9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 30. sjednici održanoj 20. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 744) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu izmjena zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Na sjednici je provedena objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica s Konačnim prijedlogom zakona, te o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predlagatelj je predstavio Zakon o sustavu državne uprave koji je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine (NN 66/19) a koji u članku 67. propisuje da „uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama“. Radi usklađivanja sa odredbama novog Zakona o sustavu državne uprave poslovi rješavanja pitanja iz domene ovih triju zakona koji su u bili u nadležnosti ureda državne uprave u županijama, povjeravaju se, temeljem Zakona, županijama.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i  2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 30. sjednici održanoj 20. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 746) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu izmjena zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Na sjednici je provedena objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica s Konačnim prijedlogom zakona, te o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Predlagatelj je predstavio Zakon o sustavu državne uprave koji je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine (NN 66/19) a koji u članku 67. propisuje da „uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama“. Radi usklađivanja sa odredbama novog Zakona o sustavu državne uprave poslovi rješavanja pitanja iz domene ovih triju zakona koji su u bili u nadležnosti ureda državne uprave u županijama, povjeravaju se, temeljem Zakona, županijama. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i  2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 30. sjednici održanoj 20. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 745) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu izmjena zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Na sjednici je provedena objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona, te o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predlagatelj je predstavio Zakon o sustavu državne uprave koji je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine (NN 66/19) a koji u članku 67. propisuje da „uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama“. Radi usklađivanja sa odredbama novog Zakona o sustavu državne uprave poslovi rješavanja pitanja iz domene ovih triju zakona koji su u bili u nadležnosti ureda državne uprave u županijama, povjeravaju se, temeljem Zakona, županijama.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i  2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STATUSU PROGNANIKA I IZBJEGLICA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici održanoj 19. srpnja 2019. godine Prijedlog za iskazivanje povjerenja mr.sc. Marku Paviću za obavljanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 101. i članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova ( glasova 7„za“, i 3 „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da iskaže povjerenje mr. sc. Marku Paviću za obavljanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je, objedinjeno, na 27. sjednici održanoj 9. svibnja 2019. godine tri polugodišnja izvješća  o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2018. godine. Izvješća je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. svibnja 2019. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Predstavnik podnositeljice uvodno je naglasio da se ovim paketom dostavljenih izvješća ponovno uspostavlja predviđeni ritam izvješćivanja Hrvatskoga sabora o korištenju sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova te pretpristupnih programa pomoći. Iz aktualnog financijskog ciklusa u izvještajnom razdoblju, koje zajedno obuhvaća osamnaest mjeseci, ugovoreno je 4,24 milijarde eura. Kumulativno, na dan 31. prosinca 2018. ugovorenost iznosi 6,63 milijarde eura odnosno 61,85% ukupne alokacije. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2017. godine ugovoreno je 1,33 milijarde eura, razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine ugovoreno je 1,34 milijarde eura dok je u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2018. godine ugovoreno 1,56 milijardi eura. Iz podataka je vidljiv trend rasta ugovaranja kao i povećanje isplata korisnicima te ubrzanje dinamike ovjerenih i doznačenih sredstava. Zastupnicima su predstavljeni i podaci po svim operativnim programima. 

Govoreći o financijskom razdoblju od 2007. do 2013. godine, predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora o dinamici zatvaranja projekata.

Uočena je korelacija između porasta broja nepravilnosti i povećanja brzine ugovaranja, izvijestio je predstavnik predlagatelja. U drugoj polovini 2017, zabilježeno je 28 slučajeva nepravilnosti, u prvoj polovini 2018. uočeno je njih 49 a u drugoj polovici 2018. njih 58. Najčešći razlozi su obično tehničke prirode i pojavljuju se prilikom pripremanja većih i složenijih projekata.  

U raspravi koja je uslijedila zastupnici su pozdravili rast svih pokazatelja iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije. Pozdravivši pojačane napore resornog ministarstva, složili su se da je potrebno stremiti što većoj ugovorenosti kako se približava kraj aktualnog financijskog razdoblja. Govoreći o nadolazećoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2021. – 2027. godine, članovi Odbora apelirali su na temeljito preispitivanje prioriteta i ciljeva koje želimo postići financiranjem iz europskih fondova. Posebno je apostrofirana potreba analize aktualnog financijskog razdoblja, te valorizacija kvalitete i dugoročne održivosti provedenih projekata. Fokus, naglašeno je, treba preusmjeriti s kapaciteta apsorpcije prema kapacitetima provedbe i financijske održivosti te procjene razvojnih efekata. 

Članovi Odbora ukazali su i na probleme koji proizlaze iz neprovođenja strukturnih reformi, posebno u sustavu javne uprave i administrativnog preustroja. Također, predloženo je da se, ukoliko je potrebno, prilagodi i zakonska regulativa na području javne nabave koja često predstavlja usko grlo u procesu ugovaranja i izvedbe projekata.  

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“, za svako pojedinačno Izvješće) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke: 

a)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2017. godine

b)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine

c)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2018. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 
                                    
PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) COM (2018) 382, D.E.U br. 19/019. Akt je predsjednici Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove 29. ožujka 2019. godine.  

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) COM (2018) 382 usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Republike Hrvatske Zaključkom (KLASA: 022-03/19-07/128, URBROJ: 50301-23/22-19-2) na sjednici održanoj 12. ožujka 2019. godine.   

Stajalište je obrazložila predstavnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava upoznavši članove sa prijedlogom Europske komisije iz svibnja 2018 godine, dodavši da je Europski parlament u siječnju 2019. godine usvojio prijedloge amandmana na ovu Uredbu. Budući fond ESF+ objedinio bi, s podijeljenim upravljanjem, fondove ESF, YEI, FEAD, EaSI i Health. Ukupni vrijednost fond je 101,174 milijardi eura a za Republiku Hrvatsku iznosi 2,145 milijardi eura. Ukupna alokacija za Hrvatsku za fondove ESF, YEI i FEAD u sljedećem financijskom razdoblju, u odnosu na trenutno, bilježi porast od 13%. Jedan od najznačajnijih programa provedenih u Hrvatskoj, u ovom financijskom razdoblju, je program Zaželi vrijednosti 1 milijardu kuna. 
U kratkoj raspravi koja je uslijedila, članice i članovi Odbora izrazili su potporu predstavljenom Stajalištu Republike Hrvatske posebno izdvojivši dobro iskustvo kroz provedene projekte. Posebno apostrofirajući mogućnost nastavka programa Zaželi, predstavnici ministarstva izvijestili su članove Odbora o pregovorima s Europskom komisijom o nastavku programa. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, jednoglasno ( s  9 glasova), donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) COM (2018) 382, D.E.U br. 19/019. 

PREDSJEDNICA ODBORA 

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine/B (P.Z. br. 627) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja je uvodno rekla da je okvir za kreditiranje, vrijedan ukupno 600 milijuna eura, Odbor direktora EIB-a odobrio Hrvatskoj u prosincu 2014. godine u svrhu osiguranja nacionalnog javnog sufinanciranja projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.  Prvi dio zajma, u iznosu od 300 milijuna eura, ugovoren je 2015. godine te je u potpunosti iskorišten.  
Drugi dio zajma, tj. Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020/B potpisan je 7. prosinca 2018. godine. Zajam je vrijedan 300 milijuna eura, uz mogućnost otplate do 25 godina i indikativnu fiksnu kamatnu stopu od 1,654%. Ministarstvo financija Ugovorom je određeno kao predstavnik zajmoprimca, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije glavni je partner u provođenju Projekta i komunikaciji s Europskom investicijskom bankom vezano za alokaciju potprojekata te nadzor i izvještavanje.

Projekti koji se sufinanciraju zajmom odnose se na prioritete definirane navedenim Operativnim programom, a uključuju sektore prometa, zaštite okoliša, zdravstva, istraživačku i razvojnu infrastrukturu, zaštitu prirode, socijalnu infrastrukturu, informacijske i komunikacijske tehnologije, urbanu regeneraciju te gospodarenje vodama i otpadom.
Članovi Odbora složili su se da je ovaj koncept sufinanciranja prihvatljiv te da je sam Ugovor dobro definiran. Tražili su detaljnija pojašnjenja o praksi valorizacije ugovorenih projekata, mogućnosti korištenja zajma za plaćanje eventualnih korekcija te praćenje omjera korištenih izvora sredstava tijekom realizacije projekata. Predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije upoznali su zastupnike i sa dinamikom pripreme projekata u OP Konkurentnost i kohezija. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i  1 „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT NACIONALNOG SUFINANCIRANJA EU FONDOVA U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2020. GODINE/B

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

 Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici održanoj 11. prosinca 2018. godine Prijedlog zakona o Izmjenama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 540) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenog 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnik predlagatelja je uvodno rekao da ove izmjene proizlaze iz zaključka Vlade RH o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Nadležno tijelo za provedbu aktivnosti vezanih za prestanak rada Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te se ovim zakonskim prijedlogom propisuje nadležnost Ministarstva za obavljanje poslova koje je provodila Agencija za regionalni razvoj. Najavio je da će, po stupanju na snagu ovoga Zakona, trebati uskladiti i podzakonske akte u dijelu odredbi koje propisuju ovlasti i obveze Agencije u postupcima akreditacije regionalnih koordinatora te poslovima ustrojavanja i vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija. Preuzimanjem djelatnika Agencije, koji su u dosadašnjem radu stekli potrebnu edukaciju i iskustvo, po dovršenom postupku izmjene djelokruga i uređenja ustroja, u Ministarstvu će se stvoriti pretpostavke za stručno, učinkovito i racionalnije obavljanje zadataka, te će se omogućiti ušteda u Državnom proračunu. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

                                                                                                                  PREDSJEDNICA ODBORA 

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici održanoj 11. prosinca 2018. godine Konačni prijedlog zakona o potpomognutim područjima (P.Z. br. 412) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenog 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja je uvodno rekao da je novim Zakonom o brdsko-planinskim područjima predviđeno redefiniranje obuhvata brdsko-planinskih područja, donošenje Programa razvoja brdsko-planinskog područja, Programa „Hrvatski gorski proizvod“ čiji je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda tih područja. Propisuje se korištenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave s ciljem smanjenja potrošnje resursa, onečišćenja okoliša, jačanja izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na brdsko planinskim područjima, te propisivanje javne isprave Gorska iskaznica. Za sljedeće tri godine u Državnom proračunu su povećana predviđena sredstva na razdjelu nadležnog ministarstva na 30 milijuna kuna te da će se kroz Program razvoja brdsko-planinskih područja ciljano djelovati na podizanju gospodarskih aktivnosti, demografskih mjera i podizanju kvalitete života žiteljima ovih područja. Procjenjuje se da će novom metodologijom oko 85 jedinica lokalne samouprave steći status brdsko-planinskog područja. 

U raspravi je ukazano na probleme nedostatnog financiranja unatoč povećanju sredstava u odnosu na prvo čitanje. Naglašeno je da novi zakon donosi načela ali je izostala analiza postojećeg stanja i efekata prošlih mjera kako bi se bolje prilagodili podzakonski akti predviđeni u tekstu prijedloga. Zastupnici su upozorili da bi Ministarstvo, kao provedbeno tijelo, trebalo više inzistirati na financiranju razvojnih projekata u odnosu na ulaganju u infrastrukturu i provoditi jasnu evaluaciju. Ponovno je podrctano da se dosta jedinica lokalne samouprave susreće sa nedostatkom administrativnih kapaciteta. Rješavanje tog problema moguće je jedino uz strukturnu reformu lokalne samouprave, zaključeno je. Govoreći o metodologiji izračuna obuhvata, zastupnici su upozorili na opasnost od optužbi za pogodovanju ukoliko metodologija izbora ne bude transparentna i javno dostupna. Članovi Odbora zatražili su od predstavnika predlagatelja i dodatna pojašnjenja o kriterijima za dobivanje statusa brdsko-planinskog područja.      

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici održanoj 11. prosinca 2018. godine Konačni prijedlog zakona o potpomognutim područjima (P.Z. br. 410) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenog 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U okviru izlaganja, predstavnik predlagatelja pojasnio je da je Zakonom o potpomognutim područjima predviđeno donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi konkretne mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja i izvori sredstava za njihovu provedbu. Za sljedeću i naredne dvije godine u tu svrhu je, u okviru Državnog proračuna, s pozicije Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurano po cca. 95 milijuna kuna. Odlukom Vlade RH o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, status potpomognutih područja stekle su ukupno 304 jedinice lokalne samouprave te će se novim zakonom o stvoriti jedinstveni pravni okvir za regulaciju dodatnih mogućnosti jedinica lokalne samouprave, poduzetnika i građana.

Članovi Odbora pozdravili su izmjene unesene u odnosu na prvo čitanje, no nekoliko zastupnika upozorilo je da jedinice lokalne samouprave s ovoga područja nemaju kapaciteta samostalno osmišljavati i provoditi razvojne projekte u skladu s intencijom zakona. Ovim zakonskim rješenjem i novim modelom financiranja jedinica lokalne samouprave, otvoren je prostor da lokana uprava postane aktivni kreator planiranja razvoja svog područja no, još uvijek je potreban angažman središnje države u edukaciji i osnaživanju službenika i dužnosnika lokalnih jedinica.  Članovi Odbora zatražili su i dodatna pojašnjenja mjerama objedinjenima u Programu održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2010. i 2021. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila opće značajke Državnog proračuna u 2019. godini. Ukupni prihodi u 2019. projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, u 2020. godini u iznosu od 138,5 milijardi kuna a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna. Slijedom navedenog, u 2019. godini manjak općeg proračuna, prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a, dok projekcija za 2021. g. predviđa višak od 0,3% BDP-a. Također se predviđa daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.

Govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Agenciju za regionalni razvoja, Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, predstavnik ministarstva izrazio je zadovoljstvo planiranim proračunom koji bilježi povećanja u odnosu na 2018. godinu, a najznačajniji priljev planira se iz EU fondova.
   
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje naglasio je da će većina rashoda biti oblikovana odredbama novog Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. Kako se broj korisnika pomoći širi, predstavnik Središnjeg državnog ureda zahvalio je kolegama iz Ministarstva financija na susretljivosti i fleksibilnosti u planiranju pojedinih projekata.
 
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim povećanjem izdvajanja za otoke, dok je ukazano na potrebu daljnjeg jačanja pozicija koje se odnose na potpomognuta i brdsko-planinska područja. Naglašeno je kako je potrebno pratiti dobre prakse, posebno ukazavši na potrebu jačanja proračuna Središnjeg državnog ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u projekcijama za 2020. i 2021. godinu. Općenito je proračun označen kao realan i uravnotežen. Ukazano je na pozitivnu praksu da se dio sredstava za plaće službenika koji rade na pripremi i provedbi projekata osiguravaju iz samih EU fondova što pridonosi smanjenju utroška za plaće iz nacionalnih sredstava. Iako neutralna u smislu manjka ili dobiti, zastupnici su još jednom apelirali na pojačavanje aktivnosti za povlačenje sredstava iz EU fondova.
 
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 „suzdržani“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
 
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
                           

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Dostavljen je i Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu (konsolidirano) i Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2010. i 2021. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila opće značajke Državnog proračuna u 2019. godini. Ukupni prihodi u 2019. projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, u 2020. godini u iznosu od 138,5 milijardi kuna a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna. Slijedom navedenog, u 2019. godini manjak općeg proračuna, prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a, dok projekcija za 2021. g. predviđa višak od 0,3% BDP-a. Također se predviđa daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.

Govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Agenciju za regionalni razvoja, Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, predstavnik ministarstva izrazio je zadovoljstvo planiranim proračunom koji bilježi povećanja u odnosu na 2018. godinu, a najznačajniji priljev planira se iz EU fondova.   

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje naglasio je da će većina rashoda biti oblikovana odredbama novog Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. Kako se broj korisnika pomoći širi, predstavnik Središnjeg državnog ureda zahvalio je kolegama iz Ministarstva financija na susretljivosti i fleksibilnosti u planiranju pojedinih projekata. 

U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim povećanjem izdvajanja za otoke, dok je ukazano na potrebu daljnjeg jačanja pozicija koje se odnose na potpomognuta i brdsko-planinska područja. Naglašeno je kako je potrebno pratiti dobre prakse, posebno ukazavši na potrebu jačanja proračuna Središnjeg državnog ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u projekcijama za 2020. i 2021. godinu. Općenito je proračun označen kao realan i uravnotežen. Ukazano je na pozitivnu praksu da se dio sredstava za plaće službenika koji rade na pripremi i provedbi projekata osiguravaju iz samih EU fondova što pridonosi smanjenju utroška za plaće iz nacionalnih sredstava. Iako neutralna u smislu manjka ili dobiti, zastupnici su još jednom apelirali na pojačavanje aktivnosti za povlačenje sredstava iz EU fondova. 
 
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
 
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2020. I 2021. GODINU
te odluku o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
                           
                           

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine Konačni prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (P.Z. br. 411) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

 Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio prijedlog zakona naglasivši da je glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uspostaviti učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti koji će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja. Ciljane skupine primjene ovog Zakona i njegovih podzakonskih akta su posebne kategorije korisnika i socijalno najugroženije skupine stanovništva te stručni i obrazovani kadrovi te žrtve nasilja u obitelji. Posebno je naglašeno da se očekuje  da će rezultati provedbe stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi biti vidljivi već nakon jedne godine od primjene zakona.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora poduprla je donošenje ovog zakona, označivši ga kao pozitivan iskorak u skrbi za manje razvijena područja Republike Hrvatske.
 Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

                                       
ZAKON O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
                           

                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

 Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine Konačni prijedlog zakona o otocima (P.Z. br. 413) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se Zakon o otocima donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Zakonom se uređuje način upravljanja razvojem otoka u Jadranskom moru, definira politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja. Zaključno, predstavnik predlagatelja predstavio je izmjene u tekstu konačnog prijedloga zakona, a posebno je izdvojio usvojenu primjedbu Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije iznesenu u okviru rasprave u prvom čitanju.
Predsjednica Odbora Branka Juričev – Martinčev pozdravila je donošenje ovoga zakona te je pohvalila otvorenost predlagatelja za usvajanje konstruktivnih prijedloga.      

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OTOCIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

                
PREDSJEDNICA ODBORA

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine Izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2017. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 38. Zakona o otocima, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Predstavnik podnositeljice uvodno je predstavio sadržaj i metodologiju izrade Izvješća, predstavivši najveća ulaganja po sektorima. Ukupno, državni i javni sektor su u 2017. godini u razvoj otoka uložili 1.699.241.508,27 kuna proračunskih sredstava od čega su 1.435.379.483,42 kuna bespovratna sredstva, a 263.862.024,85 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Od ukupnog iznosa uloženih sredstava, 251.669.163,54 kuna odnosi se na financiranje provedeno kroz fondove Europske unije. Izvješća o učincima Zakona o otocima iz godine u godinu dokazuju svoju opravdanost jer su na jednom mjestu sustavno razrađena ulaganja u otoke svih tijela državne uprave. Ujedno, ovo Izvješće otvara mogućnosti za nove otočne razvojne modele, instrumente, mjere i ulaganja, zaključio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi koja je uslijedila, izraženo je zadovoljstvo obujmom i efektima ulaganja u otoke, te su sugerirani daljnji napori, posebno oni koji imaju pozitivan demografski učinak.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
                                       

            ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2017. godini

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 5. listopada 2018. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Zbog svoje spriječenosti, a temeljem članka 48. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednica Odbora Branka Juričev-Martinčev ovlastila je članicu Odbora, zastupnicu Grozdanu Perić da predsjeda ovom sjednicom.

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da  Memorandum o suglasnosti predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata unutar programa koje je Republika Hrvatska predložila u okviru Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine. Predmetnim Memorandumom o suglasnosti uređuju se uvjeti potrebni za isporuku pomoći Kraljevine Norveške, pravila i postupci u vezi s isplatom vezanom uz ovu pomoć, kao i uvjeti pod kojima će se tom pomoći upravljati. Memorandum o suglasnosti sadrži Prilog A „Nacionalne strukture upravljanja i kontrole", u kojem se utvrđuje sustav upravljanja i kontrole korištenja programa, odnosno tijela i njihova uloga u provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine i Prilog B „Provedbeni okvir", koji detaljno utvrđuje financijske parametre provedbenog okvira, rješava posebna pitanja, te utvrđuje sadržajne parametre provedbenog okvira, gdje su navedeni programi koji će biti financirani.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, nakon kratke rasprave o tehničkim pitanjima provedbe sporazuma, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Grozdanu Perić, članicu Odbora.
                           

PREDSJEDAVAJUĆA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 5. listopada 2018. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Zbog svoje spriječenosti, a temeljem članka 48. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednica Odbora Branka Juričev-Martinčev ovlastila je članicu Odbora, zastupnicu Grozdanu Perić da predsjeda ovom sjednicom.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da Memorandum o suglasnosti predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata unutar programa koje je Republika Hrvatska predložila u okviru EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine. Predmetnim Memorandumom o suglasnosti uređuju se uvjeti potrebni za isporuku pomoći, Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške, pravila i postupci u vezi s isplatom vezanom uz ovu pomoć, kao i uvjeti pod kojima će se tom pomoći upravljati. Memorandum o suglasnosti sadrži Prilog A „Nacionalne strukture upravljanja i kontrole“, u kojem se utvrđuje sustav upravljanja i kontrole korištenja programa, odnosno tijela i njihova uloga u provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine i Prilog B „Provedbeni okvir“, koji detaljno utvrđuje financijske parametre provedbenog okvira, rješava posebna pitanja, te utvrđuje sadržajne parametre provedbenog okvira, gdje su navedeni programi koji će biti financirani.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, nakon kratke rasprave o tehničkim pitanjima provedbe sporazuma, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Grozdanu Perić, članicu Odbora.
                           

PREDSJEDAVAJUĆA

Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju (NN, broj 80/11.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članaka 44. i 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru je dostavljeno mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 19. srpnja 2018. godine, (KLASA: 022-03/18-12/57; URBROJ: 50301-25/05-18-6), u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na predmetno Izvješće.

Predstavnik podnositelja dodatno je obrazložio prijedlog. Upoznao je članove Odbora sa predmetom i subjektima revizije te primijenjenom metodologijom. Osnovni cilj revizije, istaknuo je, bio je ocijeniti učinkovitost provedbe OPKK na temelju provjere primjene pravnog i institucionalnog okvira, aktivnosti u vezi s provedbom prioritetnih osi te analize podataka odnosno usporedbe financijskih pokazatelja.

Uzimajući u obzir postavljene ciljeve revizije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba OPKK 2014. - 2020. od početka provedbe do konca 2017. djelomično učinkovita te su potrebna znatna poboljšanja. Posebno je istaknuo nedostatne administrativne kapacitete i neostvarivanje planiranih vrijednosti. Utvrđena su i znatna kašnjenja u provedbi aktivnosti, posebno u provedbi projekata velike vrijednosti te postoji rizik da se neki projekti neće ni realizirati. Iz ovog operativnog programa, do konca 2017. ugovoreno je 47% dostupnih sredstava a krajnjim korisnicima je isplaćeno 6.2% od ukupne vrijednosti. Državnu ured za reviziju je dao preporuke čija bi provedba pridonijela otklanjanju utvrđenih nedostataka i propusta, čime bi se povećala učinkovitost provedbe OPKK 2014. - 2020. Zaključno, predstavnik podnositelja izvijestio je članove Odbora da subjekti revizije nisu imali primjedaba na Izvješće te da su u zakonskom roku Državnom uredu za reviziju dostavili očitovanje. 

Predstavnici Vlade rekli su da nemaju primjedbi na predloženo Izvješće a da su, do danas,  sve preporuke usvojene te većina i provedena. U odnosu na razbolje obuhvaćeno revizijom, danas je postotak ugovorenih sredstava veći, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao upravljačko tijelo, poduzima dodatne napore za podizanje kvalitete i ubrzavanje procesa. 

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su kvalitetu Izvješća. Iznesen je prijedlog da se u sljedeće revizije ovog tipa uključi i segment javne nabave kako bi se zaokružila cjelokupna slika procesa. Govoreći općenito o procesu ugovaranja i ostali zastupnici apostrofirali su problem kompliciranih odredaba javne nabave i nedostatka licenciranih osoba koji mogu provoditi javnu nabavu, posebno u manjim sredinama. Predloženo je da se razmotri prijedlog da imovinsko-pravni odnosi koji su uvjet za projekte iz europskih fondova imaju prioritet u rješavanju. Predsjednica Odbora zaključno je istaknula kvalitetu Izvješća te predložila njegovo usvajanje.     

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći                                       
                                               
ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Predstavnik podnositeljice uvodno je predstavio sadržaj i metodologiju ovog šestomjesečnog Izvješća. Govoreći o financijskim pokazateljima, u izvještajnom razdoblju došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe. Ugovoreno je projekata u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, odnosno 46,89% od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe. Govoreći o ukupnom rasponu, na dan 30. lipnja 2017. godine ugovoreno je 2,38 milijardi eura, odnosno 22,17% ukupno dodijeljenih sredstava. Ukupno je plaćeno 655,61 milijuna eura, odnosno 6,10% dodijeljenih sredstava. Ukupno je ovjereno 303,45 milijuna eura, odnosno 2,82% dodijeljenih sredstava, te je ukupno doznačeno 774,15 milijuna eura odnosno 7,21% dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. – 2020. godine iznose 10,74 milijarde eura.
 
U odnosu na prethodno Izvješće, prema indeksu promjene od 232,4 najznačajniji napredak u ugovaranju ostvaren je u OPKK-u s rastom od 132,4%. Najveći napredak u plaćanju ostvaren je također u OPKK-u s indeksom promjene od 252,71 odnosno rastom od 152,71%. Indeks
promjene ugovaranja na razini ESI fondova iznosi 188,30 što predstavlja polugodišnji rast od 88,30%. Indeks promjene plaćanja na razini ESI fondova iznosi 191,27 što predstavlja polugodišnji rast od 91,27%.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora su pitali za pojašnjenja pojedinih podataka a pozdravljeni su napori koji su izneseni u Izvješću u uklanjanju poteškoća u procesu ugovaranja sredstava. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“,  2 glasa „protiv“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o otocima (P.Z. br. 413) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja predstavio je prijedlog naglasivši da je izrađen parcijativnom metodom sa širokim spektrom sudionika. Posebno su izdvojena financijska sredstava osigurana za provedbu ovog zakona.
 
U raspravi koja je uslijedila većina zastupnika je pozdravila donošenje zakona, a najveći dio prigovora bio je da daljnju razradu kriterija i prilagođavanje mjera naznačenih u tekstu prijedloga.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i  2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o otocima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o potpomognutim područjima (P.Z. br. 410) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Provedena je objedinjena rasprava s Prijedlogom zakona o brdsko-planinskim područjima.
 
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju predstavio oba prijedloga izdvojivši najznačajnije novine koje se uvode. Posebno je naglašeno ponovno definiranje obuhvata brdsko-planinskog i potpomognutog područja i značajno povećavanje izdvajanja.
 
U raspravi koja je uslijedila članovi odbora pozdravili su ideju donošenja ovih zakona no većina je imala prigovore na općenitost teksta i nedovoljno definirane mjere i aktivnostima kojima bi se postigli zacrtani ciljevi. Zastupnik Vešligaj predložio je da se status brdsko-planinskih područja definira na razini naselja a ne jedinice lokalne samouprave. Zastupnica Jeckov predložila je da se u Zakonu o potpomognutim područjima naznači pojam 'nacionalnih manjina', da se jasno naznači mjere od kojih jedinice lokalne samouprave imaju koristi od prirodnih resursa, te da se jasno razrade kriterije i mjere za poticanje poljoprivrede i turizma. Zastupnica Čikotić rekla je da je Odluka o obuhvatu trebala biti izrađena uz Zakon te je upitala predlagače zašto se odustalo od 'planinske iskaznice'. Zastupnik Dumbović pohvalio je suradnju sa predstavnicima Ministarstva ali naglasio je da su mjere, u predloženom obliku, nedostatne za pomoć ovim područjima te da je potrebno doraditi oba prijedloga. Članovi Odbora pozdravili su prijedlog zastupnika Batinića da Odbor donese zaključak kojim se predlagatelj obvezuje na bolju razradu teksta Prijedloga zakona do drugog čitanja te da se organizira tematska sjednica Odbora prije drugog čitanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i  1 glasom „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o potpomognutim područjima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona
3. Obvezuje se predlagatelj da nadopuni tekst točnim kriterijima, kao i aktivnostima i konkretnim mjerama za pomoć navedenim područjima. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.   

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima (P.Z. br. 412) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Provedena je objedinjena rasprava s Prijedlogom zakona o potpomognutim područjima.
 
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju predstavio oba prijedloga izdvojivši najznačajnije novine koje se uvode. Posebno je naglašeno ponovno definiranje obuhvata brdsko-planinskog i potpomognutog područja i značajno povećavanje izdvajanja. 
 
U raspravi koja je uslijedila članovi odbora pozdravili su ideju donošenja ovih zakona no većina je imala prigovore na općenitost teksta i nedovoljno definirane mjere i aktivnostima kojima bi se postigli zacrtani ciljevi. Zastupnik Vešligaj predložio je da se status brdsko-planinskih područja definira na razini naselja a ne jedinice lokalne samouprave. Zastupnica Jeckov predložila je da se u Zakonu o potpomognutim područjima naznači pojam 'nacionalnih manjina', da se jasno naznači mjere od kojih jedinice lokalne samouprave imaju koristi od prirodnih resursa, te da se jasno razrade kriterije i mjere za poticanje poljoprivrede i turizma. Zastupnica Čikotić rekla je da je Odluka o obuhvatu trebala biti izrađena uz Zakon te je upitala predlagače zašto se odustalo od 'planinske iskaznice'. Zastupnik Dumbović pohvalio je suradnju sa predstavnicima Ministarstva ali naglasio je da su mjere, u predloženom obliku, nedostatne za pomoć ovim područjima te da je potrebno doraditi oba prijedloga. Članovi Odbora pozdravili su prijedlog zastupnika Batinića da Odbor donese zaključak kojim se predlagatelj obvezuje na bolju razradu teksta Prijedloga zakona do drugog čitanja te da se organizira tematska sjednica Odbora prije drugog čitanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i  glas 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
3. Obvezuje se predlagatelj da nadopuni tekst točnim kriterijima, kao i aktivnostima i konkretnim mjerama za pomoć navedenim područjima. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (P.Z. br. 411) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanju Nikola Mažar uvodno je predstavio prijedlog zakona naglasivši da je  osnovi cilj uspostaviti učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti koji će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima.  U fokusu zakona i pratećih akata su posebne kategorije korisnika i socijalno najugroženije skupine stanovništva te stručni i obrazovani kadrovi.  Očekivani efekti su i poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, bolju kvalitetu života i održiv razvoj. Učinci primjene zakona, zaključio je, biti će vidljivi već u prvoj godini primjene.

U raspravi koja je uslijedila, zastupnik Dumbović pozdravio je zakon izdvojivši dobru razrađenost materijala precizno definiranje odredaba. 

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 8 glasova „za“ i  2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 38. Zakona o otocima („ Narodne novine“ broj 34/99, 32/02 i 33/06) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. veljače 2018. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknula da ovo Izvješće prikazuje učinke provedbe Zakona o otocima te sudjelovanje tijela državnog i javnog sektora kroz ulaganje konkretnih iznosa sredstava u razvoj otoka i poluotoka Pelješca u 2016. godini. Istaknula je kako su u otoke državni i javni sektor u 2016. godini uložili ukupno 1.717.810.973,15 kune od čega su 1.285.465.297,19 kuna bespovratna sredstva, a 432.345.675,96 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Nadalje, od ukupnog iznosa uloženih sredstava 127.605.624,03 kuna se odnosi na financiranje kroz fondove Europske unije. Predstavnica predlagatelja je detaljno obrazložila  ulaganja u otoke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije putem Sektora za otoke i Sektora za politiku regionalnog razvoja.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je podržala prihvaćanje ovog Izvješća budući je isto cjelovito, te daje detaljan pregled ulaganja sredstava koje javni sektor daje za provedbu konkretnih mjera na otocima.

Iznesen je prijedlog kako bi bilo dobro da se ubuduće razmisli o mogućnosti smanjenja cijene prijevoza za obalni linijski promet nedomicilnom stanovništvu, a koje na otocima imaju nekretnine odnosno, obrađuju poljoprivredne površine.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK 

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 25. siječnja 2018. Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2016. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  7. prosinca 2017. godine.
 
Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske obvezna Hrvatskome saboru, temeljem Zaključka Hrvatskoga sabora donesenog na 14. sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine, podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata. Upoznao je članove Odbora sa sadržajem navedenog Izvješća a to su: financijski pokazatelji, prikaz stanja provedbe svakog operativnog programa i informacije o regionalnoj pokrivenosti (na razini županija, izraženo u postocima) ugovorenih projekata, tamo gdje su predmetni podaci dostupni s obzirom na status provedbe i ključne podatke o provedbi (operativnih) programa financijskog razdoblja 2014. – 2020.

Istaknuo je nadalje da je iz EU fondova za razdoblje 2007. - 2013. u RH , u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2016. godine, ukupno ugovoreno 11,19 milijuna eura, a plaćanja izvršena prema krajnjim korisnicima iznose 233,51 milijuna eura. Do 31. prosinca 2016. godine ukupno je ugovoreno 1.571,64 milijuna eura što iznosi 123,20% od ukupno dodijeljenih sredstava u iznosu od 1.275,66 milijuna eura, dok ukupna plaćanja iznose 1.064,49 milijuna eura odnosno 83,45% dodijeljenih sredstava. Iz EU fondova za razdoblje 2014. - 2020. u RH je, u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2016. godine, ukupno ugovoreno 544,16 milijuna eura, a plaćanja izvršena prema krajnjim korisnicima iznose 167,21 milijuna eura. Do 31. prosinca 2016. godine ukupno je ugovoreno 1.271,17 milijuna eura što iznosi 11,83% od ukupno dodijeljenih sredstava u iznosu od 10.742,12 milijuna eura, dok ukupna plaćanja iznose 342,84 milijuna eura odnosno 3,19% od ukupno dodijeljenih sredstava.

U raspravi, koja je uslijedila većina članova Odbora je podržala navedeno Izvješće budući se radi o dokumentu koji je tehnički dobro pripremljen te nudi cjelovit i transparentan prikaz korištenja europskih sredstava u razdoblju od 1. srpnja 2016 do 31. 12. 2016. godine.
 
Međutim, neki članovi Odbora su u svojoj raspravi iznijeli načelni stav kako je ukupan iznos europskih sredstava koja je Republika Hrvatska do sada povukla premali. Stoga su upozorili da je u tom dijelu potrebno uložiti dodatne napore kako na lokalnoj, područnoj i centralnoj razini. To se prije svega odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta zapošljavanje, ali i zadržavanje, stručnih službenika koji rade na poslovima korištenja sredstava iz EU fondova. U raspravi je izneseno nekoliko otvorenih pitanja koja se odnose na Operativni program “Promet” a čija provedba je u djelokrugu rada Ministarstva mora, prometa i infrastukture. Isto tako izneseno je mišljenje da su u ovom izvještajnom razdoblju uočeni dobri rezultati u raspisivanju natječaja, stopi ugovaranja, ali i dalje za naredna razdoblja ostaje problem nedostatnosti povlačenja EU sredstava.
 
U daljnjoj raspravi je ponovo, kao i u raspravama o prethodnim izvješćima, nekoliko članova Odbora ukazalo da bi povlačenje europskih sredstava u budućnosti bilo veće i efikasnije ukoliko bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije bilo jedinstveno tijelo koje će koordinirati kako sve programe koji se financiraju iz europskih sredstava tako i njihovu provedbu.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2016. godine

  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev - Martinčev, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                             
PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                       
Branka Juričev-Martinčev, dipl oec

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1. prosinca 2017. godine.

Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl.101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije obrazložila  najvažnije izmjene koje se predlažu ovim Zakonom. Tako je istaknula da se predlaže nova struktura i metodologija izračuna indeksa razvijenosti. Naime osnovne značajke korištenja novog modela uključuju: korištenje jedinstvenog kompozitnog indeksa razvijenosti koji se temelji na ukupno šest pokazatelja; metode standardizacije i agregacije pokazatelja; drugačije definiranje razvojnih skupina tj. umjesto dosadašnjih pet skupina kategorizacija JLS prema stupnju razvijenosti predlaže se u osam skupina; u kategoriju potpomognutih područja ulaze JLS-i I.-IV. skupine i JP(R)S-i I.-II. skupine, odnosno sve ispodprosječno razvijene teritorijalne jedinice i postupak ocjenjivanja, rangiranja i grupiranja lokalnih/županijskih jedinica prema stupnju razvijenosti predlaže se provoditi svake 3 godine u svrhu pravovremenog mjerenja i utvrđivanja razvojnih promjena na lokalnoj i županijskoj razini. Resorna ministrica je iznijela da predložena nova struktura i metodologija izračuna indeksa razvijenosti omogućava kvalitetnije kompozitno mjerenje sveukupnog razvoja na lokalnoj i županijskoj razini te pravednije rangiranje JLP(R)S-a prema stupnju razvijenosti u odnosu na važeći model izračuna. Također je obrazložila nova rješenja koja se odnose na regionalne koordinatore tj. jedinstveni pravni ustroj regionalnih koordinatora kao javnih ustanova, jačanje njihove uloge te uključivanje u decentralizirano upravljanje EU fondovima. Ministrica je na kraju izlaganja istaknula da će se posljedice donošenja ovoga Zakona vidjeti u pravednijem ocjenjivanju i razvrstavanju JLP(R)S-a prema dostignutom stupnju razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek, čime će se otvoriti mogućnost za korištenje poticajnih razvojnih mjera za veći broj ispodprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave no što je bio slučaj do sada.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je dala potporu donošenju ovoga Zakona budući je ocijenjeno da će isti pridonijeti ravnomjernijem razvoju Republike Hrvatske. Međutim izneseno je mišljenje da je, zbog novog normativnog uređenja prvenstveno indeksa razvijenosti, bilo nužno u zakonodavnu proceduru zajedno s ovim Zakonom poslati i druge zakone koji utječu na ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske. To su Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima i novi Zakon o otocima. Odnosno tek donošenjem tih zakona moći će se sagledati stvarni efekti izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Neki članovi Odbora drže upitnim pomicanje prosječnog praga razvijenosti JLP(R)S sa indeksa 75 na indeks 100. U raspravi je nadalje istaknuto da se, mjera usmjerena na jačanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica na potpomognutim područjima a koja se odnosi na to da se prihod od poreza na dobit ostvaren na području lokalnih jedinica na potpomognutim područjima isplaćuje tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna, gasi. Naime, ukazano je da se, uspostavom sustava fiskalnog izravnanja temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prestaje primjenjivati postojeći sustav dodjele pomoći temeljem indeksa razvijenosti propisivan zakonima o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu proračunsku godinu. Stoga je izneseno mišljenje kako postoji opasnost da bi cijeli sustav fiskalnog izravnanja mogao postati ključni instrument regionalne politike a što nije smisao ovoga Zakona. U raspravi je iznesena i bojazan da bi, ukoliko se što prije ne donese Zakon o potpomognutim područjima, JLP(R)S na brdsko planinskim područjima mogle ostati bez naknade koju su ostvarivale za eksploataciju mineralnih sirovina i naknade zbog zaštićenih prirodnih područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2  glasa  „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o  izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

                           
PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine Konačni prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2017. godine.
 
U uvodnom izlaganju ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije je istaknula da se Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske donosi s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti javnog upravljanja te se njime uspostavlja integrirani sustavu planiranja razvoja koji obuhvaća strateško planiranje i realizaciju programa, aktivnosti i projekata čime se stvara temelj za učinkovito, djelotvorno, odgovorno i održivo upravljanje razvojem Republike Hrvatske. Istaknula je nadalje da su u Konačni prijedlog zakona ugrađeni svi prijedlozi i mišljenja koji su izneseni tijekom rasprave u prvom čitanju. 

Nakon uvodnog izlaganja ministrice, članovi Odbora su podržali donošenje ovoga Zakona budući će isti doprinijeti boljem i kvalitetnijem planiranju i provedbi javnih politika u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora jednoglasno je ( 9 glasova „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev- Martinčev, predsjednicu Odbora.

                          
PREDSJEDNICA ODBORA 
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 16. studenog 2017. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu te prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. i projekcija planova za 2019. i 2020. godinu: Hrvatskih voda; Hrvatskih cesta; Centra za restrukturiranje i prodaju; Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenog 2017. godine.

Odbor je, raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018.godinu.

Predstavnica Ministarstva financija je, u uvodnom izlaganju, istaknula da su ukupni prihodi u 2018. godini planirani u iznosu od 129 milijardi kuna, dok su za 2019. projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2020. godinu projiciraju se u iznosu od 137,3 milijarde kuna.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u svom  izlaganju istaknula da u Prijedlogu državnog proračuna za 2018. godinu iznos sredstava namijenjen Ministarstvu iznosi 1.012.085.898 kn što je ukupno za 16% više u odnosu na plan za 2017 godinu. Predstavnica resornog ministarstva posebno se osvrnula na iznose predloženih sredstava za Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Agenciju za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
 
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje je iznio da će proračunska sredstva namijenjena Središnjem državnom uredu za 2018. biti dostatna za obavljane svih predviđenih ciljeva i aktivnosti u narednoj godini.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je izrazila zadovoljstvo povećanjem sredstava namijenih Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu. Međutim, u raspravi je postavljeno pitanje nastavka u 2018. godini, već prije započetog, ITU mehanizma kojega je osnovni cilj ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Naime gradovi se moraju pripremiti za provedbu aktivnosti koje proizlaze iz ITU mehanizma. Nadalje, izneseno je mišljenje da, iako se iznos sredstava za potpomognuta područja smanjuje, da će se konretne aktivnosti i projekti za ta područja moći nastaviti kroz Fond za regionalni razvoj.

U daljnjoj raspravi izraženo je zadovoljstvo što se predviđa znatno povećanje proračunskih sredstava za Fond za regionalni razvoj. Naime, sredstva Fonda namijenjena su ne samo financiranju već i pripremi provedbe razvojnih programa i projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Neki članovi Odbora su ukazali na problem niske  apsorpcije Eu sredstava, te da je u tom dijelu potrebno još više pojednostaviti procedure kako bi se povećala efikasnost u povlačenju tih sredstava. Izneseno je nadalje kako bi bilo dobro razmisliti o mogućnosti da se kroz proračunska sredstva namijenjena Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, pokuša riješiti problem koji mnoge jedinice lokalne samouprave u sjevernim županijama imaju s klizištima na svom području a ne mogu ista sanirati kroz proglašenje elementarne nepogode. Skrenuta je pozornost da je nužno ubrzati postavljanje novog zakonodavnog okvira koji se odnosi na regionalni razvoj, potpomognuta područja, brdsko-planinska područja kao i donošenje novog Zakon o otocima.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova  „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

   Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu te sljedeće odluke:
 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu; 
 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu;
 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije  plana za  2019. i 2020. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcije  plana za  2019. i 2020. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcije  plana za  2019. i 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl oec

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 16. studenog 2017. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu te prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. i projekcija planova za 2019. i 2020. godinu: Hrvatskih voda; Hrvatskih cesta; Centra za restrukturiranje i prodaju; Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenog 2017. godine.
Odbor je, raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018.godinu.

Predstavnica Ministarstva financija je, u uvodnom izlaganju, istaknula da su ukupni prihodi u 2018. godini planirani u iznosu od 129 milijardi kuna, dok su za 2019. projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2020. godinu projiciraju se u iznosu od 137,3 milijarde kuna.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u svom  izlaganju istaknula da u Prijedlogu državnog proračuna za 2018. godinu iznos sredstava namijenjen Ministarstvu iznosi 1.012.085.898 kn što je ukupno za 16% više u odnosu na plan za 2017 godinu. Predstavnica resornog ministarstva posebno se osvrnula na iznose predloženih sredstava za Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Agenciju za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
 
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje je iznio da će proračunska sredstva namijenjena Središnjem državnom uredu za 2018. biti dostatna za obavljane svih predviđenih ciljeva i aktivnosti u narednoj godini.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 10.sjednici održanoj 16. studenog 2017. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

Uvodno izlaganje iznijela je predstavnica Ministarstva financija, obrazlažući osnovna pitanja koja se ovim Zakonom rješavaju te je posebno pojasnila ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika državnog proračuna. Odnosno objasnila je korištenje neutrošenih sredstava iz 2017. godine a koja sredstva su ostvarena iz udjela poreza na dohodak u iznosu od 1,5%  temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 4. listopada 2017. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2014. i 2015. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 38. Zakona o otocima („ Narodne novine“, broj 34/99, 32/02 i 33/06) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2017. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja istaknula da ovo Izvješće prikazuje učinke provedbe Zakona o otocima te ulaganja i angažman tijela javnog sektora u razvoj otoka i poluotoka Pelješca u 2014. i 2015. godini, odnosno ulaganja središnjih tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba u državnom vlasništvu. Istaknula je nadalje da je u otoke ukupno uloženo u 2014. i 2015. godini 3, 27 mlrd.kn. Sredstva za otoke su uložena u bespovratnom i kreditnom obliku. Tako je javni sektor u razvoj otoka uložio 1,40 mlrd.kn nepovratnih sredstava te 391,57 mil. kn. kreditnih sredstava 2014. godine a 2015. godine 1,25 mlrd. kn. bespovratnih i 230,49 mil kn kreditnih sredstava. Predstavnica predalagatelja je istaknula da je izračunom koji uključuje odnos ukupnog prihoda lokalnog proračuna po stanovniku RH utvrđeno sljedeće: jedinice lokalne samouprave na otocima participiraju u ukupnim proračunskim lokalnim prihodima RH sa 1,83 (5,38% : 2,94%=1,83) odnosno po glavi otočnog stanovnika RH „ubire“ 83% više lokalnog prihoda u usporedbi sa stanovnicima svih 556 jedinica lokalne samouprave RH.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je ocijenila da ovo Izvješće daje cjelovit pregled ulaganja sredstava koje javni sektor daje za provedbu konkretnih projekata na otocima. Međutim, izneseno je mišljenje da je, zbog ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske, potrebno stvoriti odgovarajući zakonski okvir (indeks razvijenosti) temeljem kojeg bi središnja Država kao i u otoke, ulagala i u druga područja koja zaostaju u razvoju.

U raspravi je skrenuta pozornost, da bi u narednom razdoblju središnja Država trebala voditi više računa o ulaganju sredstava za razvoj malih otoka koji nemaju na svom području formiranu jedinicu lokalne samouprave te imaju mali indeks razvijenosti. Odnosno, jedinice lokalne samouprave na malim otocima često nisu financijski niti kadrovski kapacitirane da bi mogle efikasno aplicirati u povlačenju europskih sredstava za projekte na svom području. Isto tako ukazano je na nesrazmjer ulaganja sredstava koje su županijske uprave za ceste u pojedinim županijama uložile za održavanje cesta na otocima ( na pr. iznos uloženih 10.635.642,68 kn u 2014. godini u Primorsko-goranskoj županiji i iznos od samo 14. 074,51 kn u Šibensko-kninskoj županiji). S tim u vezi izneseno je mišljenje da bi bilo dobro, da se aplikacije za potrebnim sredstvima za održavanje cesta na otocima utvrđuju na jednom mjestu.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 8 glasova „za“ 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
                                       

                                                ZAKLJUČAK 

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2014. i 2015. godini

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
                           

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora su, temeljem odredbe čl. 55. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na zajedničkoj sjednici održanoj 29. rujna 2017. godine raspravili Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. rujna 2017. godine.
 
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona odbori su proveli u svojstvu matičnog i zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbama čl. 101. i čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije je istaknula  kako je  u Republici Hrvatskoj dosadašnji sustav strateškog planiranja bio neuređen. Naime, u postojećem sustavu evidentiran je veliki broj međusobno neusklađenih sektorskih strategija, planova i programa a da nikad nije izrađena niti usvojena dugoročna nacionalna strategija koja bi služila kao okvir za izradu daljnjih akata strateškog planiranja.

Istaknula je nadalje, da je svrha donošenja ovoga Zakona propisati jasna i precizna pravila i postupke izrade praćenja i provedbe akata strateškog planiranja, a u cilju uklanjanja svih problema koji su se pojavljivali u praksi.

Nakon uvodnog izlaganja ministrice, u raspravi koja je uslijedila, većina članova saborskih odbora dala je  potporu donošenju ovog Zakona i to prvenstveno iz razloga što će isti  kroz jasno određen normativni okvir za strateško planiranje omogućiti planiranje i upravljanje  razvojem Republike Hrvatske.
 
Međutim, izneseno je mišljenje da je u provedbi ovoga Zakona nužno voditi o računa o načelima strateškog planiranja prvenstveno na lokalnoj razini i to kroz učinkovit nadzor  od strane koordinacijskog tijela.

Ukazano je nadalje i na nedjelotvornost nekih lokalnih, ali i regionalnih koordinatora u poslovima strateškog planiranja. Također je skrenuta pozornost na mogućnost da pojedine jedinice lokalne samouprave mogu donijeti zajedničke planove razvoja.

Izneseno je i mišljenje da postoji neusklađenost i nekoordiniranost između pojedinih ministarstava, te sporost u rješavanju potrebne dokumentacije u dobivanju EU sredstava od strane pojedinih javnih poduzeća. U raspravi je izneseno i to kako je potrebno u drugim zakonima, čije se donošenje očekuje, uspješnost pojedinih jedinica lokalne samouprave u strateškom planiranju odgovarajuće urediti i kroz indeks razvijenosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“)  i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 6  glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ ) su odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

  ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem  Republike Hrvatske;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Branka Juričev-Martinčev, predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.

                           
PREDSJEDNICA ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I   
FONDOVE EUROPSKE UNIJE
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

 PREDSJEDNIK ODBORA ZA LOKALNU I PODRUČNU             
(REGIONALNU) SAMOUPRAVU
Tulio Demetlika

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 12. srpnja 2017. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2017. godine.
 
Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem koje je na navedeno Izvješće dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. srpnja 2017. u kojem iznosi da nema primjedbi na Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Pomoćnica Glavnog državnog revizora uvodno je istaknula da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti utjecaja programske inicijativa JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova EU. Pojasnila je nadalje da su revizijom obuhvaćena upravljačka tijela nadležna za provedbu operativnih programa iz programskog razdoblja 2007- 2013. te programskog razdoblja 2014.-2020 u Republici Hrvatskoj i druga tijela nadležna za provedbu projekata odabrana metodom uzoraka projekata. Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s korištenjem JASPERS-a (zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama) u Republici Hrvatskoj, njegov utjecaj na projektne prijedloge koji se financiraju ili će se financirati iz fondova EU.

Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost utjecaja JASPERS-a na podnesene projektne prijedloge RH za sufinanciranje iz fondova EU. Državni ured za reviziju je, na temelju revizijom utvrđenih činjenica ocijenio da je utjecaj programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova EU djelomično učinkovit te s tim u vezi dao konkretne preporuke.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u svom izlaganju istaknula da se Ministarstvo slaže s ocjenom o djelomičnoj učinkovitosti utjecaja JASPERSA i da u potpunosti prihvaća preporuke Državnog ureda za reviziju od kojih su neke  već izvršene a da su neke u završnoj fazi izvršenja. Detaljno je nadalje obrazložila sve aktivnosti koje je, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, poduzelo i namjerava poduzeti u intenziviranju suradnje s JASPERSOM a u cilju učinkovitijeg korištenja europskih sredstava.
 
Članovi Odbora su ocijenili da je ovo Izvješće Državnog ureda za reviziju detaljno i da precizno određuje sve uočene nedostatke u vezi s korištenjem JASPERS-a u Republici Hrvatskoj, njegovim utjecajem na projektne prijedloge koji se financiraju ili će se financirati iz fondova EU, te daje smjernice za daljnje aktivnosti. U raspravi je izneseno mišljenje da je veliki problem nedovoljne suradnje izvršne vlasti s JASPERSOM taj što se kontinuirano ne prenose znanja i iskustva u tom dijelu, na što veći broj zaposlenika koji rade na pripremi projekata za sufinanciranje iz fondova EU. Istaknuto je također, da je potrebno što prije institucionalizirati regionalne koordinatore, budući resorno ministarstvo ima na raspolaganju sve instrumente za te aktivnosti.

Isto tako neki članovi Odbora su skrenuli pozornost na problem kadrovske neekipiranosti na poslovima pripreme i provedbe projekata pa tako i na poslovima suradnje s JASPERSOM u resornom ministarstvu. Naime, 42,0% radnih mjesta u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije na kojima bi se trebalo raditi na navedenim poslovima nije popunjeno. Stoga je ocijenjeno da o zapošljavanju djelatnika koji bi radili na poslovima suradnje s JASPERSOM treba voditi brigu kod predlaganja ali i donošenja državnog proračuna. 
Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK 

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 6. srpnja 2017. godine Prijedlog strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine
 
Raspravu o Prijedlogu strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u uvodnom izlaganju istaknula kako je Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske temeljni planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja. Isto tako Strategijom se utvrđuju područja s razvojnim posebnostima te međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije.

Istaknula je nadalje, da se metodologija izrade ovoga dokumenta temeljila se na suvremenom pristupu participativnog strateškog planiranja održivog razvoja. Naime, u izradu su bili uključeni svi sudionici koji će u budućnosti  neposredno sudjelovati u provedbi Strategije. Predstavnica resornog ministarstva je iznijela podatak da ukupna procijenjena vrijednost Strategije za prvo trogodišnje razdoblje iznosi 32.264.526.155,20 kuna. Temeljem ove Strategije donosi se Akcijski plan kao provedbeni dokument koji služi njezinoj operacionalizaciji, a obuhvaća razradu Strategijom definiranih mjera regionalnoga razvoja na konkretne aktivnosti, programe i projekte koji će se provoditi u određenom (trogodišnjem) razdoblju.
 
Nakon uvodnog izlaganja predstavnice resornog ministarstva u raspravi je, od nekih članova Odbora, iznesena generalna ocjena, kako je resorno ministarstvo odnosno Vlada Republike Hrvatske, prepustila postavljanje osnovnih strateških ciljeva Strategije regionalnog razvoja Ekonomskom institutu, umjesto da se sami aktivnije uključe u to.
 
Izneseno je također mišljenje da u Prijedlogu navedene Strategije nije u dovoljnoj mjeri naglašen subregionalni razvoj Republike Hrvatske, odnosno prioriteti kao što je projekt Slavonija, Baranja i Srijem te najavljeni projekt razvoja Sjeverne Hrvatske.

Istaknuto je i to kako nije u dovoljnoj mjeri razrađen utjecaj koji će najavljeni novi model financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imati na regionalni razvoj, te pitanje funkcioniranja predviđenog Fonda za izravnanje. Odnosno, ocijenjeno je da se novim modelom financiranja gubi regionalna razvojna komponenta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
Neki članovi Odbora su izrazili sumnju vezanu na mogućnost upravljanja Eu fondovima na regionalnoj razini obzirom na nedostatnu kadrovsku kapacitiranost. Isto tako u raspravi je izneseno i mišljenje kako je u Prijedlogu Strategije potrebno naglasiti nužnost redefiniranja statističkih regija NUTS II i NUTS III kako bi se učikovitije “povukla” i iskoristila europska sredstva te omogućio ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske. U raspravi je ukazano da unutar predloženih strateških ciljeva Strategije nisu dovoljno dobro definirani prioriteti i mjere, odnosno nije jasano što se s predloženim želi postići? To se prije svega odnosi na konkretne mjere za razvoj potpomognutih područja, za brdsko-planinska područja te razvoj otoka, koja područja su, zbog neodgovarajuće utvrđenog indeksa razvijenosti, nedavnom poreznom reformom ostala bez dijela sredstava. Iako se Strategijom najavljuje promjena zakonodavnog okvira koji se odnosi na regionalni razvoj, neki članovi Odbora skreću pozornost na potrebu jasnijeg definiranja funkcioniranja budućeg Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Nadalje, izneseno je kako ova Strategija treba dati i odgovore na to kako i na koji način poticati razvoj manjih gradova, budući statistički podaci pokazuju da je u određenim dijelovima Republike Hrvatske prisutna velika depopulacija. Isto tako ocijenjeno je da je, iako je cilj Strategije ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske, bitno povući što više europskih sredstava budući u mnogim jedinacama lokalne samouprave postoji dosta projekata za koje su ispunjeni svi uvjeti što se tiče dokumentacije, ali se isti ne mogu financirati.

U daljnjoj raspravi neki članovi Odbora su izrazili zadovoljstvo što Prijedlog strategije regionalnog razvoja nudi nove koncepcije za lokalni i regionalni razvoj, tj. nove razvojne prilike za hrvatske regije, gradove i općine (pristup razvoju utemeljen na mjestu, kružno gospodarstvo, otpornost regija, zeleni gradovi, pametan grad, socijalna inovacija i dr.)

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

 Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske  za razdoblje do kraja 2020. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

                           
PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.
    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 6. travnja 2017. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Darinko Dumbović, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od  28. studenog  2016. godine.

Raspravu o Prijedlogu navedenog zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je odlučio provesti raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima posebne državne skrbi predlagatelja zastupnika Darinka Dumbovića i bez nazočnosti predlagatelja na sjednici sukladno odredbi čl. 56. st. 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem koje je na navedeni Prijedlog zakona dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. siječnja 2017. godine u kojem  ne podržava  Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima posebne državne predlagatelja zastupnika Darinka Dumbovića.
 
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje je, obrazlažući mišljenje Vlade Republike Hrvatske, istaknuo kako Središnji državni ured priprema novi zakon koji će na jednistven i cjelovit način riješiti pitanje prava na stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi.

U raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje da problem stambenog zbrinjavanja  naseljenika na područjima posebne državne skrbi treba što prije sustavno normativno riješiti kako bi se izbjegla svaka moguća diskriminacija.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

  Zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima posebne državne skrbi predlagatelja zastupnika Darinka Dumbovića, iz razloga navedenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske od 19. siječnja 2017. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

                                                                          
               PREDSJEDNICA ODBORA

        Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 6. travnja 2017. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a i HSU-a aktom od  30. studenog  2016. godine.

Raspravu o Prijedlogu navedenog zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem koje je na navedeni Prijedlog zakona dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. siječnja 2017. godine u kojem predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati navedeni Prijedlog zakona.

 Obrazlažući razloge predlaganja ovoga Zakona, predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno doraditi na način koji će omogućiti uravnotežen regionalni razvoj. Predlagatelj tako ističe da, vezivanje poticajnih mjera za regionalni razvoj uz geostrateški položaj jedinica lokalne samouprave, nije u važećem Zakonu dao zadovoljavajuće rezultate. Nepovoljniji geostrateški položaj pojedinih jedinica lokalne samouprave u odnosu na druge kontinuirano vodi padu prihoda jedinica, kroz depopulaciju te konstantno nedostatna sredstva za razvoj dodatnih sadržaja kojima bi jedinice mogle ostvarivati prihode s osnova svog položaja (turistički, sportski, poslovni i drugi sadržaji).

Isto tako Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske do sada nije osigurao kriterij kojim bi se omogućio veći stupanj fiskalnog izravnanja uvažavajući geostrateški položaj jedinice lokalne samouprave. Stoga se ovim zakonskim prijedlogom omogućuje: provođenje razvrstavanja jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti svake tri godine, uvođenje indeksa poravnanja kojim bi se svakoj jedinici osiguralo prihode u visini od 1.500,00 kn po stanovniku jedinice te poticanje dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave u cilju podizanja stupnja razvijenosti jedinica.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodatno je obrazložila pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske. Tako je napomenula da Vlada Republike Hrvatske predlaže da se ne prihvati ovaj zakonski prijedlog budući su već započele aktivnosti na izradi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Taj bi prijedlog obuhvatio i dio odredbi koje se odnose na ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, i skraćivanje razdoblja razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skupine razvijenosti. Istaknula je nadalje da su u tijeku simulacije izračuna novog modela za razvrstavanje jedinica u skupine razvijenosti.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je mišljenje kako je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno doraditi prvenstveno u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje kriterija za dodatno poticanje određenih područja proračunskim sredstvima. Naime, zbog upitno utvrđenog indeksa razvijenosti središnja država pomaže neka područja koja po svojim društveno-gospodarskim obilježjima to nikako ne opravdavaju. S tim u vezi izneseno je kako jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima nije isplaćena pomoć temeljem Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske te one nemaju financijskih kapaciteta za financiranje dokumentacije koja je potrebna za “povlačenje” sredstava iz EU fondova. U raspravi je isto tako izneseno i mišljenje da, iako ovaj zakonski prijedlog nudi određena rješenja, ona su već u određenoj mjeri implementirana kroz donesenu poreznu reformu. Zbog toga neki članovi Odbora drže da problemu utvrđivanja indeksa razvijenosti, treba pristupiti oprezno, budući je iznos sredstava pojedinim jedinaicama lokalne samouprave po glavi stanovnika, kao demografska mjera, već donekle porastao te da ista sredstva treba usmjeriti u konkretne projekte.

Iako nije podržala prihvaćanje navedenog Prijedloga zakona, većina članova Odbora je podržala aktivnosti resornog Ministarstva da se postavi cjelovit normativni okvir za uravnotežen regionalni razvoj Republike Hrvatske donošenjem novih i revidiranjem postojećih zakonskih i podzakonskih akata (Zakon o potpomognutim područjima, izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o razvoju i obnovi Grada Vukovara i dr.)

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

 Zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske predlagatelja Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske od 19. siječnja 2017. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

                                                               
               PREDSJEDNICA ODBORA

        Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.
    
                         

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 22. ožujka 2017. Polugodišnja izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. siječnja 2014. godine do 30. lipnja 2016. godine koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. ožujka 2017. godine.
 
Raspravu o navedenim Polugodišnjim izvješćima Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije u uvodnom je izlaganju istaknula da je Vlada Republike Hrvatske obvezna Hrvatskome saboru, temeljem Zaključka Hrvatskoga sabora donesenog na 14. sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine, podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i europskih strukturnih instrumenata. Obrazložila je nadalje razloge podnošenja zbirnog izvješća koje obuhvaća pet polugodišnjih izvješća za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016. godine.

Naime, tijekom rada na Izvješćima, dva puta je, radi redovitih i prijevremenih  parlamentarnih izbora, bio raspušten Hrvatski sabor kojem se Izvješća podnose i koji o njima raspravlja te ih usvaja stoga su Izvješća morala iznova biti upućena u cjelokupnu proceduru usvajanja. Od početka provedbe do kraja zadnjeg izvještajnog razdoblja, 30. lipnja 2016. u okviru programa financijskog razdoblja 2007. – 2013. od ukupno dodijeljenog iznosa od 1.278,60 milijuna eura, ugovoreno je 1.560,45 milijuna eura (122,04 % dodijeljenog) te je plaćeno 830,98 milijuna eura (64,99 % dodijeljenog). Od početaka provedbe do kraja zadnjeg izvještajnog razdoblja, 30. lipnja 2016. u okviru programa financijskog razdoblja 2014. – 2020. od ukupno dodijeljenog iznosa od 10.742,12 milijuna eura, ugovoreno je 727,90 milijuna eura (6,78 % dodijeljenog) te je plaćeno 175,74 milijuna eura (1,64 % dodijeljenog).
U uvodnom izlaganju ministrica je također detaljno obrazložila podatke o doznačenim, ugovorenim i isplaćenim sredstvima po komponetama i operativnim programima za svako izvještajno razdoblje te o utvrđenim nepravilnostima. Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije ukazala je i na potrebu dodatnog zapošljavanja državnih službenika kako bi cijeli postupak korištenja EU sredstava bio učinkovitiji. U tom smjeru se i poduzimaju konkretne aktivnosti u dogovoru s Ministarstvom uprave.
 
 U raspravi, koja je uslijedila izneseno je mišljenje kako je 2014. bila godina u kojoj su se odvijale sve aktivnosti oko programiranja, odnosno donošenja svih potrebnih dokumenata kao preduvjeta temeljem kojih će se koristiti sredstva iz EU fondova.  Također je izneseno mišljenje da je iz ovih izvješća vidljivo da je, u određenom razdoblju sustav korištenja EU sredstava postepeno jačao, odnosno stagnirao ovisno o trenutačnoj situaciji u državi ( redovni i izvanredni parlamentarni izbori).
 
Spomenuto je kako je u prvoj polovici 2016. godine ugovoreno  projekata u vrijednosti od 27,46 milijuna eura, a krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je ukupno 114,97 milijuna eura, ali da se može očekivati povećanje ugovorenih i isplaćenih sredstava do kraja 2016. godine.
U raspravi je nadalje skrenuta pozornost na statističku klasifikaciju prostornih jedinica NUTS 2, prema kojoj se utvrđuje stupanj razvijenosti određenog područja kao temelja za raspodjelu sredstava kohezijske politike EU, a time i njenom utjecaju na ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske.

Članovi Odbora su podržali napore resornog Ministarstva u vezi daljnjeg jačanja administrativnih kapaciteta odnosno zapošljavanja obučenih i stručnih službenika na poslovima  EU projekata.

U raspravi je također izneseno mišljenje kako bi bilo dobro da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije bude jedinstveno tijelo koje će koordinirati kako sve programe koji se financiraju iz europskih sredstava i njihovu provedbu.

Neki članovi Odbora su ukazali na potrebu redefiniranja indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave koji je temelj za dobivanje dodatnih poticajnih mjera iz proračuna za slabije razvijena područja. Naime, izneseno je da će o financijskim mogućnostima, odnosno prihodima jedinica lokalne samouprave, ovisiti i njihova apsorpcijska moć u privlačenju i korištenju europska sredstva. Stoga je ocijenjeno da, upravo zbog toga, resorno Ministarstvo treba napraviti detaljnu analizu mjera za potpomognuta područja i brdsko-planinska područja. Isto tako nužno je  što prije predložiti izmjenu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao normativnog okvira za ravnomjeran razvoj države, kao i sve planske dokumente koji se temeljem istog trebaju donijeti (Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske)

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

                                                                  Zaključak

Prihvaćaju se Polugodišnja izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. siječnja 2014. godine do 30. lipnja 2016. godine

  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku  Juričev - Martinčev, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                             
                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                       
                                                                                        Branka Juričev-Martinčev, dipl oec

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu te prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017 i projekcije za 2018. i 2019. godinu: Hrvatskih voda; Hrvatskih cesta; Centra za restrukturiranje i prodaju; Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. prosinca 2016. godine.

  Odbor je, raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018 i 2019. godinu, proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017.godinu.

  Predstavnica Ministarstva financija je, u uvodnom izlaganju, istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. godinu planirani u iznosu od 121,6 milijardi kuna, dok su za 2018. projicirani u iznosu od 127,3 milijarde kuna. Također je istaknula da se procjenjuje kako će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećane apsorpcije EU fondova prema kraju razdoblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2019. godinu projiciraju u iznosu od 132,3 milijarde kuna. Iznijela je nadalje, da će se tijekom 2017. godine iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija, isplaćivati pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao kompenzacijska mjera za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak, i to u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2016. godine i prihoda od poreza na dohodak koji će ostvarivati tijekom 2017. godine. U tu svrhu u državnom proračunu za 2017. godinu planira se iznos od 1,3 milijarde kuna. Sustav dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna s razdjela Ministarstva financija u 2017. godini bit će isti kao i u 2016. godini.  Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu se u tu svrhu planira iznos pomoći u visini od 694,8 milijuna kuna, odnosno iznos jednak onome iz 2016 godine.

 Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u svom izlaganju istaknula da u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu iznos sredstava namijenjen Ministarstvu iznosi 972.479.094 kn što je za 11% više u odnosu na plan za 2016 godinu i to iz razloga što je došlo do kvaltativne promjene u strukturi izvora financiranja, pao je iznos izvora koji ulaze u limite te su znatno povećani izvori iz EU i namjenski primici. Posebno je istaknula povećanje sredstava namijenjenih za razvoj potpomgnutih područja za 27,7% u odnosu na 2016, godinu. Što se tiče aktivnosti Fond za sufinanciranje EU projekata istaknula je da se za isti procjenjuje uplata oko 13 mil. kuna te da se u njega izdvaja 1,5% od poreza i prireza porezu na dohodak. Unutar programske klasifikacije Održivi razvoj jadranskih otoka predlaže se povećanje na pojedinim pozicijama u odnosu na 2016. godinu (vodoopskrba otoka za 12%, poticanje otočkog gospodarstva povećanje za 6%, Hrvatski otočni proizvod povećanje za 23%  i dr.)
  Predstavnica Središnjeg džavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje je iznijela da su proračunska sredstva namijenjena Središnjem državnom uredu za 2017. godinu povećana, ali da se smanjuju u projekcijama za 2018 i 2019.godinu. Međutim, ta će sredstva biti dostatna za nastavljanje aktivnosti i provedbu utvrđenih programa.
 U raspravi koja je uslijedila neki članovi Odbora su postavili pitanje visine pomoći koja će se isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao kompenzacijska mjera za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak. Naime, mali gradovi neće biti u mogućnosti financirati započete infrastrukturne projekte ako moraju u istima sudjelovati s iznosom od 33%. Odnosno, upitno je da li će i u kojoj mjeri kompenzacijski iznosi pomoći biti dostatni za funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? U raspravi je ukazano na nužnost otvaranja drugih mjera regionalnog razvoja. To se prvenstveno odnosi na drugačije i cjelovitije utvrđivanje indeksa razvijenosti, provođenje regionalnih programa i konkretnih projekata koji se odnose na opremanje dnevnih bolnica i kirurgija. Izneseno je i mišljenje da bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije trebalo peuzeti sve aktivnosti iz drugih resora koje se odnose na provedbu svih operativnih programa. Također je skrenuta pozornost da je potrebno što prije pokrenuti postupak izrade novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, te provesti sveobuhvatnu javnu raspravu u koju će biti uključeni svi zainteresirani sudionici. 

 Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

   Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu te sljedeće odluke:

 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i    
   projekcije plana za  2018. i 2019. godinu; 
 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije 
    plana za  2018. i 2019. godinu;
 - Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017.  
   godinu i projekcije plana za  2018. i 2019. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku   
   učinkovitost za 2017.godinu i projekcije  plana za  2018. i 2019. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i  
   sanaciju banaka za 2017.godinu i projekcije  plana za  2018. i 2019. godinu;
  -Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za  
   2017. godinu i projekcije  plana za  2018. i 2019. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl oec

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. prosinca 2016. godine.

Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.

Uvodno izlaganje iznijela je predstavnica Ministarstva financija, obrazlažući osnovna pitanja koja se ovim Zakonom rješavaju a posebno se osvrnula na poticajne mjere u gospodarstvu. Predstavnica Ministarstva financija je pojasnila rješenja koja se odnose na isplatu pomoći u 2017. godini jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja, sa statusom područja posebne državne skrbi i statusom brdsko-planinskih područja a kao kompenzacijske mjere za fiskalne učinke izmjena poreza na dohodak i dobit.

Većina članova Odbora je u raspravi dala potporu donošenju navedenog Zakona. Međutim, iznesena je dvojba oko iznosa i dostatnosti sredstava pomoći za navedene jedinice lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2016. godine.

 Raspravu o Prijedlogu navedenog zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 U uvodnom izlaganju je, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknula kako je Švicarska konfederacija povećala svoj doprinos smanjenju ekonomskih i socijalnih nedostataka unutar proširene europske unije dodatnim doprinosom Republici Hrvatskoj u iznosu od 45.000.000 CHF (četrdeset i pet milijuna švicarskih franaka). Pojasnila je nadalje, da je ova pomoć Republici Hrvatskoj kroz Okvirni sporazum usmjerena na: promicanje ekonomskog razvoja i poboljšanje uvjeta rada; poboljšanje socijalne sigurnosti; zaštitu okoliša; poboljšanje javne sigurnosti i   jačanje civilnog društva.

 Nakon uvodnog obrazloženja ministrice većina članova Odbora je podržala donošenje ovoga Zakona kao i prijedlog da se isti donese po hitnom postupku, budući on predstavlja pravnu osnovu za povlačenje i bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru švicarskog financijskog mehanizma u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (9 glasova „za“ 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.