Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2018. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2010. i 2021. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila opće značajke Državnog proračuna u 2019. godini. Ukupni prihodi u 2019. projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, u 2020. godini u iznosu od 138,5 milijardi kuna a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna. Slijedom navedenog, u 2019. godini manjak općeg proračuna, prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a, dok projekcija za 2021. g. predviđa višak od 0,3% BDP-a. Također se predviđa daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.
Govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Agenciju za regionalni razvoja, Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, predstavnik ministarstva izrazio je zadovoljstvo planiranim proračunom koji bilježi povećanja u odnosu na 2018. godinu, a najznačajniji priljev planira se iz EU fondova.
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje naglasio je da će većina rashoda biti oblikovana odredbama novog Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. Kako se broj korisnika pomoći širi, predstavnik Središnjeg državnog ureda zahvalio je kolegama iz Ministarstva financija na susretljivosti i fleksibilnosti u planiranju pojedinih projekata.
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim povećanjem izdvajanja za otoke, dok je ukazano na potrebu daljnjeg jačanja pozicija koje se odnose na potpomognuta i brdsko-planinska područja. Naglašeno je kako je potrebno pratiti dobre prakse, posebno ukazavši na potrebu jačanja proračuna Središnjeg državnog ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u projekcijama za 2020. i 2021. godinu. Općenito je proračun označen kao realan i uravnotežen. Ukazano je na pozitivnu praksu da se dio sredstava za plaće službenika koji rade na pripremi i provedbi projekata osiguravaju iz samih EU fondova što pridonosi smanjenju utroška za plaće iz nacionalnih sredstava. Iako neutralna u smislu manjka ili dobiti, zastupnici su još jednom apelirali na pojačavanje aktivnosti za povlačenje sredstava iz EU fondova.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 „suzdržani“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.