova “za” i 2 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
uz sljedeće
AMANDMANE
I.
Na članak 18.
U članaku 18. u stavku 4. iza riječi “vezana uz” dodaje se riječ ”osnivanje,”.
Obrazloženje
Ovim amandmanom preciznije se uređuje sadržaj provedbenog propisa koji se odnosi na Partnersko vijeće.
II.
Na članak 27.
U članku 27. dodaje se stavak 2. koji glasi:
“(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u “Narodnim novinama” “.
Obrazloženje
Ovim amandmanom omogućava se javnost i transparentnost kod donošenja odluke o razvrstavanju temeljenoj na izračunu indeksa razvijenosti što je jedno od načela regionalnog razvoja, a uvažavajući principe utvrđene u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zlatko Koračević, dipl.ing.