Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu te prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017 i projekcije za 2018. i 2019. godinu: Hrvatskih voda; Hrvatskih cesta; Centra za restrukturiranje i prodaju; Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor je, raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018 i 2019. godinu, proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017.godinu.
Predstavnica Ministarstva financija je, u uvodnom izlaganju, istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. godinu planirani u iznosu od 121,6 milijardi kuna, dok su za 2018. projicirani u iznosu od 127,3 milijarde kuna. Također je istaknula da se procjenjuje kako će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećane apsorpcije EU fondova prema kraju razdoblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2019. godinu projiciraju u iznosu od 132,3 milijarde kuna. Iznijela je nadalje, da će se tijekom 2017. godine iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija, isplaćivati pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao kompenzacijska mjera za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak, i to u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2016. godine i prihoda od poreza na dohodak koji će ostvarivati tijekom 2017. godine. U tu svrhu u državnom proračunu za 2017. godinu planira se iznos od 1,3 milijarde kuna. Sustav dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna s razdjela Ministarstva financija u 2017. godini bit će isti kao i u 2016. godini. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu se u tu svrhu planira iznos pomoći u visini od 694,8 milijuna kuna, odnosno iznos jednak onome iz 2016 godine.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u svom izlaganju istaknula da u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu iznos sredstava namijenjen Ministarstvu iznosi 972.479.094 kn što je za 11% više u odnosu na plan za 2016 godinu i to iz razloga što je došlo do kvaltativne promjene u strukturi izvora financiranja, pao je iznos izvora koji ulaze u limite te su znatno povećani izvori iz EU i namjenski primici. Posebno je istaknula povećanje sredstava namijenjenih za razvoj potpomgnutih područja za 27,7% u odnosu na 2016, godinu. Što se tiče aktivnosti Fond za sufinanciranje EU projekata istaknula je da se za isti procjenjuje uplata oko 13 mil. kuna te da se u njega izdvaja 1,5% od poreza i prireza porezu na dohodak. Unutar programske klasifikacije Održivi razvoj jadranskih otoka predlaže se povećanje na pojedinim pozicijama u odnosu na 2016. godinu (vodoopskrba otoka za 12%, poticanje otočkog gospodarstva povećanje za 6%, Hrvatski otočni proizvod povećanje za 23% i dr.)
Predstavnica Središnjeg džavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje je iznijela da su proračunska sredstva namijenjena Središnjem državnom uredu za 2017. godinu povećana, ali da se smanjuju u projekcijama za 2018 i 2019.godinu. Međutim, ta će sredstva biti dostatna za nastavljanje aktivnosti i provedbu utvrđenih programa.
U raspravi koja je uslijedila neki članovi Odbora su postavili pitanje visine pomoći koja će se isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao kompenzacijska mjera za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak. Naime, mali gradovi neće biti u mogućnosti financirati započete infrastrukturne projekte ako moraju u istima sudjelovati s iznosom od 33%. Odnosno, upitno je da li će i u kojoj mjeri kompenzacijski iznosi pomoći biti dostatni za funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? U raspravi je ukazano na nužnost otvaranja drugih mjera regionalnog razvoja. To se prvenstveno odnosi na drugačije i cjelovitije utvrđivanje indeksa razvijenosti, provođenje regionalnih programa i konkretnih projekata koji se odnose na opremanje dnevnih bolnica i kirurgija. Izneseno je i mišljenje da bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije trebalo peuzeti sve aktivnosti iz drugih resora koje se odnose na provedbu svih operativnih programa. Također je skrenuta pozornost da je potrebno što prije pokrenuti postupak izrade novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, te provesti sveobuhvatnu javnu raspravu u koju će biti uključeni svi zainteresirani sudionici.
Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i
projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije
plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017.
godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku
učinkovitost za 2017.godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banaka za 2017.godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za
2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl oec