Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2017. godine.
Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi čl.101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije obrazložila najvažnije izmjene koje se predlažu ovim Zakonom. Tako je istaknula da se predlaže nova struktura i metodologija izračuna indeksa razvijenosti. Naime osnovne značajke korištenja novog modela uključuju: korištenje jedinstvenog kompozitnog indeksa razvijenosti koji se temelji na ukupno šest pokazatelja; metode standardizacije i agregacije pokazatelja; drugačije definiranje razvojnih skupina tj. umjesto dosadašnjih pet skupina kategorizacija JLS prema stupnju razvijenosti predlaže se u osam skupina; u kategoriju potpomognutih područja ulaze JLS-i I.-IV. skupine i JP(R)S-i I.-II. skupine, odnosno sve ispodprosječno razvijene teritorijalne jedinice i postupak ocjenjivanja, rangiranja i grupiranja lokalnih/županijskih jedinica prema stupnju razvijenosti predlaže se provoditi svake 3 godine u svrhu pravovremenog mjerenja i utvrđivanja razvojnih promjena na lokalnoj i županijskoj razini. Resorna ministrica je iznijela da predložena nova struktura i metodologija izračuna indeksa razvijenosti omogućava kvalitetnije kompozitno mjerenje sveukupnog razvoja na lokalnoj i županijskoj razini te pravednije rangiranje JLP(R)S-a prema stupnju razvijenosti u odnosu na važeći model izračuna. Također je obrazložila nova rješenja koja se odnose na regionalne koordinatore tj. jedinstveni pravni ustroj regionalnih koordinatora kao javnih ustanova, jačanje njihove uloge te uključivanje u decentralizirano upravljanje EU fondovima. Ministrica je na kraju izlaganja istaknula da će se posljedice donošenja ovoga Zakona vidjeti u pravednijem ocjenjivanju i razvrstavanju JLP(R)S-a prema dostignutom stupnju razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek, čime će se otvoriti mogućnost za korištenje poticajnih razvojnih mjera za veći broj ispodprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave no što je bio slučaj do sada.
U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je dala potporu donošenju ovoga Zakona budući je ocijenjeno da će isti pridonijeti ravnomjernijem razvoju Republike Hrvatske. Međutim izneseno je mišljenje da je, zbog novog normativnog uređenja prvenstveno indeksa razvijenosti, bilo nužno u zakonodavnu proceduru zajedno s ovim Zakonom poslati i druge zakone koji utječu na ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske. To su Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima i novi Zakon o otocima. Odnosno tek donošenjem tih zakona moći će se sagledati stvarni efekti izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Neki članovi Odbora drže upitnim pomicanje prosječnog praga razvijenosti JLP(R)S sa indeksa 75 na indeks 100. U raspravi je nadalje istaknuto da se, mjera usmjerena na jačanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica na potpomognutim područjima a koja se odnosi na to da se prihod od poreza na dobit ostvaren na području lokalnih jedinica na potpomognutim područjima isplaćuje tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna, gasi. Naime, ukazano je da se, uspostavom sustava fiskalnog izravnanja temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prestaje primjenjivati postojeći sustav dodjele pomoći temeljem indeksa razvijenosti propisivan zakonima o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu proračunsku godinu. Stoga je izneseno mišljenje kako postoji opasnost da bi cijeli sustav fiskalnog izravnanja mogao postati ključni instrument regionalne politike a što nije smisao ovoga Zakona. U raspravi je iznesena i bojazan da bi, ukoliko se što prije ne donese Zakon o potpomognutim područjima, JLP(R)S na brdsko planinskim područjima mogle ostati bez naknade koju su ostvarivale za eksploataciju mineralnih sirovina i naknade zbog zaštićenih prirodnih područja.
Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Branku Juričev-Martinčev, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.