Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.
Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora je navedeni Prijedlog zakona, sukladno odredbi čl. 88 a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom, u području vodnog zakonodavsta, nastavlja daljnje usklađivanje sa propisima Europske unije i omogućava osiguravanje sredstava za provedbu mjera zaštite voda. Istaknuo je i to da se predloženim rješenjima u ovom Zakonu zadržavaju sve postojeće vodne naknade, ali im se donekle dopunjuju namjene i djelomično je promijenjen način obračuna. Zakonom se, nadalje, omogućuje i reforma komunalnog sektora u prijelaznom razdoblju od tri godine i uvode se dvije nove naknade, a to je naknada za razvoj i naknada za priključenje.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su upoznati s pisanim mišljenjem koje je na Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva dostavila Hrvatska gospodarska komora - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. U mišljenju se predlaže da je, zbog iznimnog značenja za opstanak i poslovanje sektora slatkovodne akvakulture, potrebno u čl. 5. ovoga Prijedloga zakona dodati naknadu za korištenje voda za uzgoj riba u zatvorenim vodama. Također se predlaže da bi u istom članku trebalo dodati novi stavak, kojim bi se sektor slatkovodne akvakulture izuzeo od plaćanja ostalih navedenih vodnih naknada. Ovi prijedlozi, da se za sektor slatkovodnog ribarstva umjesto pet vodnih naknada predvidi samo jedna, koja bi se regulirala posebnim pravilnikom, obrazloženi su činjenicom što slatkovodno ribarstvo kao medij za uzgoj isključivo koristi oborinsku vodu nakon čega je vraća u recipijent i to u istom ili boljem stanju.
U raspravi o navedenom Prijedlogu zakona članovi Odbora su podržali njegovo prhvaćanje, jer će isti omogućiti da se sredstva vodnih naknada mogu koristiti samo za utvrđene namjene i solidarno među svim korisnicima. Neki članovi Odbora složili su se s prijedlozima Hrvatske gospodarske komore, budući da bi ta predložena rješenja mogla pomoći oslabljenoj grani slatkovodnog ribarstva koja je opterećena visokim vodnim naknadama i štetama od ribojednih ptica.
U raspravi je, nadalje, iznesena dvojba glede rješenja kojima se naknada za korištenje voda obračunava za zahvaćene količine vode, za razliku od prijašnjih koja se odnose na isporučene količine vode. Naime, tim sredstvima se namjerava financirati i sanacija gubitaka pojedinog uslužnog područja, a to može znatno utjecati na povišenje cijene vode. Naime, upitno je da li je prijelazno razdoblje od pet godina realno, s obzirom na stanje u kojem se vodovodi nalaze.
Također je skrenuta pozornost da se obveznicima, koji ispuštaju otpadne vode i plaćaju naknadu za zaštitu voda po količini ispuštene vode, u provedbi jasno odredi korekcijski koeficijent kojim se umanjuje iznos naknade na područjima na kojima je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Isto tako izneseno je mišljenje kako je dvojbeno rješenje da proizvođači i uvoznici mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja plaćaju naknadu za zaštitu voda po dvije osnove, i to kao osobe koje ispuštaju otpadne vode i kao proizvođači, odnosno uvoznici.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
Zaključak
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Zlatka Koračevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zlatko Koračević, dipl. ing.